Obavijesti

FER-ov znanstveni centar izvrsnosti...

Zadaća znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI) je generiranje, razvoj i afirmacija aktualnih, međunarodno konkurentnih i vrhunskih znanstvenih istraživanja na svjetskoj razini, a njihova snaga krije se upravo u tome što na lokalnoj razini okupljaju najbolje istraživače i istraživačke grupe.

Jedan od deset takvih centara u Hrvatskoj je i FER-ov ZCI za znanost o podatcima i kooperativne sustave, jedini znanstveni centar izvrsnosti iz područja tehničkih znanosti u zemlji. Suvoditelji ZCI-a su akademik Sven Lončarić i akademik Ivan Petrović, a centar okuplja više od 80 profesora iz 12 hrvatskih znanstvenih institucija i jednog poduzeća.

U članku Večernjeg lista profesor Petrović istaknuo je značajan doprinos FER-ovog ZCI-ja tijekom posljednjih pet godina: "U ovom znanstvenom centru izvrsnosti uz 53 IRI projekta s industrijskim partnerima od početka je ugovoreno više od 40 istraživačkih projekata izravno financiranih od gospodarskih subjekata u iznosu većem od tri milijuna eura. Odobreno je deset patenata, potpisana četiri licencijska ugovora i osnovana tri spin-off poduzeća".

Više informacia o impresivnim ostvarenjima ZCI-ja možete pronaći u nastavku obavijesti te u članku Večernjeg lista.

Autor: Petra Škaberna
CROBOHUB++: Europsko inovacijsko...

EDIH CROBOHUB++ (European Digital Innovation HUB - CROatian Industry and Society BOosting) novi je FER-ov projekt odobren u okviru programa Digitalna Europa (Digital Europe Program – DEP). Projektom će se oformiti glavno, neprofitno, digitalno inovacijsko središte u regiji NUTS2 "Kontinentalna Hrvatska", s prepoznatljivim doprinosom na nacionalnoj i europskoj razni, koje snažno podupire tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, te javni državni sektor u njihovoj digitalnoj transformaciji.

Koordinator projekta je prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić, a konzorcij čine partneri: FER (prijavitelj), Inovacijski centar Nikola Tesla - ICENT, Algebra, HGK, HAMAG-BICRO, Srce i Infodom. Trajanje projekta je 36 mjeseci, a vrijednost projekta iznosi 2.856.206 EUR.

CROBOHUB++ je specijaliziran u trima ključnim područjima DEP-a: umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i računarstvo visokih performansi (HPC) te u tehnologijama: robotika, računalni vid, internet stvari, ugradbeni sustavi upravljanja i automatizacije, pametna senzorika, tehnologija blokovskih lanaca i digitalne simulacije. Tehnologije u kojima je CROBOHUB++ specijaliziran široko su primjenjive, ali CROBOHUB++ će se primarno orijentirati na proizvodnu industriju, digitaliziranu poljoprivredu, energiju i okoliš te na javnu i državnu upravu.  

Potporom digitalnoj transformaciji u navedenim sektorima CROBOHUB++ može snažno i izravno pridonijeti podizanju razine digitalne zrelosti hrvatske industrije i društva. U tu svrhu svakako idu u prilog čak 93 pisma potpore dobivena od poduzeća iz proizvodnog sektora i drugih institucija te 39 memoranduma razumijevanja (MoU) s potencijalnim EDIH-ovima širom Europe.

Autor: Petra Škaberna
Najbrži čisti silicijski bipolarni...

O izuzetnom uspjehu naših istraživača iz Laboratorija za mikro i nano elektroniku (MiNEL), razvoju najbržeg čistog silicijskog bipolarnog tranzistora na svijetu, Poslovni dnevnik napisao je priču koju možete pročitati ovdje.

Pored voditelja Laboratorija, prof. dr. sc. Tomislava Suligoja, tim koji radi na ovome projektu čine izv. prof. dr. sc. Marko Koričić, dr. sc. Ivan Berdalović, Lovro Marković, mag.ing., dr. sc. Josip Žilak, dr. sc. Željko Osrečki i Filip Bogdanović, mag. ing.

Iz članka doznajte po kojem principu radi HCBT (Horizontal Current Bipolar Transistor) te na kojim još projektima i istraživanjima rade naši znanstvenici MiNEL-a.

