Doc. dr. sc. Jurica Babić – ambasador...

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) ove je godine pokrenula hvalevrijedni projekt kojim će se u okviru programa Erasmus+ izgraditi mreža ambasadora za uključivanje i raznolikost. Prvim ambasadorom proglašen je FER-ov doc. dr. sc. Jurica Babić, koji posjeduje bogato iskustvo u provedbi projekata Erasmus+, a osobito u promociji uključivosti i raznolikosti putem projekta INNOSID.

Docent Babić obnašat će dužnost ambasadora za uključivost i raznolikost godinu dana, do rujna 2022. godine.

Jedan od glavnih ciljeva novog programa Erasmus+ jest veća inkluzivnost. Cilj programa je osigurati jednake prilike za osobe s manje mogućnosti, osobe svih godina i iz različitih kulturnih, društvenih i ekonomskih pozadina putem novog načina sufinanciranja njihovih mobilnosti, u što većoj mjeri uvažavajući njihove potrebe i prepreke s kojima se suočavaju. Nove programske aktivnosti i novi formati mobilnosti proširit će mogućnosti sudjelovanja za ustanove i organizacije koje nemaju iskustva u provedbi europskih programa te za pojedince koji su se u dosadašnjim aktivnostima susretali s preprekama u sudjelovanju.

Na te će se ciljeve odlično nadovezati mreža ambasadora, koju će činiti pojedinci s vrijednim iskustvom u provođenju projekata u okviru programa Erasmus + i Europske snage solidarnosti, s naglaskom na projekte koji promoviraju načela uključivosti i raznolikosti, odnosno posjeduju stručno i profesionalno znanje i iskustvo o ovim temama te imaju visoku razinu motivacije za rad i pružanje podrške postojećim i budućim korisnicima programa.

Povodom imenovanja ambasadorom za uključivanje i raznolikost, razgovarali smo s doc. dr. sc. Juricom Babićem, a intervju je dostupan u nastavku obavijesti.

U rujnu ste imenovani za ambasadora za uključivanje i raznolikost, opišite nam koje zadatke imenovanje nosi sa sobom i možete li nam otkriti svoje prve korake i aktivnosti na koje ćete staviti naglasak tijekom mandata?

Najprije, zahvalio bih Agenciji za mobilnost i programe EU (AMPEU) na ukazanom povjerenju. Glavna uloga ambasadora je promovirati programske prioritete uključivanja i raznolikosti te educirati i savjetodavno podržati postojeće i potencijalne korisnike programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti.

Početkom listopada u prostorijama Tiflološkog muzeja obavili smo snimanje video materijala za potrebe Tematskog sastanka na temu uključivanja i raznolikosti i Sajma uključivih projekata. Na Sajmu ću 11. studenoga predstaviti kako FER-ov Erasmus+ projekt INNOSID doprinosi razvoju uključivog društva.

Vezano za planirane korake, poseban naglasak stavit ćemo na ulogu tehnologije i visokoškolskog obrazovanja u razvoju uključivih zajednica koje poštuju raznolikost. Konkretno, u planu je organizacija događanja za učenike i učenice srednjih škola kojima ćemo pokazati kako mi kao "FER-ovci" (tj. inženjeri/znanstvenici s tehničkim znanjima i vještinama) možemo pomoći u dostizanju tog vrlo važnog društvenog cilja.


Možete li nam ispričati kako je došlo do suradnje s AMPEU-om odnosno Vašeg imenovanja za ambasadora za uključivanje i raznolikost?

Radi se o potpuno novoj inicijativi AMPEU-a s ciljem uspostavljanja mreže ambasadora za uključivanje i raznolikost. U svakom od sektora iz programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, identificirani su pojedinci koji posjeduju iskustvo u provođenju projekata u okviru tih programa, s naglaskom na projekte koji promoviraju načela uključivosti i raznolikosti.

U skladu s tim, FER kao institucija posjeduje višegodišnje iskustvo u provođenju Erasmus+ projekata. Osobno, sudjelovao sam u dva Erasmus+ projekta u kojima je FER bio koordinator. Trenutno sam na projektu SMARTSOC u ulozi partnera te INNOSID u ulozi koordinatora. Uz brojne druge inicijative i projekte koji se provode na FER-u, vjerojatno se upravo INNOSID izdvaja kao projekt koji vrlo dobro povezuje Erasmus+ s temom društvene uključenosti.
 


Na uvodnom sam sastanku ambasadora imao priliku upoznati kolegice i kolege iz različitih područja i ustanova koji svoje vrijeme posvećuju osobama s manje mogućnosti – od predstavnika udruga, centara za odgoj i obrazovanje pa sve do nastavnika škola i fakulteta. Posebno inspirativno bilo je upoznati doktoricu Sanju Tarczay, predsjednicu Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba "Dodir",  čiji primjer zorno pokazuje kako treba osigurati jednake mogućnosti svima, bez obzira na prepreke s kojima se mogu susresti u životu. Naime, kolegica Tarczay, osim što je vrlo aktivna u projektima programa Erasmus+, prva je gluhoslijepa osoba u Hrvatskoj koja je uspješno doktorirala.


