Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Džapo o...

Povodom današnjeg javnog predstavljanja Analize hrvatske IT industrije, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Džapo gostovao je u prilogu televizije N1 gdje je govorio o važnosti suradnje IKT industrije i akademske zajednice, osvrnuvši se pritom i na značajnu ulogu FER-a na razvoj sektora IKT u Hrvatskoj.

Snimku priloga pogledajte ovdje, a u nastavku obavijesti donosimo cjeloviti osvrt profesora Džape u kojem analizira potencijal i smjer daljnjeg razvoja IKT sektora u Hrvatskoj.

Kao pohvalan trend, koji je već bio vidljiv u "Analizi hrvatske IT industrije" iz prethodnog razdoblja, profesor Džapo ističe snažan rast ulaganja hrvatske IKT industrije u istraživanje i razvoj: "Potrebno je napomenuti da je važno poticati transformaciju IKT industrije s ciljem povećanja udjela poduzeća koja su orijentirana na inovativne proizvode i usluge namijenjene globalnom tržištu, a preduvjet za to upravo je jačanje istraživanja i razvoja. Hrvatska je među posljednjima u EU prema broju patenata po glavi stanovnika, što izravno korelira s razinom konkurentnosti našeg gospodarstva, pa tako i u IKT industriji. Proizvodi i usluge visoke dodane vrijednosti temelje se upravo na istraživanju, a naša IKT industrija tradicionalno je orijentirana na IKT usluge, sistemsku integraciju i trgovinu, što treba mijenjati."

Kao voditelj Centra karijera FER-a te voditelj projekta "COGSTEPS – Crossong the gap: Startup edukacija i potpora doktorandima, istraživačima i znanstvenicima", profesor Džapo smatra da je također potrebno naglasiti jedan važan trend koji je u Hrvatskoj prisutan tek nekoliko zadnjih nekoliko godina i koji ima sve veći potencijal: "To je stvaranje visokotehnoloških startup poduzeća koje imaju potencijal izuzetno brzog (eksponencijalnog) rasta i koje mogu dati puno veći zamah gospodarstvu od tradicionalnih poduzeća temeljenih na klasičnom organičkom rastu. Prošle godine smo dobili prvu hrvatsku unicorn kompaniju (Infobip) što je pokazalo da je tako nešto moguće i u Hrvatskoj, a to je poduzeće svojim rastom preteklo i neke važne i velike domaće IKT kompanije temeljene na klasičnom pristupu poslovanju. Postoji još primjera kompanija koje se razvijaju u tom smjeru (Rimac Automobili, Nanobit i dr.), a dodatno je važno da su se od nedavno u Hrvatskoj pojavili fondovi rizičnog kapitala (npr. Fil Rouge, Feelsgood) koji će olakšati novim startup kompanijama da ponove takve uspjehe."

Kako bi se ostvario potpuni potencijal cjelokupnog IKT sektora, smatra prof. Džapo, potrebna je još bolja suradnja IKT industrije i akademske zajednice, kao i općenito povećano ulaganje u znanost, ne samo deklarativno, jer i u tom pogledu značajno zaostajemo za Europom. Primjer dobre prakse su IRI projekti kojima se upravo to potiče, a na FER-u se trenutno provodi 40-ak IRI projekata u suradnji s gospodarstvom, iz kojih se očekuje nastanak brojnih novih proizvoda visoke dodane vrijednosti kao rezultat suradnje industrije i akademske zajednice. Time se ujedno i uklanja problem transfera tehnologije koji obično muči akademsku zajednicu jer se rezultati mogu odmah plasirati na tržište kao rezultat ovakve zajedničke suradnje. Koliki potencijal leži u ovom području možda najbolje govori podatak da se trenutno na FER-u provodi preko 250 znanstvenih i istraživačkih projekata ukupne vrijednosti oko 3 milijarde kuna, od čega otprilike 10% otpada na sredstva koja dolaze na FER.

Kada govorimo o IKT industriji, često se ograničavamo na klasičnu IKT industriju, međutim IKT treba promatrati u puno širem svjetlu jer je ona sastavni dio drugih visokotehnoloških sektora, a jedan od važnih kojima bi svaka zemlja trebala davati posebnu pažnju je automobilska industrija. U Hrvatskoj danas posebno visok rast ostvaruju tvrtke povezane s autoindustrijom - primjerice u poduzeće Rimac Automobili su investirala neka od najrenomiranijih imena autoindustrije poput Porchea, Hyundaija i sl., a postoje i brojne druge kompanije koje razvijaju rješenja u tom području. Zanimljivo je istaknuti primjer njemačkog poduzeća dSpace, globalnog pružatelj rješenja za razvoj u automobilskoj industriji, a koje je odlučilo prije dvije godine u Zagrebu otvoriti svoj prvi razvojni centar izvan Njemačke, što je svijetli primjer i za druge.

Možda i najveći potencijal kada pričamo o IKT industriji leži u području umjetne inteligencije (AI), čija se ekspanzija u svim područjima ljudske djelatnosti tek očekuje. Premda još uvijek nema puno hrvatskih poduzeća koji svoje proizvode temelje na umjetnoj inteligenciji, mnoge od njih postigle su svjetski zapažene uspjehe, poput Microblinka i Photomatha. Zanimljivo je pratiti što će se događati s našom robotičkom tvrtkom Gideon Brothers koja se bavi razvojem novih robotskih sustava i koja je dominantno orijentirana na razvoj umjetne inteligencije. U navedenim tvrtkama značajan udio zaposlenika čine doktori znanosti, što upućuje na orijentaciju stvaranja inovativnih deep tech proizvoda vrlo visoke dodatne vrijednosti i eksponencijalnog potencijala rasta, a takvih tvrtki nam treba što više.

Važno je spomenuti i potrebu decentralizacije IKT industrije koja je prema zadnjem izvješću o stanju IKT industrije 80% orijentirana na Grad Zagreb. Prije nekoliko godina uložena su velika sredstva u razvoj poduzetničke infrastrukture širom Hrvatske i otvoren je veliki broj poduzetničkih inkubatora koje je sada potrebno popuniti i iskoristiti resurse koji nam stoje na raspolaganju. Pandemija je pokazala da možemo uspješno raditi gdje god se nalazili, pogotovo ako se radi o IKT industriji, a upravo IKT industrija može dati vjetar u leđa i drugim djelatnostima kao horizontalna djelatnost. Pogotovo se to odnosi na područje Industrije 4.0, koja bi trebala postati temelj reindustrijalizacije Hrvatske, ali i na druge djelatnosti, poput zelenog i održivog razvoja, energetike, poljoprivrede i prometa.

Na kraju, važno je spomenuti kako je za održanje visoke stope rasta IKT industrije potrebno olakšati tvrtkama dolazak do najboljih svjetskih talenata i internacionalizirati tržište rada, za što danas postoje mnoge prepreke. Hrvatska nema dovoljnog demografskog potencijala za osiguranje dovoljne količine vrhunskih talenata potrebnih IKT industriji, čije stope rasta, da dosegnemo zaostajanje za EU 28 gap indeksom, moraju biti još više nego danas, premda njima ne možemo biti nezadovoljni. Primjer poduzeća Rimac Automobili koja zapošljava stručnjake iz preko 40 zemalja svijeta, uključivo i stručnjake iz Sjedinjenih država i zapadne Europe, dovoljno govori o tome koliko je to važno i da otvaranje prema dovođenju vrhunskih svjetskih stručnjaka u Hrvatsku nema alternative želimo li smanjiti naše zaostajanje u odnosu na okruženje.

Autor: Petra Škaberna
Popis obavijesti