Projekt

Svrha projekta jest stjecanje iskustva u timskom radu, u pisanju tehničkih izvještaja, u prezentaciji rezultata rada, te u stjecanju novih znanja u polju korelacijske teorije slučajnih procesa.

Sadržaj

1. O projektu
2. Upute za izradu projekta
   1. Formiranje timova
   2. Prijedlog projekta
   3. Tijek izrade projekta
   4. Upute za izradu izvještaja
   5. Upute za izradu prezentacije
   6. Predaja projekta
3. Rokovi
4. Projekti
5. Moguće teme projekta

O projektu

Studentski projekt sastoji se u proučavanju određene teme vezane uz gradivo predmeta. Studenti formiraju tim od otprilike tri do četiri člana u ukupno 8 timova te predlažu temu koja mora biti vezana uz gradivo predmeta. Ukoliko studenti nemaju prijedloga, temu odabiru u dogovoru s nastavnikom. Po završetku projekta na kraju semestra studenti prezentiraju rezultate ostalim studentima te predaju izvještaj.

Pri izradi projekta treba se držati uputa za izradu projekta.

Tijekom rada na projektu pazite na zadane rokove.

Upute za izradu projekta

1. Formiranje tima
2. Prijedlog projekta
3. Tijek izrade projekta
4. Upute za izradu izvještaja
5. Upute za izradu prezentacije
6. Predaja projekta

Formiranje timova

Na početku semestra svi studenti koji su upisali predmet "Slučajni procesi u sustavima" moraju formirati tim koji ima barem tri i ne više od četiri člana; ciljana veličina tima je četiri studenta.

Možete koristiti forum na stranicama predmeta radi formiranja timova.

Tim mora biti formiran do datuma određenog u popisu rokova.

Nakon formiranja tima članovi projektnog tima moraju odabrati voditelja tima. Odabrani voditelj tima zatim mora obavijestiti nastavnike na predmetu putem e-pošte o članovima formiranog tima i o okvirnoj temi odnosno imenu projekta. Tim i tema će zatim biti navedeni na ovim stranicama u popisu projekata ćime se osigurava da svaki tim ima jedinstvenu temu projekta.

Nakon što je tema potvrđena članovi tima za odabranu temu moraju napisati prijedlog projekta.

Prijedlog projekta

Formirani tim mora na temelju okvirno odabrane teme mora napisati prijedlog projekta. U prijedlogu se navode:

1. ime projekta,
2. tema i kratki opis projekta,
3. razrada projekta u zadatke (Što i kako treba napraviti?),
4. ishode projekta (Što je krajnji proizvod?),
5. dodjelu poslova članovima tima (Što će tko raditi?), i
6. okvirni vremenski plana rada (Koliko dugo će to trajati?).

Prijedlog projekta mora poslan do datuma određenog u popisu rokova.

Tijek izrade projekta

Od studenta se očekuje da tijekom rada na projektu redovito izvještavaju nastavnike o postignutim rezultatima. Na prvim konzultacijama studentima će biti dana osnovna literatura za odabranu temu i razgovarati će se o mogućim problemima koji se mogu javiti prilikom izrade rada.

Uz literaturu koju dobiju od nastavnika studentima su na raspolaganju Zavodska knjižnica, Centralna knjižnica FER-a, Nacionalna i sveučilišna knjižnica te knjižnice drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Također možete koristiti i Google Scholar koji pretražuje isključivo znanstvene i obrazovne materijale (knjige, časopise, članke, tehničke izvještaje i ostalo).

Upute za izradu izvještaja

Izvještaj o projektu je dokument koji se predaje u PDF obliku i koji mora sadržavati sljedeće:

1. kratki uvod,
2. pregled područja i problematike uz kratki opis aktivnosti u svijetu (Što već postoji?),
3. opis napravljenog zajedno s postignutim rezultatima te diskusijom istih (Što smo mi napravili?),
4. kratki zaključak (Je li sve napravljeno? Koja su poboljšanja moguća?),
5. literaturu (Koje knjige, časopise i WWW stranice smo koristili?).

Molimo vas da izvještaj oblikujete prema IEEE-ovom konferencijskom formatu.

Predlošci za IEEE-ov konferencijski format su dostupni na adresi https://www.ieee.org/conferences_events/conferences/publishing/templates.html.

Kao dodatak na kraju izvještaja smijete dodati kratki popis svih napisanih programa (popis, ne programski kod). Osim popisa svih napisanih programa u izvještaj smijete dodati i kratke upute o tome kako se napisani programi koriste, no naša preporuka jest da upute ne stavljate u izvještaj već da ih napišete unutar programskog koda kao komentare.

Upute za izradu prezentacije

Na kraju semestra svaki projektni tim će prezentirati ostvarene rezultate projekta. Prezentacija se izvodi daljinski preko MS Teams-a. Studenti trebaju napraviti i snimiti prezentaciju. Detaljne upute oko pripreme prezentacije biti će objavljene na stranicama predmeta.

