Intervju s prof. dr. sc. Marijem Kovačom

Donosimo vam intervju s dobitnikom Zlatne plakete "Josip Lončar" za akademsku godinu 2017./ 2018., prof. dr. sc. Marijem Kovačom.

Nagrada je dodijeljena za poseban doprinos međunarodnoj prepoznatljivosti FER-a i Sveučilišta u Zagrebu iznimnim znanstveno-istraživačkim radom u području arhitekture računala visokih performanci, za promociju sveukupnog područja računarstva te povezivanje istraživanja s gospodarstvom.

Intervju pročitajte u nastavku obavijesti.

  1. Koja su područja vašeg znanstveno-istraživačkog rada?

Unutar računarstva, kao generalnog područja mog djelovanja, istaknuo bih arhitekture procesora i računalnih sustava kao primarno područje u kojem sam fokusirao svoje aktivnosti. Temeljna istraživanja arhitektura proširuju se  istraživanjima naprednih primjena takvih novih arhitektura procesora u svim granama industrije i znanosti. Efikasnost računalnih arhitektura u 3P domeni (engl.Performance/Power/Predictability – performance/potrošnja/predvidivost) ključna je za računarstvo u cjelini kako bi se uspjelo odgovoriti na sve veće zahtjeve znanosti i industrije. Između brojnih područja primjene u svojim istraživanjima možda bih istaknuo domene koje uključuju aplikacije za primjenu multimedijskih, slikovnih i video podataka te zdravstva.

  1. Bili ste član konzorcija na nekoliko FP7 projekata, a trenutno sudjelujete na tri Obzor 2020 projekta (H2020). Kakva su vaša iskustva po pitanju prijave na EU programe?

Moja su iskustva veoma pozitivna. FP7, a pogotovo H2020, izuzetno su zahtjevni i selektivni EU programi s prosjecima uspješnosti prijava na neke pozive čak i ispod 3%. Ovo posebno vrijedi za pozive unutar ICT područja. Takva selektivnost može biti vrlo obeshrabrujuća za predlagače koji ulažu velik trud u pripremu prijedloga koji na kraju ne bude prihvaćen. Na sreću, ili zbog iskustva, projekti koje sam osobno prijavljivao imali su postotak prihvaćanja od preko 50%. Međutim, moram priznati da sam prilikom prvih prijava puno naučio o načinu prijave i važnim elementima od kolega iz cijele Europe s kojima sam pripremao dokumentaciju. Iskustvo u prethodnim, uspješnim prijavama, dobar izbor partnera i njihovih područja stručnog djelovanja u kombinaciji s dobrom analizom poziva i prepoznavanjem što Europska komisija (EK) želi kao rezultat nekog istraživanja smatram presudnim u uspješnim prijavama. Jedan od osnovnih preduvjeta je puno, ali uistinu puno, uloženog vremena (za vrijeme službenog radnog vremena, vikendima i tijekom godišnjih odmora) za pripremu i pisanje projektnog prijedloga. Vrlo zanimljiva činjenica je da EK velik broj poziva objavljuje u proljeće i početkom ljeta, prije ljetnih praznika, s rokovima za predaju u rujnu ili početkom listopada. Tako da ja (nažalost) svako svoje ljeto provodim s laptopom na godišnjem odmoru i čestim telekonferencijskim pozivima koje su  isprepletene s kupanjem i odmaranjem.  

  1. Upravo je počeo veliki projekt “Inicijativa za Europski procesor“ (SGA1 (Specific Grant Agreement 1) OF THE EUROPEAN PROCESSOR INITIATIVE (EPI) u čijem konzorciju sudjeluju 23 europska partnera i čija je ukupna vrijednost 80 milijuna eura! Koji su ciljevi i koji će biti rezultati ovog projekta? Kako će FER pridonijeti projektu?

