Obavijesti

SafeLog: sigurnost čovjeka u...

U sklopu Obzor 2020 projekta "SafeLog" naši su istraživači osmislili sigurnosni prsluk, svojevrsnog robota u službi zaštite na radu, koji u skladišnom okruženju omogućava sigurnu interakciju robota i ljudi, čime se ujedno brine o optimalnim performansama cijeloga sustava.

O sigurnosti čovjeka u skladišnom sustavu u HRT-ovoj emisiji Prometej govorili su prof. dr. sc. Ivan Marković i Goran Popović, mag. ing.

Emisiju pogledajte na našem YouTube kanalu ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Promjena paradigme elektroenergetskog...

U skorije vrijeme energiju ćemo dobivati većinom iz obnovljivih izvora, vjetroelektrana i solarnih panela, i time se cijela paradigma elektroenergetskog sustava u potpunosti mijenja. U prilogu HRT-ove emisije Prometej naši su istraživači predstavili pametnu kuhinju koja je zamišljena tako da kućanstvo samo proizvodi, skladišti i troši svoju energiju te na taj način aktivno sudjeluje u ravnoteži energetskog sustava.

Pametna kuhinja opremljena je u sklopu Laboratorija za odziv potrošnje – DR Lab te ima većinu potrošača električne energije kao i svako drugo kućanstvo. Ona je priključena na solarne panele koji se nalaze na krovu Fakulteta, a postoji i punionica za električna vozila te baterijski spremnik energije koji je stacionaran i koji se prema potrebi puni i prazni.

Naš tim istraživača radi i na aplikaciji koja će upravljati svim električnim aparatima spojenima na ViFi, a koja će omogućavati praćenje potrošnje tih uređaja i simulirati odziv potrošnje. Na taj način uređaji komuniciraju sami sa sobom.

U prilogu su sudjelovali prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, Marija Miletić, mag. ing. el. techn. inf., Nikolina Čović, mag. ing. el. techn. inf. i Bruno Malbašić, univ. bacc. ing. el. techn. inf., a možete ga pogledati ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Može li umjetna inteligencija pomoći...

FER-ov Laboratorij za analitiku financija i rizika (LAFRA) je u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) sudjelovao u istraživačkom projektu "Predicting cashflow patterns and timing in international bank accounts" s ciljem pronalaska odgovora na pitanje "može li umjetna inteligencija pomoći u predviđanju novčanih tokova međunarodnih banaka".

U projektu su od strane FER-a sudjelovali Bruno Gašperov, mag. math, dr. sc. Stjepan Begušić i izv. prof. dr. sc. Zvonko Kostanjčar. Projekt financira EIB Institut pod programom STAREBEI (STAges de REcherche BEI-EIB research internships) te je prvi takav projekt jednog hrvatskog sveučilišta s EIB-om.

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o projektu i modelima koje su istraživači s FER-a u sklopu njega razvili.  

Autor: Petra Škaberna
Znanstveni članak s FER-a izabran u...

Znanstveni članak The Curse of Class Imbalance and Conflicting Metrics with Machine Learning for Side-channel Evaluations izabran je u Top Picks in Hardware and Embedded Security za 2021. godinu. Suautori članka su nastavnici sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave, izv. prof. dr. sc. Alan Jović i doc. dr. sc. Stjepan Picek, koji trenutačno radi kao izvanredni profesor na nizozemskom Sveučilištu Radboud, te Annelie Heuser (Univ Rennes), Shivam Bhasin (Nanyang Technological University) i Francesco Regazzoni (University of Lugano).

Izbor "Top picks" provodi odbor IEEE Hardware Security and Trust Technical Committee, a ove je godine bilo nominirano 24 znanstvena članka objavljena u konferencijama i časopisima u području računalne sigurnosti u periodu od 2015. do 2020. godine.

Ovo značajno priznanje ostvario je navedeni visokocitirani članak objavljen 2019. godine u časopisu IACR Transactions on Crpytographic Hardware and Embedded Systems, koji izdaje jedna od vodećih konferencija o računalnoj sigurnosti, CHES.