Prezentacije će se održati u terminu redovnog predavanja u tjednu prije završnih ispita. Točno vrijeme koje će biti dano svakom timu za izlaganje biti će oglašeno barem tjedan dana prije samih prezentacija: uobičajeno su prezentacije bile ograničene na najviše 15-tak minuta od čega je bilo potrebno odvojiti otprilike 2-4 minute za pitanja.

Prisustovanje je obvezno: svi studenti koji su upisali predmet i svi članovi projektnih timova moraju biti prisutni tijekom prezentacija konačnih izvještaja o projektima.

Predaja projekta

Svi rezultati projekta se predaju elektroničkom poštom koja mora biti poslana do datuma određenog u popisu rokova.

Morate predati i izvještaj i prezentaciju u PDF formatu te programski kod kojeg ste napravili tijekom izrade projekta.

Ako materijali koje šaljete elektroničkom poštom zauzimaju sveukupno više od 10MB molimo vas da ih ne šaljete kao privitke već da materijale stavite na neki od servisa za dijeljenje podataka (Dropbox, Google Drive, OneDrive itd.) te da pošaljete samo povezincu.

Projekt predajete na jelena.ivankovic@fer.hr, predmet: [SPUS] Predaja projekta.

Rokovi

Važni rokovi koji se ne smiju prekoračiti:

• Formiranje grupa do 16. 10. 2020.
• Predaja prijedloga projekta do 23. 10. 2020. 30.10.2020.
• Predaja snimke prezentacije do 11.01.2020. 12.01.2020.
• Predaja projekta do 14.01.2021.

Neopravdano prekoračenje nekog od navedenih rokova donosi negativne bodove (odnosno smanjuje maksimalni broj bodova koji možete postići na projektu).

Projekti

Moguće teme projekta

Radi lakšeg odabira teme projekta ovdje navodimo neke moguće teme projekata i nastavnike kojima se možete javiti za detalje:

1. Identifikacija akustičkog sustava

KKF i međuspektri ulaza i izlaza linearnog sustava su povezani s prijenosnom funkcijom. Detektirati prijenosnu funkciju akustičkog sustava: zvučnik, prostorija, mikrofon, računalo. Sustav pobuđivati s više realizacija bijelog šuma i snimati odziv. Za sinkronizaciju snimke izlaza s ulaznim signalom koristiti prilagođeni filtar. Model akustičkog sustava iskoristiti za neku primjenu (npr. prijenos podataka zvukom, poboljšanje akustike prostorije, usporedbu kvalitete elemenata sustava – različitih mikrofona i zvučnika, …). Prikazati rezultate.

2. Mjerenje geometrije prostorije prilagođenim filtrom

Prilagođeni filtar može u uvjetima visokih smetnji detektirati poznati signal, pa se koristi u radaru, sonaru i sličnim sustavima. Akustički sustav koji se sastoji od zvučnika, mikrofona i računala doraditi kako bi bio usmjeren (npr. mehaničkim dodacima) i koristiti kao sonar. Mjeriti geometriju prostorije prepoznavanjem pozicija maksimuma odziva prilagođenog filtra: prepoznati glavne refleksije od neželjenih. Prikazati rezultate.

3. Otklanjanje neželjenog signala Wienerovim filtrom

Wienerov filtar je optimalni linearni sustav za potiskivanje neželjenog signala. Realizirati dvodimenzionalnu verziju za potiskivanje neželjenih dijelova slike. Primijeniti Wienerov filtar za potiskivanje a) šuma iz slike, b) nepoželjne slike koja je pribrojena promatranoj sceni (refleksija), c) neželjenog akustičnog signala, npr. zujanja ventilatora iz govornog signala.

4. Praćenje objekata korištenjem Kalmanovog filtra

Kalmanov filtar je optimalni sustav koji se može modelirati i predvidjeti vladanje nekog fizikalnog sustava. Koristiti Kalmana za a) praćenje pokretnih objekata u video signalu, b) praćenje pokreta računalnog miša ili prsta po ekranu osjetljivom na dodir. Matematički modelirati promatrani fenomen i pronaći optimalne parametre Kalmanovog filtra. Prikazati rezultate pogodnom animacijom.

5. Detekcija osobe na temelju pokreta pri pisanju

Snimiti trajektorije gibanja pisalice po ekranu osjetljivom na dodir za različite osobe (funkcije prostora i vremena). Na temelju svojstava slučajnih procesa koji ih opisuju detektirati osobu koja je napisala tekst. Značajke slučajnih procesa pisanja vektorski kvantizirati, pa razvrstati po osobama. Koristiti i neki dodatni algoritam, npr. strojnog učenja. Kvantificirati rezultate.