Obavijesti

Projekt WATCHPLANT predstavljen u...

Prof. dr. sc. Stjepan Bogdan, zajedno je s istraživačima Markom Križmančićem, mag. ing., dr. sc. Deanom Martinovićem i Marijanom Peti, mag. ing., sudjelovao u emisiji Prometej u kojoj je predstavio projekt "WATCHPLANT - Pametan bio-hibridni sustav za nadzor okoliša".

Projekt WATCHPLANT financiran je iz programa Obzor 2020, a bavi se razvojem nove tehnologije, bežičnog senzora s vlastitim napajanjem za nadzor urbanih sredina. Razvijeni sustav koristi metode umjetne inteligencije za stvaranje pametnih odluka i mjerenje parametara okoliša zasnovano na fiziološkom stanju biljaka koje reagiraju na promjene u okolišu. Sustav koristiti obnovljivu energiju novom upotrebom neistražene tekućine, floemskog soka, čime će biljaka postati "živi senzor" napajan čistom energijom. Projekt ima ambiciju otkriti metodu za izvlačenje dovoljnog volumen soka iz zdrave biljke bez štetnog djelovanja na biljku te projektirati bioelektroničke uređaje koji će stvarati vlastitu energiju (fitosenzor).

Emisiju u cijelosti pogledajte ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Hrvatski znanstvenici razvijaju novu...

Prvu nagradu na natjecanju Data Challenge, koje se održalo u sklopu konferencije Extreme Value Analysis 2021, osvojili su doc. dr. sc. Domagoj Vlah sa Zavoda za primijenjenu matematiku i dr. sc. Tomislav Ivek s Instituta za fiziku.

Metodologija Conditional Missing data Importance Weighted Auto-Encoder (CMIWAE), koju su razvili hrvatski istraživači, a koja im je ujedno i osigurala pobjedu na natjecanju Data Challenge, temelji se na naprednoj varijanti tzv. varijacijskih autoenkodera, umjetnih neuronskih mreža koje služe rekonstrukciji podataka u prisustvu šuma, oštećenja ili drugačijih manjkavosti. Za razliku od konkurentskih metoda, metoda CMIWAE omogućava da neuronska mreža sama pronalazi ključne pravilnosti u dostupnim podacima, pa stručne informacije ni ručno podešavanje podataka nisu potrebni.

U nastavku obavijesti možete pronaći više informacija o samom natjecanju te kratki intervju s docentom Domagojem Vlahom.

Autor: Petra Škaberna

European Processor Initiative (EPI), projekt s 28 partnera iz 10 europskih zemalja, s ciljem postizanja neovisnosti EU-a u tehnologiji HPC čipova i HPC infrastrukturi, objavio je da su uzorci testnih čipova EPAC1.0 RISC-V isporučeni EPI konzorciju te da su početna ispitivanja njihova rada bila uspješna.

Jedan od ključnih segmenata aktivnosti projekta je razvoj europskog intelektualnog vlasništva procesora temeljenih na RISC-V arhitekturi, koji omogućuju energetski učinkovite i visokopropusne jezgre akceleratora pod nazivom EPAC (European Processor Accelerators).

EPAC kombinira nekoliko akceleratorskih tehnologija specijaliziranih za različita područja primjene. Testni čip sadrži četiri jezgre za vektorsku obradu podataka (VPU) sastavljene od Avispado RISC-V jezgre (dizajn SemiDynamics) te jedinice za vektorsku obradu podataka, koje su dizajnirali Istraživački centar za arhitekture i aplikacije računala visokih performansi Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Barcelona Supercomputing Centar. Čip sadrži i Home Node i L2 predmemoriju (dizajn Chalmers i FORTH) i dva dodatna akceleratora: Stencil i Tensor akcelerator (STX) (dizajn Fraunhofer IIS, ITWM i ETH Zürich) te procesor promjenjive preciznosti (VRP) (dizajn CEA LIST). Svi akceleratori povezani su vrlo brzom mrežom na čipu i SERDES (dizajn EXTOLL).

EPAC testni čipovi (njih 143) izrađeni su u GLOBALFOUDNRIES 22FDX tehnologiji male snage, imaju površinu od 26,97 mm2, 14 milijuna logičkih instanci (ekvivalentno 93M logičkih vrata) uključujući 991 memorijske instance, pakirani su u FCBGA s 22x22 matricom i imaju ciljanu frekvenciju od 1 GHz.

Inicijalno pokretanje bilo je uspješno, a EPAC je izveo svoj prvi program slanjem tradicionalnog "Hello World!" pozdrava na različitim jezicima konzorciju EPI i svijetu!

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o projektu EPI te dodatne fotografije.

Autor: Nikolina Lednicki
Virtualni muzej "BLUEMED Centar...

Zahvaljujući projektu BLUEMED, u kojem je FER sudjelovao kao partner, bogato arheološko nalazište podmorja Cavtata postalo je dostupno široj javnosti kroz virtualni muzej "BLUEMED Centar za promicanje znanja". Također, lokalni ronilački centar upotpunio je turističku ponudu novom vrijednom opremom, a tijekom istraživanja podmorja otkriveni su vrijedni ostaci broda iz 1. stoljeća.

BLUEMED je projekt financiran iz programa Interreg Mediterranean, a temeljem prijedloga jednog od partnera na projektu, Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA, ušao je u finale izbora za najbolji EU projekt unutar kategorije "Doprinos znanosti i inovacijama".

Članak Jutarnjeg lista dostupan je ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Universitas: Genijalci s FER-a i sva...