U 2020. godini projekt INNOSID proglašen je najuključivijim projektom programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti u razdoblju 2017. do 2020. Recite nam nešto više o projektu i kako se on uklapa u inženjerska znanja i vještine koja se uče na FER-u?

Iznimno je važno da naši studenti uče o novim tehnologijama poput virtualne stvarnosti, proširene stvarnosti, umjetne inteligencije i 3D printanja, ali isto tako važno nam je ponuditi im priliku za povezivanje i učenje od kolega sa drugih europskih sveučilišta. Nadalje, važno nam je i da naši studenti postanu aktivni članovi društva koji će svoja inženjerska znanja upotrijebiti ne samo za tehnološki razvoj već i za stvaranje uključivih zajednica koje poštuju različitost.

S tim ciljem, zajedno s pet drugih europskih sveučilišta i jednom udrugom, Hrvatskom zajednicom za Down sindrom, pokrenuli smo Erasmus+ projekt INNOSID. Usudio bih se reći, u prepoznatljivom "FER-ovskom" duhu, projekt INNOSID doprinosi društvenoj uključenosti osoba s invaliditetom na više načina, izdvojio bih nekoliko njih:

  • Proširuje funkcionalnosti postojećih aplikacija – preveli smo čak 5 digitalnih aplikacija za edukaciju namijenjenih djeci s komunikacijskim poteškoćama na 5 stranih jezika (engleski, španjolski, francuski, portugalski i mađarski). Time smo ove u postupnosti besplatne ICT-AAC aplikacije učinili dostupnima čitavom svijetu.
  • Razvija rješenja zasnovana na novim tehnologijama – u prvoj smo godini projekta uspješno implementirali ICT-AAC Kuharicu, aplikaciju za Android tablet uređaje koja osobama sa sindromom Down može olakšati pripremu jela kroz pregledne i interaktivne recepte te dodatnog edukacijskog sadržaja u obliku proširene stvarnosti. Aplikacija je osmišljena, dizajnirana i implementirana uz podršku Hrvatske zajednice za Down sindrom.
  • Educira studente u područjima inovacija, tehnologije i društvene uključenosti – u 2021. godini uspješno smo organizirali i proveli kombiniranu mobilnost (koja se sastoji od virtualne i fizičke mobilnosti) za studente iz partnerskih ustanova. Tijekom te mobilnosti studenti imaju mogućnost učiti od profesora sa svih partnerskih sveučilišta na temu novih tehnologija, društvene uključenosti i razvoja prototipova. Ujedno, tijekom mobilnosti studenti primjenjuju dobivena znanja i vještine kako bi kroz rad u timovima izradili prototip inovativnog rješenja koji koristi barem jednu novu tehnologiju te doprinosi društvenoj uključenosti osoba s invaliditetom. Virtualni dio je trajao dva mjeseca, a fizički dio mobilnosti bio je organiziran kao dvotjedna radionica u rujnu 2021. godine u Dubrovniku. Više od 35 studenata i više od 15 predavača sudjelovalo je na radionici u okviru koje su finalizirani prototipovi za sedam inovativnih rješenja (VR Taxi driver, Shopping Eyes, Go Independently, SmARt help, My 3D Avatar, HoloGeometry, ARound me).

 


Projekt INNOSID se prijavio na natječaj AMPEU za najuključiviji projekt sa kratkim video isječkom koji sažeto opisuje svoje najvažnije aktivnosti i rezultate. Prva nagrada za najuključiviji projekt Erasmusa+ i Europske snage solidarnosti u razdoblju 2017. do 2020. je doista veliko priznanje, ne samo za projekt INNOSID već i za FER kao visokoškolsku instituciju, koja u svom stručnom, nastavnom i istraživačkom radu promiče načela društvene uključenosti. Inače, nagrada je bila vrlo lijepa staklena plaketa koju se nalazi na Zavodu za telekomunikacije. Uz brojne druge promotivne materijale, dobili smo i prijenosno računalo koje smo donirali Dječjem domu iz Nazorove.


Zavod za telekomunikacije ima jake timove koji se bave asistivnim tehnologijama i projektima koji olakšavaju svakodnevnu komunikaciju osobama s poteškoćama (invaliditetom). Možete li nam reći nešto više o tome?

Erasmus+ projekt INNOSID je nastavak višegodišnjih aktivnosti u okviru laboratorija za asistivne tehnologije i potpomognutu komunikaciju (ICT-AAC lab) voditeljice prof. dr. sc.  Željke Car. Zajedno s kolegicama i kolegama, prof. Car istražuje kako digitalne tehnologije mogu pomoći u edukaciji i komunikaciji osoba sa složenim komunikacijskim potrebama. Putem brojnih istraživačkih i stručnih projekata, dizajnirano je i implementirano preko 50 aplikacija za različite platforme (Android, iOS, Web) od čega je veći broj za Android tablet uređaje. Neke od tih aplikacija dostupne su školama koje su kroz program "Škola za život" dobile tablet uređaje za rad s učenicima.