Autor: Petra Škaberna
Podvodna komunikacija od Novog...

UNA TV objavila je prilog pod naslovom "Podvodna revolucija izronila na FER-u" u kojem je sudjelovao voditelj Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LABUST) i prodekan za znanost, prof. dr. sc. Nikola Mišković, asistent i doktorand FER-a Vladimir Slošić, mag. ing. te istraživač Ivo Kutleša, mag. ing. Prilog se osvrnuo na veliki uspjeh naših istraživača koji su prvi u svijetu izradili robota za interakciju s roniocem pod vodom te napravili demonstraciju unutar koje je ronioc u bazenu na Novom Zelandu upravljao podvodnim robotom kod nas u LABUST-u.

Istraživanja koja se provode u LABUSTU također pomažu u mapiranju podmorja, ali su bila korištena i za biološka i arheološka istraživanja od Plitvica i Cavtata, sve do Venecije.

Autor: Petra Škaberna
Druga sezona urbanog vrta na FER-u

S obzirom na odličan uspjeh urbanog vrta postavljenog prošle godine, članovi Laboratorija za Internet stvari ove su godine postavili još veći urbani vrt u dvorištu FER-a!

Senzori će i ovoga puta pratiti stanje rajčica i paprika koje su posadili kolege s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj je uz pomoć prikupljenih podataka sa senzora, stanje biljke i urod, utvrditi utjecaj odabranog supstrata kojim je jedan dio sadnica obogaćen.

Vrt je postavljen u okviru projekta “IoT-polje: Ekosustav umreženih uređaja i usluga za Internet stvari s primjenom u poljoprivredi“, trogodišnjeg istraživačkog interdisciplinarnog projekta u području pametne poljoprivrede koji je započeo u ožujku 2020. godine te je sada u posljednjoj godini. Provodi ga FER u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (FERIT) i Poljoprivrednim institutom Osijek (PIO).

Podsjetite se kako je prošle godine proteklo postavljanje vrta i senzora, ovdje. Video o urbanom vrtu, snimljen u rujnu 2021. godine, pogledajte ovdje. Više o projektu saznajte ovdje.

Više fotografija s postavljanja vrta ove godine nalazi se u nastavku obavijesti.

Autor: Katarina Mandarić
Objavljen video o mladim...

Povodom Svjetskog dana intelektualnog vlasništva, koji se obilježava 26. travnja, Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s FER-om pripremio je prigodni video u kojem sudjeluju naši mladi znanstvenici.

U videu su sudjelovali Marin Kačan mag. ing. (ZEMRIS), dr. sc. Marko Šprem (ZESOI), Matea Žilak mag. ing. (ZTEL), Dominik Žanić, mag. ing. (ZKIST), doc. dr. sc. Marko Đurasević (ZEMRIS) te dr. sc. Marsela Polić (ZARI).

Video možete pogledati na poveznici ovdje.

Autor: Petra Škaberna
FERsat: Lansiranje satelita u 2024....

FER ima ambiciozan plan 2024. godine u orbitu poslati svoj prvi satelit, a voditelj FERsata, projekta u sklopu kojeg se satelit razvija, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić otkriva kako se tim od 30-ak studenata priprema za ovaj impresivni pothvat.

"Dokaz da FER ozbiljno cilja na ovo područje, upravo je činjenica da studentima nude razne kolegije vezane za svemirsku tehnologiju", navodi se u članku portala Srednja.hr, u kojem profesor Babić ističe da je "FER-ov cilj obrazovati inženjere da mogu sudjelovati u svjetskoj svemirskoj industriji, napraviti karijere i doprinijeti znanosti u ovom fascinantnom području".

Autor: Petra Škaberna
Dr. sc. Marsela Polić stipendistica...

Marsela Polić doktorica je znanosti s područja tehničkih znanosti polje elektrotehnika i ovogodišnja dobitnica stipendije Nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti" u organizaciji L'Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija.

Marsela je diplomirala je na FER-u s pohvalom cum laude te je dobitnica dvije dekanove nagrade, nagrade Josip Lončar i stipendija MZO-a i Grada Zagreba. Danas radi kao vodeća istraživačica na FER-ovim znanstvenim projektima koji se provode na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo (ZARI) odnosno u Laboratoriju za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS).