U nastavku obavijesti pročitajte više informacija o primjeni i doprinosima znanstvenog članka "The Curse of Class Imbalance and Conflicting Metrics with Machine Learning for Side-channel Evaluations" u području računalne sigurnosti.

Autor: Petra Škaberna
FER i Siemens Energy Hrvatska...

Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Gordan Gledec i Uprava Siemens Energyja u Hrvatskoj, koju predstavljaju predsjednik Uprave Boris Miljavac, dipl. iur.  i članica Uprave, Laura Musić, dipl. oec., potpisali su 10. prosinca 2021. godine Sporazum o suradnji na istraživačkim i razvojnim projektima.

Prilikom potpisivanja sporazuma dekan Gordan Gledec izjavio je: "FER je svjestan svoje važne uloge pokretača promjena u području visokih tehnologija. Naši studenti i istraživači su ono najbolje što Hrvatska ima, a gospodarstvo utemeljeno na znanju počiva na inovacijama koje proizlaze iz znanstvenih istraživanja. Stoga vjerujemo da su upravo ovakve suradnje temelj za jačanje hrvatskog intelektualnog vlasništva i stvaranje dodane vrijednosti. Samo zajedno s partnerima iz gospodarstva, FER može zadržati vodeću ulogu generatora izgradnje snažnog ekosustava inovacija."

Predsjednik Uprave Siemens Energyja Boris Miljavac kazao je: "Za nas u Siemens Energyju Hrvatska suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva od iznimne je važnosti. Jasno je da globalno vodeće kompanije u energetskom sektoru poput naše moraju aktivno sudjelovati u razvoju znanosti i novih tehnologija, pri čemu su nam relevantne institucije visokog obrazovanja i znanstvenog djelovanja u Hrvatskoj prirodan partner, a Fakultet elektrotehnike i računarstva zasigurno je predvodnik razvoja znanosti i tehnologije. Zajednička potpora razvoju znanosti najbolji je način da osiguramo stabilnu energetsku budućnost."

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o potpisanom Sporazumu o suradnji.

Autor: Petra Škaberna
Suradnja Aircasha i FER-a: Razvoj...

Aircash d.o.o. je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) nositelj projekta "Sustav za otkrivanje zlonamjernih elektroničkih platnih transakcija zasnovan na strojnom učenju - SUZE" koji ima za cilj razvoj metoda automatske i poluautomatske detekcije zlonamjernih transakcija zasnovan na tehnikama strojnog učenja jer su moderne financijske usluge koje se konzumiraju digitalnim kanalima bez fizičke prisutnosti korisnika podložne sve većem skupu mogućih zloupotreba.

Glavni istraživački izazov projekta je izgraditi sustav koji će pružati sigurnosne mehanizme bez narušavanja iskustva korisnika. Osim toga, važna je i uspostava balansa između interpretabilnosti, kao važnog regulatornog kriterija, i učinkovitosti modela strojnog učenja. Cilj modernih financijskih usluga je zadovoljiti sve postojeće i anticipirati buduće regulatorne standarde kako bi osigurali sigurnost i zadržali povjerenje korisnika.

Voditelji projekta su izv. prof. dr. sc. Goran Delač sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave pri FER-u i Hrvoje Ćosić, direktor i osnivač Aircasha. Projekt je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Konkurentnost i kohezija. Istraživanje, razvoj i inovacije jedna su od ključnih aktivnosti programa koji je fokusiran na razvoj inovativnih tehnologija i poticanje suradnje između tehnoloških tvrtki i institucija za istraživanje i razvoj.

Više informacija nalazi se u nastavku obavijesti.

Autor: Petra Škaberna
Laboratorij za odziv potrošnje - DRLab

U rujnu 2021. godine osnovan je novi istraživački laboratorij FER-a, Laboratorij za odziv potrošnje (Demand Response Lab - DRLab) čiji je voditelj izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić.