European Processor Initiative (EPI) je jedan od strateških EU projekata kojeg neki nazivaju “novi EU Airbus projekt u domeni računarstva visokih performanci“. Ovo je jedan od oni projekata koji se mogu dogoditi jednom u životu, pa mi je zbog toga posebno važan. Mislim da je važno ukratko prikazati pozadinu cijelog projekta. Na temelju mnogih poslovnih studija, računarstvo visokih preformanci (engl. HPC – high performance computing) prepoznato je kao kamen temeljac konkurentnosti najvećih grana industrije. Na primjer, u zdravstvu, razvoj personalizirane medicine, analiza gena, rane detekcije bolesti i brže dijagnoze omogućene su korištenjem kompleksnih i zahtjevnih računalnih algoritama. Klimatske promjene utječu na 33% globalnog BDP-a, a samo u Europi imaju ekonomski utjecaj od okvirno 400 milijardi EUR godišnje.  Meteorološka predviđanja uporabom snažnih HPC sustava omogućuju bolju i raniju pripremu za klimatske utjecaje, spašavanje života i smanjenje financijskih šteta. U industriji HPC omogućuje kompleksne simulacije koje skraćuju i pojeftinjuju razvojne periode, optimiraju odluke i rezultiraju boljim proizvodima i uslugama. Cyber-sigurnost je sigurno još jedna od važnih primjena zajedno s umjetnom inteligencijom, gdje se HPC računalima planiraju smanjiti štete koje se procjenjuju na preko 6 trilijardi EUR u 2021. godini. I na kraju, spomenimo također i simulacije i projektiranje polja obnovljive energije kao jedan od izvrsnih primjera korištenja HPC u energetici.

Iz svega navedenoga vidljivo je da HPC predstavlja jedan od ključnih preduvjeta razvoja industrije, ali i značajno pomaže u brojnim domenama svakodnevnog života. Ove činjenice već su odavno prepoznale pojedine svjetske velesile poput SAD-a, Kine i Japana koje već godinama ulažu značajna sredstva u razvoj HPC-a. EU je također prepoznala da zaostaje u financiranju razvoja HPC-a te da takvo zaostajanje direktno utječe i na zaostajanje u cjelokupnom industrijskom razvoju. Pored toga, jednako je važno navesti da su neke studije pokazale kako 1EUR investiran u superračunala za poslovne primjene stvara oko 870EUR prihoda i oko 69EUR dobiti. Krajem 2015. godine Predsjednik EK najavio je ambiciju da EU postane jedna od prve 3 svjetske velesile u HPC do 2020. Ova najava dovela je do potpisivanja EU HPC Deklaracije od strane 7 EU članica u Rimu u ožujku 2017. godine, nakon čega su do danas Deklaraciju potpisale 22 EU članice, među kojima je i RH. Cilj Deklaracije je udruživanje potpisnica kako bi se stvorile zajedničke HPC inicijative i postigli zadani ciljevi. Rezultat Deklaracije je osnivanje pravne organizacije pan-europskog karaktera EuroHPC Joint Undertaking krajem 2018. godine, kojoj je cilj provođenje EU HPC strategije kroz dva smjera. Prvi smjer aktivnosti je investicija u kreiranje i operacionalizaciju pan-europske HPC infrastrukture, konkretnije dva pre-exascale i dva petascale računalna sustava koja bi bila u 5 najjačih svjetskih računala. Drugi smjer vezan je za financiranje istraživačko-razvojnih aktivnosti u HPC tehnologiju i stvaranje EU HPC ekosustava, jer je EU ovisnost o ne-EU tehnologiji danas značajan problem u mnogim područjima poput suverenosti, sigurnosti, poslovanju i konkurentnosti.

Tek nakon što sam, vrlo kratko, objasnio stratešku pozadinu, mogu sad objasniti važnost European Processor Initiative (EPI) projekta. Cilj EPI projekta je jačanje konkurentnosti i vodstva EU HPC industrije i znanosti kroz razvoj potpuno nove EU HPC procesorske tehnologije sa značajno boljom učinkovitosti performanci i potrošnje koja pokriva važne segmente HPC i Big-Data tržišta. Poslovno gledano, HPC tržište ne može financijski opravdati veoma velike investicije u inicijalni razvoj i istraživanja. Kako bi cijela inicijativa bila održiva, EPI ima kao primarni cilj stvaranje komercijalnih procesora za HPC tržište (planirano od 2022. godine na dalje) uz projektiranje manjih inačica procesora prilagođenih za auto industriju. Naime, EU ima izuzetno snažnu auto industriju koja ubrzano radi na razvoju novih inačica vozila koja će podržavati autonomnu i računalno potpomognutu vožnju. Upravo te buduće verzije proizvoda auto industrije zahtijevat će značajne računalne resurse u samom vozilu, čak nekoliko redova veličina veće od onog što možemo pronaći u današnjim automobilima. EU auto industrija snažno podržava EPI jer će stvaranjem nove računalne platforme za nove generacije automobila višestruko ojačati svoju poziciju na svjetskom tržištu te imati značajno bolju pregovaračku poziciju prema ponuđačima alternativnih tehnoloških podloga. Za EPI projekt sudjelovanje auto industrije predstavlja garanciju održivosti i direktnu podršku u svim dugoročnim planovima financiranja aktivnosti.