U doktorskoj disertaciji naslova "Podatna robotska manipulacija u agrotehničkim zahvatima zasnovana na strojnom i dubokom učenju" bavi se preciznom poljoprivredom, o čemu više možete pročitati u intervjuu za portal Zimo.hr. Snimku dodjele stipendija možete pogledati ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Na FER-u razvijen najbrži silicijski...

Istraživači FER-ovog Laboratorija za mikro i nano elektroniku (MiNEL) razvili su najbrži čisti silicijski bipolarni tranzistor na svijetu, baziran na novom konceptu bipolarnih tranzistora.

Najnoviji trendovi u razvoju poluvodiča (tranzistora) odnose se na povećanje energetske učinkovitosti i postizanje što jednostavnijeg proizvodnog procesa kako bi im cijena bila što niža. Novi tip tranzistora koji su razvili FER-ovi istraživači laboratorija MiNEL, pod vodstvom prof. dr. sc. Tomislava Suligoja, posjeduje sve navedene kvalitete.

U HRT-ovoj emisiji Prometej spomenuta su i ostala istraživanja koja se provode u spomenutom laboratoriju, u okviru projekta Nexgensemi, poput naprednih poluvodičkih fotodetektora za eksperimente u CERN-u, teorijskih modeliranja galij-nitridnih tranzistora i ostalih naprednih poluvodičkih struktura te projektiranja radiokomunikacijskih integriranih sklopova.

Emisiju Prometej, u kojoj sudjeluju prof. dr. sc. Tomislav Suligoj, prof. dr. sc. Marko Koričić, dr. sc. Ivan Berdalović i Lovro Marković, mag. ing., pogledajte ovdje.

Autor: Petra Škaberna

Europsko zajedničko poduzeće za računalstvo visokih performansi (EuroHPC) objavilo je vijest o pokretanju tri nova strateška istraživačka i inovacijska projekta. Radi se o projektima koji za cilj imaju približiti Europsku uniju i njene partnere ka razvoju neovisnih mikroprocesorskih i HPC (High Performance Computing) tehnologija. The European Processor Initiative (EPI SGA2), The European PILOT i The European Pilot for Exascale (EUPEX) međusobno su povezani projekti i važna prekretnica prema autonomnijem europskom opskrbnom lancu za digitalne tehnologije.

Istraživački centar za arhitekture i aplikacije računala visokih performansi FER-a sudjeluje kao partner u sva tri projekta. Stručnjaci iz centra rade na različitim zadacima kao što su razvoj i verifikacija novog procesora opće namjene zasnovanom na Arm arhitekturi, razvoj FPU-a (Floating-Point Unit) za akceleratore zasnovane na RISC-V arhitekturi skupa naredaba te razvoj aplikacija iz domene umjetne inteligencije i obrade slika i videa kojima se ispituju arhitekture sustava i njihove performanse.

Autor: Nikolina Lednicki
FER vodeća institucija u Hrvatskoj po...

FER je krajem 2021. godine provodio preko 260 znanstvenoistraživačkih projekata, čime je nastavio jačati svoj status najpoželjnijeg partnera u primijenjenom istraživanju i razvoju inovacija u Republici Hrvatskoj. FER prema brojnim metrikama zauzima prvo mjesto među domaćim istraživačkim institucijama, a naša je kvaliteta prepoznata i izvan granica zemlje.

FER iz Europske unije za potrebe zapošljavanja istraživača i nabavu istraživačke opreme povuče više novaca nego gotovo svi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu zajedno. Ukupna vrijednost projekata u kojima je FER sudjelovao u 2021. iznosila je gotovo 3 milijarde kuna, od čega je otprilike sedmina pripala Fakultetu i bila je namijenjena zapošljavanju istraživača te nabavi istraživačke opreme. Također ističemo da 10 posto financijskih sredstava na istraživačkim projektima, koje u Hrvatskoj putem okvirnog programa Obzor 2020 financira Europska unija, dolazi na FER.

Upravo zahvaljujući projektima, Fakultet zapošljava 350 zaposlenika (što je gotovo polovica ukupnog broja djelatnika), čija primanja ne ovise o državnom proračunu jer su financirana iz brojnih projekata koje FER provodi.

