Zavod za primijenjenu matematiku

Osnovan 1919.
 
Predstojnik Zavoda: izv. prof. dr. sc. Tomislav Šikić (od 1. listopada 2016.)
 
Adresa
Zavod za primijenjenu matematiku
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Unska 3
10000 Zagreb
Tel: +385 1 612 99 58
Fax: +385 1 612 99 46
E-mail: zpm@fer.hr
URL: www.fer.unizg.hr/zpm
 
 
Osnovno o Zavodu za primijenjenu matematiku (ZPM)

Zavod za primijenjenu matematiku najstariji je zavod na FER-u, osnovan 1919. godine. Njegovi članovi rade u različitim područjima matematike. Neki od naših bivših profesora završili su studij elektrotehnike. Takav je slučaj bio na pr. s akademikom Danilom Blanušom, bivšim dekanom ovoga fakulteta, čiji su rezultati o izometričnim ulaganjima hiperboličkih prostora u Euklidske prostore dobili međunarodno priznanje (citirao ih je među inim na pr. John Nash), kao i njegove ispravke formula Maxa Plancka iz relativističke fenomenološke termodinamike, te njegov graf danas poznat kao Blanušin graf ili Blanušin snark. To je ujedno i logo Hrvatskog matematičkog društva.

 

Hrvatsko matematičko društvo (HMD) predložilo je hrvatskoj pošti da obilježi Svjetsku matematičku godinu 2000. (World Mathematical Year 2000) izdavanjem prigodne marke. Hrvatska pošta je taj prijedlog prihvatila i izdala marku koju vidite na slici. Marka je promovirana 15. lipnja 2000. godine na dan početka Drugog hrvatskog matematičkog kongresa.

 

Blanušin graf na marki koju je godine 2000. izdala Hrvatska pošta.

Priredio ju je ugledni dizajner Boris Ljubičić.

 

Iznad ulaznih vrata ZPM-a nalazi se mramorna ploča s natpisom citiranim iz Platonove škole: Medeis ageometretos eisito (na grčkom), tj. «Neka ne ulaze oni koji ne poznaju geometriju». Više pojedinosti o povijesti ZPM-a i njegovim djelatnicima možete pročitati u preglednom članku Zavod za primijenjenu matematiku koji je napisao prof.dr.sc. Ivan Ivanšić.

 

Kao najstariji zavod na FER-u, ZPM je 13. listopada 2009. uz svesrdnu pomoć Uprave fakulteta organizirao vrlo uspjelu svečanost 90 godina Zavoda za primijenjenu matematiku.

 
Prof.dr. Ilko Brnetić, predstojnik ZPM-a od 2012.-2016., Lenka Vukšić, dipl.ing., Anamari Nakić, dipl.ing., i dr. Petra Posedel tijekom godišnje proslave ZPM-a 11. listopada 2012. Na torti je vidljiv datum osnutka ZPM-a, najstarijeg zavoda na FER-u.
 

Prof.dr.sc. Vesna Županović, predstojnica ZPM-a 2008.-2012. i prof.dr.sc. Hrvoje Domitrović

u pauzi Konferencije znanstvenih novaka ZPM-a održane 2009. godine.

 

Djelatnici ZPM-a 2009. godine.

 

Marijana Greblički, Ana Žgaljić-Keko, Lana Horvat-Dmitrović, Domagoj Kovačević, Maja Resman, Anamari Nakić, Andrea Aglić Aljinović, Ilko Brnetić, Tomislav Burić, Luka Korkut, Mario-Osvin Pavčević, Mervan Pašić, Siniša Miličić

 

Vesna Županović, Neven Elezović, Domagoj Vlah, Tomislav Šikić, Darko Žubrinić, Josipa Pina Milišić, Goran Radunović (gornje tri fotografije napravio je kolega Mišo Baće sa ZPF-a, kojemu zahvaljujemo na pomoći)

 

 


Vilim (William) Feller,...

Vilim Feller (William, Willy, 1906.-1969.), najistaknutiji hrvatski matematičar u povijesti, jedan od osnivača Teorije vjerojatnosti kao znanstvene discipline, dobitnik Nacionalne medaje za znanost SAD-a (jedini među hrvatskim znanstvenicima), konačno je, nakon odluke donesene još godine 2011., dobio svoju ulicu u rodnom gradu Zagrebu godine 2015. Više podataka o ovom istaknutom hrvatsko-američkom znanstveniku, profesoru na znamenitom Princeton University, te jednom od trojice utemeljitelja uglednog referativnog časopisa Mathematical Reviews (danas vodećeg u svijetu), možete vidjeti na adresi William Feller. Bio je jedan od savjetnika IBM-ovog Istraživačkog centra u SAD-u.

 

Najljepše zahvaljujemo g. Saši Šimpragi na ideji i pregnućima da Feller dobije svoju ulicu u rodnom Zagrebu. Radi se o (za sada) slijepoj ulici u naselju Sloboština (pored Dugava) u Novom Zagrebu, bez i jedne kuće, dugačkoj oko 200 m., a odvaja se od postojeće Gradićeve ulice u smjeru zapada. Vilim Feller je predstavljen na velebnoj izložbi Znanost u Hrvata godine 1996. (u Klovićevim dvorima) kao jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u povijesti, uz imena kao što su hrvatski nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, zatim Faust Vrančić, Ruđer Bošković, Nikola Tesla, Milislav Demerec (istaknuti hrvatsko-američki genetičar), itd. Zahvaljujemo akademiku Mladenu Vraniću (Univeristy of Toronto) na Fellerovoj fotografiji.

Autor: Darko Žubrinić
Popis obavijesti