Što je nagrada Zlatko Smrkić?

Godišnja Nagrada Zlatko Smrkić dodjeljuje se za najbolji diplomski rad izrađen na Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U skladu sa svjetskim trendovima povezivanja znanstvene zajednice i industrije, Nagradom Zlatko Smrkić na jedno mjesto okupljamo istaknute studente i profesore područja komunikacijskih i svemirskih tehnologija i najveće tehnološke tvrtke u Hrvatskoj. Uz glavni događaj na kojem će odabrani studenti pitchati rezultate svojih istraživanja, ove godine održat će se i niz predavanja i radionica kroz koje će se sve zainteresirane studente pripremiti za proces istraživanja, izrade diplomskog rada i diseminaciju rezultata. 

Ova prestižna nagrada, koja je prvi put održana 2016. godine, postala je jedna od najznačajnijih fakultetskih nagrada, a njezin ugled svake godine raste isticanjem izvanrednih talenata među sudionicima, što potvrđuju njihove uspješne karijere danas. Između ostalih, tu su Ivan Indir (Kongsberg Space Electronics), Katjana Krhač (NIST, National Institute of Standards and Technology), Julije Jauk i Mateo Brubnjak (Infineon), Marko Mikšić (Markoja), Marta Novak i Vedrana Raguž (Visage Technologies), doktori znanosti i doktorandi vanjskih sveučilišta Fran Kostelac (ETH Zurich), Tomislav Marinović (KU Leuven) i Luka Baković (Lund University), doktori znanosti i doktorandi s FER-a Leo Vincelj, Dominik Barbarić, Filip Turčinović, Dominik Žanić, Ivana Žeger te studenti generacije Evita Šopp i Davorin Mikulić.

Kako se prijaviti?

Autor diplomskog rada treba do srijede 5. lipnja 2024. godine do 23:59 poslati email na dario.bojanjac@fer.hr naslova [SMRKIĆ'24] Prijava za Nagradu Zlatko Smrkić – ime i prezime s mentorom u CC-u. U emailu treba ukratko, u ne više od 10 rečenica, opisati par najvažnijih stvari o diplomskom radu. Prezentacije diplomskih radova održat će se u ponedjeljak 10. lipnja s početkom u 13 sati u dvorani D2.

Mnogi bivši studenti elektrotehnike, smjer radiokomunikacije i telekomunikacije danas ne bi bili to što jesu da nije bilo Zlatka Smrkića. Pedesetih i šestdesetih godina prošlog stoljeća pokrenuo je mnoga područja komunikacija i to mikrovalnu elektroniku, televiziju, radare, modulacijske postupke, visokofrekvencijsku elektroniku. U to vrijeme bio je začetnik i predvodnik područja koje je danas izuzetno popularno i smatra se neizostavnim dijelom svakidašnjeg života. Današnjem razvoju i uporabi mobilnih telefona, mikrovalnih pećnica, radara, televizijske tehnike, i mnogih drugih uređaja prethodilo je obrazovanje i poduka na Zavodu za radiokomunikacije kojeg je Zlatko Smrkić osnivač 1954.god. Naši inženjeri mogli su usvajati nove vještine i znanja iz izuzetno zanimljivog i naprednog područja na elektrotehničkom fakultetu i to iz naših hrvatskih knjiga. Danas su inženjeri sa fakulteta elektrotehnike i računarstva prihvaćeni i cijenjeni svugdje u svijetu.

Zlatko Smrkić rođen je 4. listopada 1924. u Kutini. Osnovnu školu i realnu gimnaziju polazio je u Zagrebu, gdje je maturirao 1943. godine. Upisao se na Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1951. godine na Odjelu za slabu struju. Te godine je izabran i za asistenta u Zavodu za emisione uređaje Tehničkog fakulteta. Honorarnim nastavnikom za praksu studenata imenovan je 1953. godine, a 1956. godine je stekao titulu naslovnog docenta. Za honorarnog nastavnika za kolegij “Ultrakratkovalna tehnika” izabran je 1957. godine, a za docenta 1958. godine. Doktorsku disertaciju “Prilog kvantitativnom vrednovanju kvalitete televizijske slike” obranio je 1961. godine. Iste godine izabran je za izvanrednog profesora. Za redovnog profesora Elektrotehničkog fakulteta izabran je 1968. godine.

Od osnutka Zavoda za emisione uređaje (kasnije promijenjen naziv u Zavod za radiokomunikacije i visokofrekventnu tehniku) bio je predstojnikom ukupno 28 godina (1958-1982, 1984-1988). Proveo je vrijeme na studijskim posjetima u Francuskoj (1954), Engleskoj (1955, 1959, 1970, 1971), Zapadnoj Njemačkoj (1956.), Švicarskoj (1958.), te na Stanford University u SAD-u (1983.).

Napisao je sljedeće knjige:

• Fizikalne osnove dioda i tranzistora, 1965.
• Mikrovalna elektronika, 1974.
• Tehničke mogućnosti modulacije za prijenos stereofonskih i stereotelevizijskih signala, zajedno s Borisom Kvizom, 1963.
• Ultrakratkovalna tehnika, 1962.
• Uvod u televiziju, 1968. te
• Visokofrekventna tehnika, 1961.

Gotovo sve knjige postale su i udžbenici za kolegije na elektrotehničkom fakultetu, smjer Radiokomunikacije i visokofrekventna tehnika. Predavao je redom kolegije iz područja  mikrovalne tehnike, radiokomunikacija, radara, televizije, emisijske tehnike i modulacijskih postupaka. Osim na Sveučilištu u Zagrebu, održavao je nastavu i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, te na tehničkim fakultetima u Splitu, Banjoj Luci i Skopju. Knjiga “Mikrovalna elektronika”, njegovo najvjerojatnije najznačajnije djelo još uvijek se koristi u nekoliko kolegija na više hrvatskih sveučilišta i veleučilišta. U njoj su između ostalih obrađene prijenosne linije, širenje elektromagnetskih valova, valovodi, antene, trakasta tehnika, poluvodički mikrovalni elementi te mikrovalni filtri. Uz već spomenute knjige, publicirao je 60 stručnih i znanstvenih radova. Bavio se i satelitskim komunikacijama. Vodio je oko sto diplomskih i 37 magistarskih radova (uključujući i autora ovih redaka). Također je vodio 10 doktorskih disertacija. Bio je dugogodišnji suradnik RTV-a Zagreb te je aktivno sudjelovao u uvođenju televizije u Hrvatskoj.

Predsjedavao je društvom ELMAR  (1986-1988.god). Dekan FER-a bio je od 1972-1974.god. Bio je počasni član Hrvatske akademije tehničkih znanosti te član suradnik HAZU. Primio je nekoliko nagrada i priznanja: Orden rada sa zlatnim vijencem (1965.), Republičku nagradu “Nikola Tesla” (1972.) i Zlatnu plaketu “Josip Lončar” (1982.). Studenti su ga iznimno voljeli a kolege nastavnici cijenili. Više od tisuću studenata koji su diplomirali na smjeru Radiokomunikacije uvijek će se sjećati njegovih predavanja i skupnih ispita na kojima se moglo i mnogo toga naučiti.  Umro je 2. kolovoza 1995. godine u Zagrebu.

Autor teksta: Krešimir Malarić, “Zlatko Smrkić”, Elektrotehničke instalacije, Vol. 7, 2006,  str. 74-75.