Pogledamo li strukturu projekata prema izvoru financiranja, omjer domaćih i međunarodnih projekata u 2021. godini išao je značajno u prilog projektima financiranim iz domaćih izvora.  Najviše projekata financirano je iz Hrvatske zaklade za znanost (58 posto), a slijede ju Europski fond za regionalni razvoj (35 posto) te Europski socijalni fond (0,7 posto). U međunarodnim projektima dominira program Obzor 2020 (30 posto), a slijede ga program Europske suradnje u znanosti i tehnologiji – COST (21 posto), Erasmus+ (14,5 posto), bilateralni projekti (13 posto), INTERREG (6,5 posto) te ostali (16 posto).

FER kontinuirano radi na povećanju istraživačkih, inovacijskih i razvojnih kapaciteta te na kvaliteti vlastitog istraživačkog i inovacijskog rada. Ujedno potiče istraživanja usmjerena na pomicanje znanstvenih granica, u skladu s potrebama gospodarstva te u suradnji s hrvatskim i europskim institucijama.

Ponosni smo što FER već godinama nosi titulu predvodnika u izgradnji snažnog ekosustava za pokretanje hrvatskog gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama.

Autor: Petra Škaberna
Promjena paradigme elektroenergetskog...

U skorije vrijeme energiju ćemo dobivati većinom iz obnovljivih izvora, vjetroelektrana i solarnih panela, i time se cijela paradigma elektroenergetskog sustava u potpunosti mijenja. U prilogu HRT-ove emisije Prometej naši su istraživači predstavili pametnu kuhinju koja je zamišljena tako da kućanstvo samo proizvodi, skladišti i troši svoju energiju te na taj način aktivno sudjeluje u ravnoteži energetskog sustava.

Pametna kuhinja opremljena je u sklopu Laboratorija za odziv potrošnje – DR Lab te ima većinu potrošača električne energije kao i svako drugo kućanstvo. Ona je priključena na solarne panele koji se nalaze na krovu Fakulteta, a postoji i punionica za električna vozila te baterijski spremnik energije koji je stacionaran i koji se prema potrebi puni i prazni.

Naš tim istraživača radi i na aplikaciji koja će upravljati svim električnim aparatima spojenima na ViFi, a koja će omogućavati praćenje potrošnje tih uređaja i simulirati odziv potrošnje. Na taj način uređaji komuniciraju sami sa sobom.

U prilogu su sudjelovali prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, Marija Miletić, mag. ing. el. techn. inf., Nikolina Čović, mag. ing. el. techn. inf. i Bruno Malbašić, univ. bacc. ing. el. techn. inf., a možete ga pogledati ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Može li umjetna inteligencija pomoći...

FER-ov Laboratorij za analitiku financija i rizika (LAFRA) je u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) sudjelovao u istraživačkom projektu "Predicting cashflow patterns and timing in international bank accounts" s ciljem pronalaska odgovora na pitanje "može li umjetna inteligencija pomoći u predviđanju novčanih tokova međunarodnih banaka".

U projektu su od strane FER-a sudjelovali Bruno Gašperov, mag. math, dr. sc. Stjepan Begušić i izv. prof. dr. sc. Zvonko Kostanjčar. Projekt financira EIB Institut pod programom STAREBEI (STAges de REcherche BEI-EIB research internships) te je prvi takav projekt jednog hrvatskog sveučilišta s EIB-om.

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o projektu i modelima koje su istraživači s FER-a u sklopu njega razvili.  

Autor: Petra Škaberna
Znanstveni članak s FER-a izabran u...

Znanstveni članak The Curse of Class Imbalance and Conflicting Metrics with Machine Learning for Side-channel Evaluations izabran je u Top Picks in Hardware and Embedded Security za 2021. godinu. Suautori članka su nastavnici sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave, izv. prof. dr. sc. Alan Jović i doc. dr. sc. Stjepan Picek, koji trenutačno radi kao izvanredni profesor na nizozemskom Sveučilištu Radboud, te Annelie Heuser (Univ Rennes), Shivam Bhasin (Nanyang Technological University) i Francesco Regazzoni (University of Lugano).

Izbor "Top picks" provodi odbor IEEE Hardware Security and Trust Technical Committee, a ove je godine bilo nominirano 24 znanstvena članka objavljena u konferencijama i časopisima u području računalne sigurnosti u periodu od 2015. do 2020. godine.