Laboratorij je koncipiran kao aktivno kućanstvo koje se sastoji od niza uređaja (stog baterija, punionica električnih vozila i brojni kućanski uređaji) čijom se potrošnjom električne energije upravlja u svrhu odgovora na signale agregatora ili operatora elektroenergetskog sustava.

U okviru DRLaba provode se dva projekta koja se bave odzivom potrošnje pametnih kućanstava (ANIMATION - HRZZ) odnosno razvojem prototipa umreženih stacionarnih baterijskih spremnika energije (USBSE - EFRR), a koji su potpuno usklađeni s novom paradigmom elektroenergetskog sustava prema kojoj dosadašnji pasivni kupci električne energije aktivno sudjeluju u njegovom pogonu.

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o novom istraživačkom laboratorju FER-a te nekoliko fotografija.

Autor: Petra Škaberna
Doc. dr. sc. Jurica Babić – ambasador...

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU) ove je godine pokrenula hvalevrijedni projekt kojim će se u okviru programa Erasmus+ izgraditi mreža ambasadora za uključivanje i raznolikost. Prvim ambasadorom proglašen je FER-ov doc. dr. sc. Jurica Babić, koji posjeduje bogato iskustvo u provedbi projekata Erasmus+, a osobito u promociji uključivosti i raznolikosti putem projekta INNOSID.

Docent Babić obnašat će dužnost ambasadora za uključivost i raznolikost godinu dana, do rujna 2022. godine.

Jedan od glavnih ciljeva novog programa Erasmus+ jest veća inkluzivnost. Cilj programa je osigurati jednake prilike za osobe s manje mogućnosti, osobe svih godina i iz različitih kulturnih, društvenih i ekonomskih pozadina putem novog načina sufinanciranja njihovih mobilnosti, u što većoj mjeri uvažavajući njihove potrebe i prepreke s kojima se suočavaju. Nove programske aktivnosti i novi formati mobilnosti proširit će mogućnosti sudjelovanja za ustanove i organizacije koje nemaju iskustva u provedbi europskih programa te za pojedince koji su se u dosadašnjim aktivnostima susretali s preprekama u sudjelovanju.

Na te će se ciljeve odlično nadovezati mreža ambasadora, koju će činiti pojedinci s vrijednim iskustvom u provođenju projekata u okviru programa Erasmus + i Europske snage solidarnosti, s naglaskom na projekte koji promoviraju načela uključivosti i raznolikosti, odnosno posjeduju stručno i profesionalno znanje i iskustvo o ovim temama te imaju visoku razinu motivacije za rad i pružanje podrške postojećim i budućim korisnicima programa.

Povodom imenovanja ambasadorom za uključivanje i raznolikost, razgovarali smo s doc. dr. sc. Juricom Babićem, a intervju je dostupan u nastavku obavijesti.

Autor: Petra Škaberna
Inovacija s FER-a koja mijenja...

U Slobodnoj Dalmaciji objavljen je članak o nedavno završenom projektu FER-a, "METASHAPE - Napredni ručni detektori metala s mogućnošću diskriminacije oblika mete za uporabu u humanitarnom razminiranju", čiji je koordinator bio prof. dr. sc. Vedran Bilas.

Glavni cilj projekta, koji je i uspješno realiziran, je unaprjeđenje sustava rada ručnih detektora metala u humanitarnom protuminskom djelovanju na način da operater-pirotehničar u realnom vremenu dobije informaciju je li riječ o opasnoj mini ili bezopasnom metalnom predmetu.

Koliko su rezultati projekta vrijedni, najbolje govori činjenica da će oni biti predstavljeni u studenome, na ovogodišnjem skupu Eighth Mine Action Technology Workshop u organizaciji Geneva International Centre for Humanitarian Demining (GICHD), na kojem se izlažu najznačajnije inovacije u tehnologijama humanitarnog razminiranja.

Tim istraživača s FER-a koji su razvili novu metodologiju su: prof. dr. sc. Vedran Bilas, dr. sc. Davorin Ambruš te asistent Marko Šimić, mag. ing.

