Prvi spomen pojma Mehatronika seže u 60-te godine prošlog stoljeća kada je ovu kovanicu po prvi puta upotrijebio Tetsuro Mori, inženjer u Japanskoj tvrtci Yaskawa Electric Corporation, kao kombinaciju dvaju pojmova mehanika i elektronika. U novije se vrijeme ovaj pojam najčešće definira kao sinergijska kombinacija strojarstva, elektrotehnike i računalnog inženjerstva. Mehatronika se pojavila iz potrebe za interdisciplinarnim pristupom koji je zamijenio tradicionalnu podjelu znanstvenih disciplina (npr. na isključivo mehaniku i elektrotehniku). Inženjeri mehatronike svojevrsna su premosnica između različitih inženjerskih grana i tijekom obrazovanja stjeću znanja potrebna kako bi razumijeli funkcioniranje svih dijelova složenih sustava kakve danas srećemo.

Mehatronički pristup projektiranju uređaja koristimo s ciljem unaprijeđenja i/ili optimizacije funkcionalnosti projektiranog sustava. Koristeći takav pristup, konačni je proizvod bolji od sume pojedinačnih komponenti, što otvara mogućnost za stvaranje sofisticiranih i ekonomičnih uređaja.

U današnje vrijeme, mehatronički su sustavi svuda oko nas. Neki od primjera su: perilice rublja, automobili, liftovi, pokretne stepenice, klimatizacijski i ventilacijski sustavi, mobilni roboti i robotski manipulatori, CNC strojevi, avioni, helikopteri itd. 

Potencijalni mentori iz ovog područja su:

• Doc. dr. sc. Šandor Ileš
• Prof. dr. sc. Jadranko Matuško

U Laboratoriju za mehatroničke sustave studenti imaju priliku samostalno izraditi čitav uređaj počevši od mehaničkog ili elektroničkog dizajna, pa sve do dizajna sustava upravljanja i programiranja istog na nekom od ugradbenih računalnih sustava. Također se pruža mogućnost izrade složenih simulacija i sustava upravljanja raznim elektromehaničkim, toplinskim  i elektroničkim sustavima.

Područja kojima se naša istraživačka grupa bavi su  dizajn novih inovativnih rješenja za mehatroničke sustave što uključuje dizajn novog proizvoda od ideje do prototipa, projektiranje sustava upravljanja dinamikom vozila, upravljanje učinskim pretvaračima posebice s primjenama u obnovljivimim izvorima energije i upravljanje potrošnjom energije posebice u zgradama. U svim navedenim područjima metodološki smo usmjereni na područje naprednih algoritama upravljanja posebice modelskog prediktivnog upravljanja te implementacije takvih algoritama u ugradbenim računalnim sustavima.