Ovo značajno priznanje ostvario je navedeni visokocitirani članak objavljen 2019. godine u časopisu IACR Transactions on Crpytographic Hardware and Embedded Systems, koji izdaje jedna od vodećih konferencija o računalnoj sigurnosti, CHES.

U nastavku obavijesti pročitajte više informacija o primjeni i doprinosima znanstvenog članka "The Curse of Class Imbalance and Conflicting Metrics with Machine Learning for Side-channel Evaluations" u području računalne sigurnosti.

Autor: Petra Škaberna
Laboratorij za odziv potrošnje - DRLab

U rujnu 2021. godine osnovan je novi istraživački laboratorij FER-a, Laboratorij za odziv potrošnje (Demand Response Lab - DRLab) čiji je voditelj izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić.

Laboratorij je koncipiran kao aktivno kućanstvo koje se sastoji od niza uređaja (stog baterija, punionica električnih vozila i brojni kućanski uređaji) čijom se potrošnjom električne energije upravlja u svrhu odgovora na signale agregatora ili operatora elektroenergetskog sustava.

U okviru DRLaba provode se dva projekta koja se bave odzivom potrošnje pametnih kućanstava (ANIMATION - HRZZ) odnosno razvojem prototipa umreženih stacionarnih baterijskih spremnika energije (USBSE - EFRR), a koji su potpuno usklađeni s novom paradigmom elektroenergetskog sustava prema kojoj dosadašnji pasivni kupci električne energije aktivno sudjeluju u njegovom pogonu.

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o novom istraživačkom laboratorju FER-a te nekoliko fotografija.

Autor: Petra Škaberna
Doc. dr. sc. Jurica Babić – ambasador...

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) ove je godine pokrenula hvalevrijedni projekt kojim će se u okviru programa Erasmus+ izgraditi mreža ambasadora za uključivanje i raznolikost. Prvim ambasadorom proglašen je FER-ov doc. dr. sc. Jurica Babić, koji posjeduje bogato iskustvo u provedbi projekata Erasmus+, a osobito u promociji uključivosti i raznolikosti putem projekta INNOSID.

Docent Babić obnašat će dužnost ambasadora za uključivost i raznolikost godinu dana, do rujna 2022. godine.

Jedan od glavnih ciljeva novog programa Erasmus+ jest veća inkluzivnost. Cilj programa je osigurati jednake prilike za osobe s manje mogućnosti, osobe svih godina i iz različitih kulturnih, društvenih i ekonomskih pozadina putem novog načina sufinanciranja njihovih mobilnosti, u što većoj mjeri uvažavajući njihove potrebe i prepreke s kojima se suočavaju. Nove programske aktivnosti i novi formati mobilnosti proširit će mogućnosti sudjelovanja za ustanove i organizacije koje nemaju iskustva u provedbi europskih programa te za pojedince koji su se u dosadašnjim aktivnostima susretali s preprekama u sudjelovanju.

Na te će se ciljeve odlično nadovezati mreža ambasadora, koju će činiti pojedinci s vrijednim iskustvom u provođenju projekata u okviru programa Erasmus + i Europske snage solidarnosti, s naglaskom na projekte koji promoviraju načela uključivosti i raznolikosti, odnosno posjeduju stručno i profesionalno znanje i iskustvo o ovim temama te imaju visoku razinu motivacije za rad i pružanje podrške postojećim i budućim korisnicima programa.

Povodom imenovanja ambasadorom za uključivanje i raznolikost, razgovarali smo s doc. dr. sc. Juricom Babićem, a intervju je dostupan u nastavku obavijesti.

Autor: Petra Škaberna
Inovacija s FER-a koja mijenja...

U Slobodnoj Dalmaciji objavljen je članak o nedavno završenom projektu FER-a, "METASHAPE - Napredni ručni detektori metala s mogućnošću diskriminacije oblika mete za uporabu u humanitarnom razminiranju", čiji je koordinator bio prof. dr. sc. Vedran Bilas.

Glavni cilj projekta, koji je i uspješno realiziran, je unaprjeđenje sustava rada ručnih detektora metala u humanitarnom protuminskom djelovanju na način da operater-pirotehničar u realnom vremenu dobije informaciju je li riječ o opasnoj mini ili bezopasnom metalnom predmetu.