Autor: Petra Škaberna
Predstavljen projekt SPARK

U Križevcima je 15. listopada 2021. godine predstavljen projekt "SPARK - Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca", zahvaljujući kojem će Križevci dobiti zvjezdarnicu i prvi kozmološki centar u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

SPARK u prvom redu želi zainteresirati djecu i mlade Križevaca, okolnih područja i susjednih gradova za prirodoslovlje, astronomiju, računarstvo i moderne tehnologije kroz inovativne programe izvaninstitucionalnog obrazovanja te dodatnih sociotehnoloških aktivnosti. Svi programi proizlazit će iz sinergije lokalnih organizacija civilnog društva i javnih ustanova u kulturi i obrazovanju, Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te vanjskih stručnjaka i edukatora. U samo središte prostora aktivnosti postavio bi se opservatorij kao trajni simbol prirodoslovlja u Križevcima.

Projekt je započeo u rujnu ove godine i financiran je iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za popularizaciju STEM-a. Voditelj projekta na FER-u je doc. dr. sc. Tomislav Jagušt.

Portal Krizevci.info objavio je članak povodom predstavljanja projekta SPARK, koji je dostupan ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Projekt WATCHPLANT predstavljen u...

Prof. dr. sc. Stjepan Bogdan, zajedno je s istraživačima Markom Križmančićem, mag. ing., dr. sc. Deanom Martinovićem i Marijanom Peti, mag. ing., sudjelovao u emisiji Prometej u kojoj je predstavio projekt "WATCHPLANT - Pametan bio-hibridni sustav za nadzor okoliša".

Projekt WATCHPLANT financiran je iz programa Obzor 2020, a bavi se razvojem nove tehnologije, bežičnog senzora s vlastitim napajanjem za nadzor urbanih sredina. Razvijeni sustav koristi metode umjetne inteligencije za stvaranje pametnih odluka i mjerenje parametara okoliša zasnovano na fiziološkom stanju biljaka koje reagiraju na promjene u okolišu. Sustav koristiti obnovljivu energiju novom upotrebom neistražene tekućine, floemskog soka, čime će biljaka postati "živi senzor" napajan čistom energijom. Projekt ima ambiciju otkriti metodu za izvlačenje dovoljnog volumen soka iz zdrave biljke bez štetnog djelovanja na biljku te projektirati bioelektroničke uređaje koji će stvarati vlastitu energiju (fitosenzor).

Emisiju u cijelosti pogledajte ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Hrvatski znanstvenici razvijaju novu...

Prvu nagradu na natjecanju Data Challenge, koje se održalo u sklopu konferencije Extreme Value Analysis 2021, osvojili su doc. dr. sc. Domagoj Vlah sa Zavoda za primijenjenu matematiku i dr. sc. Tomislav Ivek s Instituta za fiziku.

Metodologija Conditional Missing data Importance Weighted Auto-Encoder (CMIWAE), koju su razvili hrvatski istraživači, a koja im je ujedno i osigurala pobjedu na natjecanju Data Challenge, temelji se na naprednoj varijanti tzv. varijacijskih autoenkodera, umjetnih neuronskih mreža koje služe rekonstrukciji podataka u prisustvu šuma, oštećenja ili drugačijih manjkavosti. Za razliku od konkurentskih metoda, metoda CMIWAE omogućava da neuronska mreža sama pronalazi ključne pravilnosti u dostupnim podacima, pa stručne informacije ni ručno podešavanje podataka nisu potrebni.

U nastavku obavijesti možete pronaći više informacija o samom natjecanju te kratki intervju s docentom Domagojem Vlahom.

Autor: Petra Škaberna

European Processor Initiative (EPI), projekt s 28 partnera iz 10 europskih zemalja, s ciljem postizanja neovisnosti EU-a u tehnologiji HPC čipova i HPC infrastrukturi, objavio je da su uzorci testnih čipova EPAC1.0 RISC-V isporučeni EPI konzorciju te da su početna ispitivanja njihova rada bila uspješna.

