Arhitektura računala 1E

Prijava

HrvatskihrEnglishen

Pristupačnost

Veličina slova: A A

Izgled stranice: Uobičajen izgled Jednostavni izgled stranice

Kontrast stranice: Normalno Visoki kontrast Inverzni visoki kontrast

Očisti sve

Arhitektura računala 1E

Ishodi učenja

nabrojati osnovne dijelove procesora i računala
objasniti kako se izvode naredbe u procesoru
objasniti način rada osnovnih dijelova procesora
riješiti jednostavne programske zadatke u asemblerskom jeziku
objasniti kako se procesor povezuje s memorijom i ulazno-izlaznim jedinicama
riješiti jednostavne zadatke vezane za komunikaciju između procesora i ulazno-izlaznih jedinica

Oblici nastave

Predavanja

Predavanja se održavaju svaki tjedan (po 4 sata). Objašnjavaju se teorijske osnove o arhitekturi računala, a također i praktični programski primjeri uz korištenje asemblerskog jezika.

Samostalni zadaci

Studenti rješavaju jednostavnije probleme pišući asemblerske programe.

Laboratorij

Studenti pišu, testiraju i izvode asemblerske programe koristeći simulator arhitekture računala.

Način ocjenjivanja

Odlukom Fakultetskoga vijeća, u akademskoj godini 2019./2020. međuispiti su ukinuti, a bodovi pridijeljeni toj komponenti prebacuju se u završni ispit, osim u slučaju kad su nositelji drugačije preraspodijelili bodove i komponente provjere. Obavijest o načinu ocjenjivanja potražite među obavijestima vezanim uz svaki predmet.

	Kontinuirana nastava		Ispitni rok
Vrsta provjere	Prag	Udio u ocjeni	Prag	Udio u ocjeni
Laboratorijske vježbe	20 %	15 %	20 %	7.5 %
Kratke provjere znanja	20 %	15 %	20 %	7.5 %
Međuispit: Pismeni	0 %	30 %	0 %
Završni ispit: Pismeni	0 %	40 %

Napomena / komentar

Sve laboratorijske vježbe moraju biti uredno obavljene (za to se ne dobivaju bodovi) da bi se predmet mogao položiti.

Tjedni plan nastave

Pregled i povijesni razvoj arhitekture računala. Razni prikazi/slojevi interpretacije arhitekture. Bitovi. bajtovi i riječi. Prikaz numeričkih podataka i brojevni sustavi. Brojevni sustavi s nepomičnim i pomičnim zarezom. Prikaz predznačenih podataka. Prikaz nenumeričkih vrsta podataka. Prikaz složenih podataka (strukture i polja).
Osnovna organizacija von Neumannovog stroja. Upravljačka jedinica. Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe. Skupovi i vrste naredbi (obrada podataka. upravljanje. U/I). Registri i prijenos podataka u/iz registara.
Programiranje u zbirnom jeziku. Oblici naredbi. Načini adresiranja.
Programiranje u zbirnom jeziku.
Programiranje u zbirnom jeziku. Poziv i povratak iz potprograma.
U/I i prekidi. Osnove ulazno izlazno prijenosa (U/I) (sinkronizacija rukovanjem, ----, programirani U/I, prekidni U/I). Građa prekidnog sustava (vektorski i prioritetni, potvrda prihvata zahtjeva za prekidom).
Vanjski spremnici podataka, fizička organizacija. Sabirnice: sabirnički protokoli, sabirnička arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA).
Međuispit.
Upravljačka jedinica. Dohvat. dekodiranje i izvođenje naredbe. Skupovi i vrste naredbi (obrada podataka. upravljanje. U/I). Oblici naredbi. Načini adresiranja.
Programiranje u zbirnom jeziku.
U/I i prekidi. Osnove ulazno izlazno prijenosa (U/I) (sinkronizacija rukovanjem, ----, programirani U/I, prekidni U/I). Građa prekidnog sustava (vektorski i prioritetni, potvrda prihvata zahtjeva za prekidom).
U/I i prekidi.
Organizacija radne memorije. Sabirnice: sabirnički protokoli, sabirnička arbitraža, izravni pristup memoriji (DMA).
Sustavi i tehnologije za pohranu podataka. Memorijska hijerarhija (važnost prostorne i vremensk lokalnosti). Latencija. trajanje memorijskog ciklusa. propusnost. preplitanje.
Završni ispit.