Koliko su rezultati projekta vrijedni, najbolje govori činjenica da će oni biti predstavljeni u studenome, na ovogodišnjem skupu Eighth Mine Action Technology Workshop u organizaciji Geneva International Centre for Humanitarian Demining (GICHD), na kojem se izlažu najznačajnije inovacije u tehnologijama humanitarnog razminiranja.

Tim istraživača s FER-a koji su razvili novu metodologiju su: prof. dr. sc. Vedran Bilas, dr. sc. Davorin Ambruš te asistent Marko Šimić, mag. ing.

Autor: Petra Škaberna
Predstavljen projekt SPARK

U Križevcima je 15. listopada 2021. godine predstavljen projekt "SPARK - Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca", zahvaljujući kojem će Križevci dobiti zvjezdarnicu i prvi kozmološki centar u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

SPARK u prvom redu želi zainteresirati djecu i mlade Križevaca, okolnih područja i susjednih gradova za prirodoslovlje, astronomiju, računarstvo i moderne tehnologije kroz inovativne programe izvaninstitucionalnog obrazovanja te dodatnih sociotehnoloških aktivnosti. Svi programi proizlazit će iz sinergije lokalnih organizacija civilnog društva i javnih ustanova u kulturi i obrazovanju, Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te vanjskih stručnjaka i edukatora. U samo središte prostora aktivnosti postavio bi se opservatorij kao trajni simbol prirodoslovlja u Križevcima.

Projekt je započeo u rujnu ove godine i financiran je iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za popularizaciju STEM-a. Voditelj projekta na FER-u je doc. dr. sc. Tomislav Jagušt.

Portal Krizevci.info objavio je članak povodom predstavljanja projekta SPARK, koji je dostupan ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Projekt WATCHPLANT predstavljen u...

Prof. dr. sc. Stjepan Bogdan, zajedno je s istraživačima Markom Križmančićem, mag. ing., dr. sc. Deanom Martinovićem i Marijanom Peti, mag. ing., sudjelovao u emisiji Prometej u kojoj je predstavio projekt "WATCHPLANT - Pametan bio-hibridni sustav za nadzor okoliša".

Projekt WATCHPLANT financiran je iz programa Obzor 2020, a bavi se razvojem nove tehnologije, bežičnog senzora s vlastitim napajanjem za nadzor urbanih sredina. Razvijeni sustav koristi metode umjetne inteligencije za stvaranje pametnih odluka i mjerenje parametara okoliša zasnovano na fiziološkom stanju biljaka koje reagiraju na promjene u okolišu. Sustav koristiti obnovljivu energiju novom upotrebom neistražene tekućine, floemskog soka, čime će biljaka postati "živi senzor" napajan čistom energijom. Projekt ima ambiciju otkriti metodu za izvlačenje dovoljnog volumen soka iz zdrave biljke bez štetnog djelovanja na biljku te projektirati bioelektroničke uređaje koji će stvarati vlastitu energiju (fitosenzor).

Emisiju u cijelosti pogledajte ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Hrvatski znanstvenici razvijaju novu...

Prvu nagradu na natjecanju Data Challenge, koje se održalo u sklopu konferencije Extreme Value Analysis 2021, osvojili su doc. dr. sc. Domagoj Vlah sa Zavoda za primijenjenu matematiku i dr. sc. Tomislav Ivek s Instituta za fiziku.

Metodologija Conditional Missing data Importance Weighted Auto-Encoder (CMIWAE), koju su razvili hrvatski istraživači, a koja im je ujedno i osigurala pobjedu na natjecanju Data Challenge, temelji se na naprednoj varijanti tzv. varijacijskih autoenkodera, umjetnih neuronskih mreža koje služe rekonstrukciji podataka u prisustvu šuma, oštećenja ili drugačijih manjkavosti. Za razliku od konkurentskih metoda, metoda CMIWAE omogućava da neuronska mreža sama pronalazi ključne pravilnosti u dostupnim podacima, pa stručne informacije ni ručno podešavanje podataka nisu potrebni.

U nastavku obavijesti možete pronaći više informacija o samom natjecanju te kratki intervju s docentom Domagojem Vlahom.