Jedan od ključnih segmenata aktivnosti projekta je razvoj europskog intelektualnog vlasništva procesora temeljenih na RISC-V arhitekturi, koji omogućuju energetski učinkovite i visokopropusne jezgre akceleratora pod nazivom EPAC (European Processor Accelerators).

EPAC kombinira nekoliko akceleratorskih tehnologija specijaliziranih za različita područja primjene. Testni čip sadrži četiri jezgre za vektorsku obradu podataka (VPU) sastavljene od Avispado RISC-V jezgre (dizajn SemiDynamics) te jedinice za vektorsku obradu podataka, koje su dizajnirali Istraživački centar za arhitekture i aplikacije računala visokih performansi Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Barcelona Supercomputing Centar. Čip sadrži i Home Node i L2 predmemoriju (dizajn Chalmers i FORTH) i dva dodatna akceleratora: Stencil i Tensor akcelerator (STX) (dizajn Fraunhofer IIS, ITWM i ETH Zürich) te procesor promjenjive preciznosti (VRP) (dizajn CEA LIST). Svi akceleratori povezani su vrlo brzom mrežom na čipu i SERDES (dizajn EXTOLL).

EPAC testni čipovi (njih 143) izrađeni su u GLOBALFOUDNRIES 22FDX tehnologiji male snage, imaju površinu od 26,97 mm2, 14 milijuna logičkih instanci (ekvivalentno 93M logičkih vrata) uključujući 991 memorijske instance, pakirani su u FCBGA s 22x22 matricom i imaju ciljanu frekvenciju od 1 GHz.

Inicijalno pokretanje bilo je uspješno, a EPAC je izveo svoj prvi program slanjem tradicionalnog "Hello World!" pozdrava na različitim jezicima konzorciju EPI i svijetu!

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o projektu EPI te dodatne fotografije.

Autor: Nikolina Lednicki
Virtualni muzej "BLUEMED Centar...

Zahvaljujući projektu BLUEMED, u kojem je FER sudjelovao kao partner, bogato arheološko nalazište podmorja Cavtata postalo je dostupno široj javnosti kroz virtualni muzej "BLUEMED Centar za promicanje znanja". Također, lokalni ronilački centar upotpunio je turističku ponudu novom vrijednom opremom, a tijekom istraživanja podmorja otkriveni su vrijedni ostaci broda iz 1. stoljeća.

BLUEMED je projekt financiran iz programa Interreg Mediterranean, a temeljem prijedloga jednog od partnera na projektu, Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA, ušao je u finale izbora za najbolji EU projekt unutar kategorije "Doprinos znanosti i inovacijama".

Članak Jutarnjeg lista dostupan je ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Universitas: Genijalci s FER-a i sva...

U posljednjem izdanju sveučilišnih novina Universitas objavljen je članak o nekolicini izdvojenih projekata koje FER trenutačno provodi, pod naslovom Genijalci s FER-a i sva njihova čudesa iz labosa.

Predstavljeni su projekti financirani iz programa Obzor 2020: WatchPlant - Pametan bio-hibridni sustav za nadzor okoliša, voditelja prof. dr. sc. Stjepana Bogdana i MEET - Multidisciplinarna i višekontekstna demonstracija tehnika istraživanja i iskorištavanja naprednih geotermalnih sustava i potencijala, voditelja doc. dr. sc. Ivana Rajšla te projekti financirani iz programa Hrvatske zaklade za znanost: ADEPT - Napredna gusta predikcija za računalni vid, voditelja prof. dr. sc. Siniše Šegvića, PVDC - Prediktivno upravljanje dinamikom vozila, voditelja doc. dr. sc. Šandora Ileša, CONAN2D - Računalno projektiranje nanotranzistora temeljenih na novim 2D materijalima, voditelja izv. prof. dr. sc. Mirka Poljaka te IoT4us - Pametne usluge usmjerene čovjeku u interoperabilnim i decentraliziranim okolinama Interneta stvari, voditeljice prof. dr. sc. Ivane Podnar Žarko.

