Prvi spomen pojma Mehatronika seže u 60-e godine prošlog stoljeća kada je ovu kovanicu po prvi puta upotrijebio Tetsuro Mori, inženjer u Japanskoj tvrtki Yaskawa Electric Corporation, kao kombinaciju dvaju pojmova mehanika i elektronika. U novije se vrijeme ovaj pojam najčešće definira kao sinergijska kombinacija strojarstva, elektrotehnike i računalnog inženjerstva. Mehatronika se pojavila iz potrebe za interdisciplinarnim pristupom koji je zamijenio tradicionalnu podjelu znanstvenih disciplina (npr. na isključivo mehaniku i elektrotehniku). Inženjeri mehatronike svojevrsna su premosnica između različitih inženjerskih grana i tijekom obrazovanja stječu znanja potrebna kako bi razumjeli funkcioniranje svih dijelova složenih sustava kakve danas srećemo.

Mehatronički pristup projektiranju uređaja koristimo s ciljem unaprjeđenja i/ili optimizacije funkcionalnosti projektiranog sustava. Koristeći takav pristup, konačni je proizvod bolji od sume pojedinačnih komponenti, što otvara mogućnost za stvaranje sofisticiranih i ekonomičnih uređaja.

U današnje vrijeme, mehatronički su sustavi svuda oko nas. Neki od primjera su: perilice rublja, automobili, liftovi, pokretne stepenice, klimatizacijski i ventilacijski sustavi, mobilni roboti i robotski manipulatori, CNC strojevi, avioni, helikopteri itd. 

Potencijalni mentori iz ovog područja su:

• Izv. prof. dr. sc. Šandor Ileš
• Prof. dr. sc. Jadranko Matuško

U Laboratoriju za mehatroničke sustave studenti imaju priliku samostalno izraditi čitav uređaj počevši od mehaničkog ili elektroničkog dizajna, pa sve do dizajna sustava upravljanja i programiranja istog na nekom od ugradbenih računalnih sustava. Također se pruža mogućnost izrade složenih simulacija i sustava upravljanja raznim elektromehaničkim, toplinskim i elektroničkim sustavima.

Područja kojima se naša istraživačka grupa bavi su:

• dizajn novih inovativnih rješenja za mehatroničke sustave, što uključuje dizajn novog proizvoda od ideje do prototipa
• projektiranje sustava upravljanja dinamikom vozila
• upravljanje učinskim pretvaračima, posebice s primjenama u obnovljivim izvorima energije
• upravljanje potrošnjom energije, posebice u zgradama

U svim navedenim područjima metodološki smo usmjereni na područje naprednih algoritama upravljanja, posebice modelskog prediktivnog upravljanja, te implementacije takvih algoritama u ugradbenim računalnim sustavima.