Možemo se pohvaliti da smo mi bili uključeni u osmišljanje, prijedlog i pokretanje EPI projekta gotovo od samih početaka kada je na projektu sudjelovalo svega desetak inicijalnih partnera. Danas se konzorcij sastoji od 26 strateških partnera iz cijele EU, s naglaskom na to da je cijeli projekt industrijski, a ne znanstveno-istraživački, s vrlo konkretnim komercijalnim ciljevima i rokovima. Da bi to pojasnili možemo reći da projekt vodi industrijski partner Bull zajedno s još nekoliko jakih EU firmi, no potpomognuti prepoznatim istraživačkim grupama iz znanstveno-istraživačkog okruženja. Financiranje projekta također pokazuje industrijsku orijentaciju. U prvoj fazi projekta (SGA1), EU financira projekt s 80 milijuna EUR, no u isto vrijeme odobrenje projekta od strane EU nastupilo je tek kad su industrijski partneri prikazali EK da će oni u isto vrijeme investirati dodatno još približno toliki iznos kako bi se pokrili stvarni troškovi prve faze ovog ambicioznog projekta. U okviru EuroHPC već se planira nastavak projekta uz financiranje dodatnih 140 milijuna EUR, a isti iznos sufinancirat će partneri sudionici.

Na temelju svega možemo reći da smo izuzetno ponosni što je FER aktivni sudionik ovog projekta. Naš doprinos planira se u definiranju arhitektura jezgri i vektorskih jedinica za ubrzanje obrade podataka, sudjelovanju u projektiranju automobilskog računalnog sustava te u verifikacijama sustava i diseminaciji rezultata.

  1.  Na što treba obratiti pozornost pri pripremi projekata? Što biste savjetovali kolegama koji kreću u takve aktivnosti?

Kao što sam ranije naveo, jako je korisno ako kod prvih prijava možete surađivati s kolegama koji imaju iskustvo u prethodnim uspješnim prijavama. Pored toga, važan je i dobar izbor partnera i njihovih stručnih znanja koji pokrivaju cjelokupno područje koje projekt želi obuhvatiti i koji su komplementarni kako ne bi došlo do sukoba unutar konzorcija oko pojedinih nadležnosti. Važno je i dobro proučiti poziv i prepoznati ključne definicije koje su bitne za evaluaciju. Kad pripremite prvu verziju prijedloga, praktično bi bilo da ga netko od suradnika koji nije sudjelovao u pisanju pokuša evaluirati prema definiranim kriterijima koji su javno objavljeni. I, da ponovo naglasim, treba uložiti puno, ali uistinu puno, vremena prilikom pripremanja i pisanja projektnog prijedloga. Naravno, ne smatram da sam spomenuo ništa posebno što većina kolega već ne zna.

  1. Ekspertni ste član hrvatske delegacije Programskog odbora Leadership in Enabling & Industrial Technologies ICT u Obzor 2020. programu. Koja je primarna zadaća članova Programskog odbora?

Naša najveća zadaća je kreiranje radnih programa, poziva, budžeta i njihova kasnija evaluacija. U mnogim prilikama kad smo, zajedno s kolegicama i kolegama, predstavljali radne programe, naglašavao sam određene probleme koji su godinama prisutni u našem okruženju, a vezani su za H2020 program. Naime, jedan od najčešćih komentara koje primam je to da su pozivi kreirani za neka druga okruženja i da tu “nema ništa za nas“. Nekako stječem dojam da, barem u ICT području za koje sam zadužen, istraživači i tvrtke očekuju neke pozive za dosta jednostavne aktivnosti, gdje bi oni svoje svakodnevne poslove preslikali u prijedlog projekta i tako riješili problem nekih svakodnevnih financiranja. Nažalost puno puta sam objašnjavao da ICT radni program predstavlja veliki potencijal da se uključimo svi zajedno u neke nove aktivnosti, tehnologije i rješenja koja se rade za budućnost i koje se rade za šire EU i svjetsko tržište te povežemo s partnerima i proširimo područje potencijalnih suradnika/kupaca. To kod nas nažalost još uvijek nije zaživjelo. Prilikom kreiranja radnih programa, svaka zemlja članica, pa tako i RH, ima mogućnost prijedloga komentara, koje mi članovi Odbora prenosimo Komisiji, i na takav način prilagodbe dijelova radnog programa lokalnim potrebama ili strategijama. Tijekom naših višegodišnjih napora da od naše znanstveno-istraživačke zajednice i industrije dobijemo komentare na draft radnih programa, nažalost broj komentara može se svesti na jednoznamenkasti. Za razliku od nas, neke zemlje su izuzetno aktivne i imaju na stotine prijedloga i komentara, od kojih možda mnogi neće biti prihvaćeni, ali neki budu prepoznati kao zanimljivi i od drugih zemalja članica te na taj način uspiju utjecati na promjenu tema za koje će biti omogućeno financiranje u sljedećem programskom razdoblju. No, kao i obično, ja sam optimist, pa se nadam da će se HR institucije i firme više uključiti u ovaj proces, a time i slati više prijedloga na buduće natječaje.

