Zahvaljujući ubrzanom razvoju novih poluvodičkih materijala i struktura te povećanim zahtjevima za energetskom učinkovitošću Energetska elektronika je danas jedno od najpropulzivnijih područja elektrotehnike. 

Energetsku elektroniku definiramo kao područje elektronike koje se bavi pretvorbom obilježja električne energije (valni oblik napona, valni oblik struje, frekvencija, broj faza) i upravljanjem tokom električne energije bez značajnog gubitka snage.

Uređaji energetske elektronike nezamjenjivi su u industriji (elektromotornim pogonima, elektrokemiji, indukcijskom zagrijavanju i  kompenzaciji jalove snage), u transportu (pogon tračničkih vozila, pomoćna napajanja, napajanja kontaktne mreže,  pretvarači za pogon električnih vozila), u proizvodnji i prijenosu energije (pretvarači za solare elektrane, vjetro-elektrane, napajanja uzbude sinkronih generatora, istosmjerni veleprijenos). Osim industrijske primijene, energetska elektronika duboko se proširila u našu svakodnevicu pa energetske pretvarače nalazimo u napajanjima većine kućanskih uređaja, punjačima, klimatizaciji, prijenosnim uređajima te štednoj i LED rasvjeti.

Potencijalni mentori iz ovog područja su:

• Prof. dr. sc. Željko Jakopović
• Doc. dr. sc. Marinko Kovačić
• Prof. dr. sc. Viktor Šunde

Projektiranje digitalnog sustava za upravljanje pogonskim pretvaračem električnog vozila

U sklopu ovog diplomskog rada izrađen je koncept digitalnog sustava za upravljanje pogonskim pretvaračem s primjenom u električnom bolidu Formule student. Centralnu jedinicu upravljačkog sustava čini procesor za digitalnu obradu signala TMS320F28379D proizvođača Texas Instruments. U digitalnom sustavu korišten je i FPGA koji nadzire centralnu jedinicu, prikuplja digitalne signale perifernog sklopovlja te omogućava programsku implementaciju zaštitnih funkcija.

Servisna stanica za bicikle

Cilj projekta je razvoj servisne stanice za bicikle koja se napaja iz fotonaponskog modula. Studenti su radili na razvoju istosmjernog uzlaznog pretvarača koji se koristi za napajanje kompresora i baterijskog spremnika iz fotonaponskog modula. Za navedeni pretvarač implementiran je algoritam praćenje točke maksimalne snage (MPPT). U drugom dijelu projekta studenti su razvijali sustav za automatsko punjenje zračnica bicikla koji se sastoji od senzora za mjerenje tlaka zraka u zračnici te algoritma za punjenja zračnice bicikla.