Autor: Petra Škaberna

European Processor Initiative (EPI), projekt s 28 partnera iz 10 europskih zemalja, s ciljem postizanja neovisnosti EU-a u tehnologiji HPC čipova i HPC infrastrukturi, objavio je da su uzorci testnih čipova EPAC1.0 RISC-V isporučeni EPI konzorciju te da su početna ispitivanja njihova rada bila uspješna.

Jedan od ključnih segmenata aktivnosti projekta je razvoj europskog intelektualnog vlasništva procesora temeljenih na RISC-V arhitekturi, koji omogućuju energetski učinkovite i visokopropusne jezgre akceleratora pod nazivom EPAC (European Processor Accelerators).

EPAC kombinira nekoliko akceleratorskih tehnologija specijaliziranih za različita područja primjene. Testni čip sadrži četiri jezgre za vektorsku obradu podataka (VPU) sastavljene od Avispado RISC-V jezgre (dizajn SemiDynamics) te jedinice za vektorsku obradu podataka, koje su dizajnirali Istraživački centar za arhitekture i aplikacije računala visokih performansi Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Barcelona Supercomputing Centar. Čip sadrži i Home Node i L2 predmemoriju (dizajn Chalmers i FORTH) i dva dodatna akceleratora: Stencil i Tensor akcelerator (STX) (dizajn Fraunhofer IIS, ITWM i ETH Zürich) te procesor promjenjive preciznosti (VRP) (dizajn CEA LIST). Svi akceleratori povezani su vrlo brzom mrežom na čipu i SERDES (dizajn EXTOLL).

EPAC testni čipovi (njih 143) izrađeni su u GLOBALFOUDNRIES 22FDX tehnologiji male snage, imaju površinu od 26,97 mm2, 14 milijuna logičkih instanci (ekvivalentno 93M logičkih vrata) uključujući 991 memorijske instance, pakirani su u FCBGA s 22x22 matricom i imaju ciljanu frekvenciju od 1 GHz.

Inicijalno pokretanje bilo je uspješno, a EPAC je izveo svoj prvi program slanjem tradicionalnog "Hello World!" pozdrava na različitim jezicima konzorciju EPI i svijetu!

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o projektu EPI te dodatne fotografije.

Autor: Nikolina Lednicki
Eksperiment "Podvodna...

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva i Biomimetics Lab Instituta za bioinženjering Sveučilišta u Aucklandu uspješno su proveli transglobalni eksperiment Podvodna komunikacija na daljinu – od Novog Zelanda do Hrvatske.

Eksperiment je proveden okviru projekta "Unaprjeđenje sposobnosti interakcije ronilaca i robota" (engl. Advancing Diver-Robot Interaction Capabilities – ADRIATIC) koji financira Office of Naval Research Global (ONR Global, američki Ured za pomorska istraživanja).

Naime, hrvatski i novozelandski znanstvenici pronašli su rješenje za provedbu istraživačkog eksperimenta unatoč pandemiji. Testiranje novozelandske ronilačke rukavice za komunikaciju s hrvatskim autonomnim podvodnim vozilom (engl. Autonomous Underwater Vehicle, AUV), koje se trebalo održati u jadranskom podmorju, otkazano je zbog epidemiološke situacije. Hrvatski i novozelandski istraživači pronašli su zaobilazni način – ronilac s rukavicom i autonomno podvodno vozilo zaronili su svaki na svojoj strani svijeta te proveli testiranje spojeni na internetsku mrežu.

Eksperiment su proveli Derek Orbaugh (koordinator, Auckland), Chris Walker (ronilac, Auckland), Iain Anderson (ronilac snimatelj, Auckland), Đula Nađ (koordinator, Zagreb), Fausto Ferreira (snimanje i fotografiranje, Zagreb), Luka Mandić (infrastruktura komunikacije na daljinu, Zagreb), Igor Kvasić (upravljanje vozilom, Zagreb) te Vladimir Slošić (akustika, Zagreb).

Proširenu priču o ovoj neobičnoj suradnji objavio je i Poslovni dnevnik.

Kratki prikaz eksperimenta dostupan je na poveznici: Remote Underwater Communication - from New Zealand to Croatia, a u nastavku obavijesti nalazi se više informacija o načinu na koji je eksperiment proveden.

Autor: Petra Škaberna