  1. Velika je prilika da se poboljša suradnja gospodarstva i znanosti. Kako povezati znanost i gospodarstvo korištenjem financiranja od strane EU?

Ovo je tema koja je također aktualna već dugi niz godina. Ništa se ne može postići forsiranjem ovakve suradnje ili javnim nastupima u kojima se sugerira da do takve suradnje mora doći. To je prirodan proces koji mora proizići iz obostranih interesa. Mislim da je novac EU programa dobar katalizator, ali ne nužno prvi preduvjet. H2020 program financira izvrsnost u istraživanjima. Ako želimo spojiti izvrsna istraživanja s industrijom, tada ta industrija mora težiti prema stvaranjima proizvoda i usluga koje su također izvrsne, ali ne samo na razini HR, nego i globalno. Naravno, to podrazumijeva da ste konkurenti nekim globalnim ponuđačima sličnih proizvoda i usluga. No isto vrijedi i za izvrsnost u istraživanjima. Mi ne možemo očekivati da će industrija biti zainteresirana za istraživanja i rezultate koji su prosječni ili ispodprosječni. U obje situacije suradnja nema smisla bez obzira na EU fondove. Do uspješne suradnje može doći kada se na obje strane nađu ljudi sa strateškim i dugoročnim izvrsnim rezultatima kojima EU fondovi omogućuju udruživanje i postizanje novih zajedničkih uspjeha.  I naravno, veoma je korisno ako obje strane imaju želju za nastavkom takve suradnje i nakon što EU projekt završi, jer je to konkretan dokaz obostranog održivog interesa.

  1. Smatrate li da hrvatska pamet i njezini znanstvenici mogu ići u korak sa svijetom u razvoju tehnologije?

Apsolutno. Postoje brojni pojedinačni primjeri koji pokazuju kako i iz naše male sredine možemo postići svjetske rezultate u tehnološkim rješenjima. Ne bih sada htio navoditi pojedine primjere jer ne želim nekoga izostaviti ili umanjiti vrijednost nečijih postignuća. Naravno, moramo biti i realni u našim razmišljanjima, jer ipak cijela RH, s 4 milijuna stanovnika, ne može ostvariti ciljeve koji zahtijevaju veliki broj ljudi i velika financijska sredstva. No mislim da, uz objektivnost, moramo poticati proaktivnost i podržavati naše istraživače i industriju u globalnoj konkurenciji.

  1. Kakvi su vam planovi za naredno razdoblje?

Prvenstveno sam fokusiran na uspjeh EPI projekta i naših aktivnosti u tom projektu. Vezano za uspjeh ovog projekta imam neke ideje koje bih želio ostvariti, ali možda još nije vrijeme da o njima pričam. Pored tog projekta sudjelujem i u nekoliko manjih projekata te pripremam nekoliko novih projekata, tako da moram priznati da su planovi za sljedećih nekoliko godina i više nego popunjeni.

  1. Poslovno ste i više nego aktivni, čime se bavite u slobodno vrijeme, ako ga uopće imate?

Često putujem zbog posla, no i pored toga u slobodno vrijeme volim putovati i upoznavati nove dijelove svijeta. Također, pokušavam se što više baviti sportom. Moj prvi sport cijeli život je košarka, tako da nastojim, kad god mogu, otići u dvoranu i igrati s prijateljima na dva koša te ponekad i sudjelovati na nekim veteranskim turnirima Svjetskog veteranskog košarkaškog saveza. Osim toga, izuzetno volim skijati, skijati na vodi, igrati tenis i squash te pokušavam kite-surfati.

Autor: Marko Tucaković
Popis obavijesti