Autor: Petra Škaberna
Eksperiment "Podvodna...

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva i Biomimetics Lab Instituta za bioinženjering Sveučilišta u Aucklandu uspješno su proveli transglobalni eksperiment Podvodna komunikacija na daljinu – od Novog Zelanda do Hrvatske.

Eksperiment je proveden okviru projekta "Unaprjeđenje sposobnosti interakcije ronilaca i robota" (engl. Advancing Diver-Robot Interaction Capabilities – ADRIATIC) koji financira Office of Naval Research Global (ONR Global, američki Ured za pomorska istraživanja).

Naime, hrvatski i novozelandski znanstvenici pronašli su rješenje za provedbu istraživačkog eksperimenta unatoč pandemiji. Testiranje novozelandske ronilačke rukavice za komunikaciju s hrvatskim autonomnim podvodnim vozilom (engl. Autonomous Underwater Vehicle, AUV), koje se trebalo održati u jadranskom podmorju, otkazano je zbog epidemiološke situacije. Hrvatski i novozelandski istraživači pronašli su zaobilazni način – ronilac s rukavicom i autonomno podvodno vozilo zaronili su svaki na svojoj strani svijeta te proveli testiranje spojeni na internetsku mrežu.

Eksperiment su proveli Derek Orbaugh (koordinator, Auckland), Chris Walker (ronilac, Auckland), Iain Anderson (ronilac snimatelj, Auckland), Đula Nađ (koordinator, Zagreb), Fausto Ferreira (snimanje i fotografiranje, Zagreb), Luka Mandić (infrastruktura komunikacije na daljinu, Zagreb), Igor Kvasić (upravljanje vozilom, Zagreb) te Vladimir Slošić (akustika, Zagreb).

Proširenu priču o ovoj neobičnoj suradnji objavio je i Poslovni dnevnik.

Kratki prikaz eksperimenta dostupan je na poveznici: Remote Underwater Communication - from New Zealand to Croatia, a u nastavku obavijesti nalazi se više informacija o načinu na koji je eksperiment proveden.

Autor: Petra Škaberna
Intervju: Istraživanje doc. dr. sc....

Doc. dr. sc. Marinko Kovačić sa Zavoda za elektrostrojarstvo i automatizaciju, već drugu godinu boravi u na CERN-u, najznačajnijoj svjetskoj instituciji za nuklearna istraživanja, gdje sudjeluje u radu grupe za energetske pretvarače (CERN-SY-EPC).

Početak ove zanimljive priče kreće još 2015. godine kada je docent Kovačić, tada još asistent na FER-u, započeo suradnju s profesorom Mirkom Planinićem s Fizičkog odsjeka PMF-a, s kojim je razvio uređaj za mjerenje struja u pikoamperskom području na naponu do 5 kV. Uređaj je prvenstveno razvijen za potrebe provođenja ispitivanja na detektoru GEM (Gaseous Electron Multiplier) koja su rađena u okviru PMF-ovog projekta "Study of the momentum correlations in high energy collisions using event structure criteria and ALICE detector at LHC". Prvi prototip s 24 mjerna kanala isporučen je u Fizički institut u Helsinkiju kao testna jedinica, a zbog pozitivnih iskustava grupe iz Helsinkija uređaj su naručile i grupe iz CERN-a.

"Ono čime se trenutačno na CERN-u bavim je izrada novog uređaja za kalibraciju mjernih kanala struje koji će zadovoljavati zahtjeve postavljene projektom HL-LHC (High Luminosity Hadron Colider). Izazov zadatka je u tome što je postojeći sustav za kalibraciju na razini trenutnog stanja tehnike što značajno komplicira i smanjuje mogućnosti daljnjeg poboljšanja.