U posljednjem izdanju sveučilišnih novina Universitas objavljen je članak o nekolicini izdvojenih projekata koje FER trenutačno provodi, pod naslovom Genijalci s FER-a i sva njihova čudesa iz labosa.

Predstavljeni su projekti financirani iz programa Obzor 2020: WatchPlant - Pametan bio-hibridni sustav za nadzor okoliša, voditelja prof. dr. sc. Stjepana Bogdana i MEET - Multidisciplinarna i višekontekstna demonstracija tehnika istraživanja i iskorištavanja naprednih geotermalnih sustava i potencijala, voditelja doc. dr. sc. Ivana Rajšla te projekti financirani iz programa Hrvatske zaklade za znanost: ADEPT - Napredna gusta predikcija za računalni vid, voditelja prof. dr. sc. Siniše Šegvića, PVDC - Prediktivno upravljanje dinamikom vozila, voditelja doc. dr. sc. Šandora Ileša, CONAN2D - Računalno projektiranje nanotranzistora temeljenih na novim 2D materijalima, voditelja izv. prof. dr. sc. Mirka Poljaka te IoT4us - Pametne usluge usmjerene čovjeku u interoperabilnim i decentraliziranim okolinama Interneta stvari, voditeljice prof. dr. sc. Ivane Podnar Žarko.

Autor: Petra Škaberna
Projekti ERASMUS+ nude rješenja za...

Na FER-u su nedavno započela tri projekta financirana iz poziva ERASMUS+ KA2 – Strateška partnerstva, čiji je primarni cilj razvoj nastavnih alata i materijala koji će značajno obogatiti i unaprijediti cjelokupan pristup online podučavanju. Radi se o projektima koji su osmišljeni kao odgovor na posljedice pandemije koronavirusa, uslijed koje je proizašla dodatna potreba za digitalizacijom obrazovanja, razvojem digitalnih kompetencija nastavnika te nužnost kreativnog rješavanja novih izazova u sustavu obrazovanja.

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o projektima "STEM u akciji: Otvoreni obrazovni resursi za nastavnike", "DigiPhysLab - Razvoj digitalnih laboratorijskih vježbi iz fizike za učenje na daljinu" i "ALTII - Aktivno učenje kroz poboljšanu interaktivnost".

Autor: Petra Škaberna
FER pruža snažan uzlet jačanju...

O ulozi koju Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ima u jačanju kapaciteta za istraživanje i razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga, najbolje govori 32 (zasad) odobrena projekta financirana iz poziva Europskog fonda za regionalni razvoj "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II".

Iako alociranje svih sredstava još nije dovršeno, možemo reći da je FER, kao vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Hrvatskoj, u spomenutom pozivu daleko najpoželjniji partner domaćim gospodarskim subjektima. Naime, najmanje 32 poduzeća će, u suradnji s FER-om, na kraju projektnog razdoblja na tržište plasirati jednako toliko novih inovativnih proizvoda ili usluga. Kažemo najmanje, jer alociranjem svih sredstava predviđenih u ovom, tzv. IRI-II pozivu, FER očekuje odobrenje za još nekoliko dodatnih projektnih prijedloga, čime bi se ukupan broj projekata koje Fakultet provodi sa svojim partnerima iz industrije i gospodarstva, popeo na oko 40.

Izuzetno poticajan podatak, koji svakako dodatno ide u prilog jačanju domaćih kapaciteta za istraživanje i razvoj, jest gotovo 100 novozaposlenih istraživača koje je u sklopu navedenih projekata FER zaposlio posljednjih mjeseci na razvoju novih proizvoda i usluga.

Među dosad odobrenim projektima najveći broj odnosi se na područje "Energija i održivi okoliš" (16 projekata), a slijede ga "Promet i mobilnost" (devet projekata), "Sigurnost" (šest projekata) te "Hrana i biokemija" (jedan projekt). Pregled svih projekata koje FER trenutačno provodi dostupan je ovdje.

Autor: Petra Škaberna
FER vodeća institucija u Hrvatskoj po...

FER je 2021. godinu započeo s rekordnih 255 aktivnih znanstvenoistraživačkih projekata, čime je još jednom potvrdio status najpoželjnijeg partnera u primijenjenom istraživanju i razvoju inovacija, kako u domaćem, tako i u međunarodnom gospodarskom i istraživačkom okruženju.

Prošle godine ugovoreno je 111 projekata, što je gotovo dvostruko više u odnosu na novougovorene projekte u 2019. godini, kada je započelo 57 projekata.

Omjer domaćih i međunarodnih projekata ide značajno u prilog projektima financiranim iz domaćih izvora, u čemu prednjače projekti Hrvatske zaklade za znanost (120 projekata), a slijede ih projekti Europskog fonda za regionalni razvoj (62 projekta) te Europskog socijalnog fonda (9 projekata). U međunarodnim projektima dominira program Obzor 2020 (22 projekta), a slijede ga program Europske suradnje u znanosti i tehnologiji – COST (14 projekata), bilateralni projekti (8 projekata), Erasmus+ (7 projekata), INTERREG (4 projekta) te ostali (9 projekata).

FER kontinuirano radi na povećanju istraživačkih, inovacijskih i razvojnih kapaciteta te na kvaliteti vlastitog istraživačkoga i inovacijskoga rada. Ujedno potiče istraživanja usmjerena na pomicanje znanstvenih granica, u skladu s potrebama gospodarstva te u suradnji s hrvatskim i europskim institucijama.

Autor: Petra Škaberna