Osim toga, poseban se naglasak stavlja na digitalnu pristupačnost (npr. prototip pristupačnog weba), ulogu novih tehnologija (npr. projekt suradnje s tvrtkom Omolab i doktorska istraživanja u područjima ozbiljnih igara i proširene stvarnosti) te podizanju svijesti društva o različitim problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom (npr. aplikacija Susretnica).  


Zavod za telekomunikacije je nedavno proslavio 70 godina postojanja. Koje je Vaše viđenje razvoja Zavoda odnosno njegovog područja djelovanja prije 70 godina i danas?

Zavod za telekomunikacije ove je godine proslavio 70 godina postojanja, između ostalog zahvaljujući profesoru Vladimiru Matkoviću koji je davne 1951. godine utemeljio Zavod. Teško je uopće sažeti doprinos ljudi koji su desetljećima predano radili na razvoju hrvatskih kapaciteta u području telekomunikacija, uvijek prateći najnovije svjetske trendove u znanosti i gospodarstvu.

O kontinuitetu kvalitetnog rada Zavoda svjedoči i 70 godina gospodarske suradnje s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla. Vezano za vrlo inovativan rad u području internetskih usluga, devedesetih je godina Zavod prednjačio u razvoju hrvatskog weba. Jeste li znali da je Zavod 1994. godine utemeljio www.hr, početnu stranice Hrvatske? Radi se o katalogu hrvatskog weba koji je nekad bio polazišna točka za sve hrvatske web-surfere s obzirom na to kako tražilice poput Googlea praktično nisu postojale u ranim fazama Interneta. To je web sjedište bilo jedno od prvih na svijetu koje je imalo osjetljivu kartu! U posljednjem desetljeću, Zavod je napravio veliki iskorak u znanstvenom i nastavnom radu kroz povezivanje sa stručnjacima i istraživačima iz različitih sektora i disciplina. Primjerice, članovi Zavoda stvorili su Kompetencijsku mrežu ICT-AAC koja okuplja istraživače (iz područja elektrotehnike i računarstva, logopedije i rehabilitacije, dizajna), udruge, institucije i poslovni sektor kako bi omogućili da znanja i tehnologije pridonesu osobama sa složenim komunikacijskim potrebama.
 


Zavod se oduvijek bavio mrežama i uslugama zasnovanim na umrežavanju, i time će se baviti u budućnosti. Razlog je vrlo jednostavan: potreba za umrežavanjem proizlazi iz osnovne potrebe čovjeka da bude društveno biće. Dokaz koliko je taj fenomen prisutan u digitalnoj sferi su usluge zasnovane na umrežavanju poput društvenih mreža. Iako su one postojale i prije Interneta (primjer mreže: krug prijatelja koji igraju nogomet u slobodno vrijeme), društvene mreže sada nam omogućuju prikupljanje velike količine podataka o interakcijama između korisnika te nam na taj način pomažu u boljem razumijevanju korisnika i njegove uloge, utjecaja i povjerenja u mreži.

Uz svakodnevni razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije (npr. 5G i Internet), ideju umrežavanja spuštamo i prema fizičkom svijetu kroz pojam Interneta stvari (Internet of Things - IoT). Zato nam sada više nije toliko apstraktno govoriti o umreženim vozilima koji razmjenjuju informacije o okolini (npr. gužve na cesti, dostupnost punionica za eklektična vozila) ili o uređajima koji u stvarnom vremenu mjere, primaju, obrađuju i šalju podatke o rastu poljoprivrednih kultura (npr. rajčice). Međutim, valja istaknuti kako u svom nastavnom, stručnom i istraživačkom radu poseban naglasak stavljamo na činjenicu kako tehnologija mora biti u funkciji čovjeka, a ne obratno. Vrlo opipljivi primjeri su timovi koji se bave iskustvenom kvalitetom u umreženim uslugama (Quality of Experience - QoE) te timovi koji za bave problemom digitalne pristupačnosti na široko rasprostranjenim uređajima poput računala, tableta i telefona.

Upravo ta isprepletenost između fizičkog i društvenog je nešto što područje mreža i umrežavanja čini posebno interesantnim, ali i izazovnim. Smatramo da studenti FER-a trebaju stjecati inženjerska znanja i vještine, imajući na umu multidisciplinarni aspekt umrežavanja ljudi, odnosno uređaja. Kako bi adresirali znatiželju studenata koji se prepoznaju u tome, na diplomskom studiju FER3 nudimo im smjer "Znanost o mrežama".

Autor: Petra Škaberna
Popis obavijesti