Prvi dio svog rada na projektu sam posvetio detaljnoj analizi postojećeg rješenja s naglaskom na pronalazak dominantnih izvora nestabilnosti koji utječu na dugotrajnu preciznost uređaja. U ovoj fazi identificirao sam niz mogućih poboljšanja u arhitekturi kalibracijskog sustava, u pripadnom sklopovlju i načinu upravljanja“, ukratko pojašnjava docent Kovačić.

Zamolili smo docenta Kovačića da nam dodatno približi područje svojega istraživanja na CERN-u, pa tako u nastavku vijesti donosimo izuzetno zanimljiv intervju našega mladog znanstvenika.

Autor: Petra Škaberna
Primijenjenim istraživanjima FER...

Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci na FER-u je započelo šest projekata iz poziva "Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije" Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR  - STRIP), čija je svrha usmjeravanje istraživanja prema potrebama gospodarstva, podržavajući pritom partnerstvo istraživačkih organizacija i poslovnoga sektora.

FER je koordinator na tim projektima, a njihovi nazivi su: Razvoj napredne punionice električnih bicikala za pametni grad (PUELBI), Inteligentna i modularna platforma za upravljanje i nadzor sustava javne rasvjete pametnog grada (SmartCityLight), Univerzalni komunikacijsko-upravljački sustav za industrijska postrojenja (UKUS), Dinamička prediktivna zaštita integriteta baterije električnog vozila (EVBattPredtect), Razvoj ekspertnog sustava mjerenja parametara udara munja i zaštite lopatica vjetroagregata radi smanjenja kvarova i zastoja (DESMe) i Multifunkcionalne pametne bove (BOVE). Primijenjena istraživanja koja, se provode u okviru ovih projekata, usklađena su sa Strategijom pametne specijalizacije.

Na temelju spomenutog poziva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja potpisalo je 31 projektni ugovor na razini Republike Hrvatske.

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o projektima koji se provode na FER-u.

Autor: Petra Škaberna
Dr. sc. Ivana Rašan predstavila...

Poslijedoktorandica i suradnica na projektu "Pristupačno web-sjedište za osobe s invaliditetom", dr. sc. Ivana Rašan, gostovala je u emisiji Hodalica na Radio Studentu u kojoj je predstavila aplikaciju Susretnica, osmišljenu s ciljem podizanja svijesti o važnosti ispravnog pristupanja osobama s invaliditetom.

Aplikacija, koja je javno objavljena i slobodna za korištenje, pruža scenarije iz svakodnevnog života putem kojih se pojašnjava kako u pojedinim situacijama pristupiti osobama s različitim tipovima invaliditeta.

"Mobilne aplikacije često nemaju opciju pristupačnosti ili ako su one ugrađene, u dosta slučajeva ne rade ispravno pa uvijek ima prostora za poboljšanje. Stoga treba raditi na podizanju svijesti o izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu, ali i u digitalnom okruženju te na taj način poticati razvijatelje digitalnih rješenja da opcije pristupačnosti ugrađuju tako da one funkcioniraju na ispravan način", istaknula je poslijedoktorandica Rašan u emisiji Hodalica.

Autor: Petra Škaberna
Projekti ERASMUS+ nude rješenja za...

Na FER-u su nedavno započela tri projekta financirana iz poziva ERASMUS+ KA2 – Strateška partnerstva, čiji je primarni cilj razvoj nastavnih alata i materijala koji će značajno obogatiti i unaprijediti cjelokupan pristup online podučavanju. Radi se o projektima koji su osmišljeni kao odgovor na posljedice pandemije koronavirusa, uslijed koje je proizašla dodatna potreba za digitalizacijom obrazovanja, razvojem digitalnih kompetencija nastavnika te nužnost kreativnog rješavanja novih izazova u sustavu obrazovanja.

U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o projektima "STEM u akciji: Otvoreni obrazovni resursi za nastavnike", "DigiPhysLab - Razvoj digitalnih laboratorijskih vježbi iz fizike za učenje na daljinu" i "ALTII - Aktivno učenje kroz poboljšanu interaktivnost".

Autor: Petra Škaberna