Arhitektura računala 1E

Ishodi učenja

  1. nabrojati osnovne dijelove procesora i računala
  2. objasniti kako se izvode naredbe u procesoru
  3. objasniti način rada osnovnih dijelova procesora
  4. riješiti jednostavne programske zadatke u asemblerskom jeziku
  5. objasniti kako se procesor povezuje s memorijom i ulazno-izlaznim jedinicama
  6. riješiti jednostavne zadatke vezane za komunikaciju između procesora i ulazno-izlaznih jedinica

Oblici nastave

Predavanja

Predavanja se održavaju svaki tjedan (po 4 sata). Objašnjavaju se teorijske osnove o arhitekturi računala, a također i praktični programski primjeri uz korištenje asemblerskog jezika.

Samostalni zadaci

Studenti rješavaju jednostavnije probleme pišući asemblerske programe.

Laboratorij

Studenti pišu, testiraju i izvode asemblerske programe koristeći simulator arhitekture računala.

Način ocjenjivanja

   
Odlukom Fakultetskoga vijeća, u akademskoj godini 2019./2020. međuispiti su ukinuti, a bodovi pridijeljeni toj komponenti prebacuju se u završni ispit, osim u slučaju kad su nositelji drugačije preraspodijelili bodove i komponente provjere. Obavijest o načinu ocjenjivanja potražite među obavijestima vezanim uz svaki predmet.
   
Kontinuirana nastava Ispitni rok
Vrsta provjere Prag Udio u ocjeni Prag Udio u ocjeni
Laboratorijske vježbe 20 % 15 % 20 % 7.5 %
Kratke provjere znanja 20 % 15 % 20 % 7.5 %
Međuispit: Pismeni 0 % 30 % 0 %
Završni ispit: Pismeni 0 % 40 %
Napomena / komentar

Sve laboratorijske vježbe moraju biti uredno obavljene (za to se ne dobivaju bodovi) da bi se predmet mogao položiti.

Tjedni plan nastave

  1. Pregled i povijesni razvoj arhitekture računala. Razni prikazi/slojevi interpretacije arhitekture. Bitovi. bajtovi i riječi. Prikaz numeričkih podataka i brojevni sustavi. Brojevni sustavi s nepomičnim i pomičnim zarezom. Prikaz predznačenih podataka. Prikaz nenumeričkih vrsta podataka. Prikaz složenih podataka (strukture i polja).
  2. Osnovna organizacija von Neumannovog stroja. Upravljačka jedinica. Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe. Skupovi i vrste naredbi (obrada podataka. upravljanje. U/I). Registri i prijenos podataka u/iz registara.
  3. Programiranje u zbirnom jeziku. Oblici naredbi. Načini adresiranja.
  4. Programiranje u zbirnom jeziku.
  5. Programiranje u zbirnom jeziku. Poziv i povratak iz potprograma.
  6. U/I i prekidi. Osnove ulazno izlazno prijenosa (U/I) (sinkronizacija rukovanjem, ----, programirani U/I, prekidni U/I). Građa prekidnog sustava (vektorski i prioritetni, potvrda prihvata zahtjeva za prekidom).
  7. Vanjski spremnici podataka, fizička organizacija. Sabirnice: sabirnički protokoli, sabirnička arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA).
  8. Međuispit.
  9. Upravljačka jedinica. Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe. Skupovi i vrste naredbi (obrada podataka. upravljanje. U/I). Oblici naredbi. Načini adresiranja.
  10. Programiranje u zbirnom jeziku.
  11. U/I i prekidi. Osnove ulazno izlazno prijenosa (U/I) (sinkronizacija rukovanjem, ----, programirani U/I, prekidni U/I). Građa prekidnog sustava (vektorski i prioritetni, potvrda prihvata zahtjeva za prekidom).
  12. U/I i prekidi.
  13. Organizacija radne memorije. Sabirnice: sabirnički protokoli, sabirnička arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA).
  14. Sustavi i tehnologije za pohranu podataka. Memorijska hijerarhija (važnost prostorne i vremensk lokalnosti). Latencija. trajanje memorijskog ciklusa. propusnost. preplitanje.
  15. Završni ispit.

Studijski programi

Sveučilišni preddiplomski
Elektrotehnika i informacijska tehnologija (studij)
(4. semestar)

Literatura

Danko Basch, Ivana Bosnić (.), Rukopisi s predavanja,
Mario Kovač (2015.), Arhitektura računala,

Laboratorijske vježbe

Izvedba

ID 183415
  Ljetni semestar
4 ECTS
R0 Engleski jezik
R1 E-učenje
45 Predavanja
0 Auditorne vježbe
10 Laboratorijske vježbe
0 Konstrukcijske vježbe

Ocjenjivanje

90 izvrstan
80 vrlo dobar
65 dobar
50 dovoljan