Povijesni pregled

Iako povijest samostalnog djelovanja Fakulteta započinje 1. srpnja 1956. upisom prve generacije studenata na samostalni Elektrotehnički fakultet, tradicija studija elektrotehnike seže u 1919. godinu, kada je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi uspostavljen studij elektrotehnike, a nastavlja se uspostavom Tehničkog fakulteta 1926. godine na kojem je djelovao Strojarsko-elektro-inženjerski odjel.


Vremenska crta

  1. Povijesni podaci (1918. – 1926.)

    Povijesno razdoblje tijekom 19. i početkom 20. stoljeća bilo je, uz sve drugo, iznimno burno i za razvoj elektrotehnike i elektronike (Tesla, Edison, Westinghouse, Maxwell, Hertz, Morse, Marconi, Bell, Einthoven, Lee de Forest, itd.). No nakon krvavog Prvog svjetskog rata, na području nekadašnja Austrougarske monarhije, 1. prosinca 1918. godine uspostavljeno je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Nedugo nakon toga, 10. prosinca 1918. godine, odlukom  Povjereničkog vijeća Kraljevstva SHS osnovana je Kraljevska visoka tehnička škola, koja je, uz brojne stolice, zavode i odjele – arhitektonski, građevno-inženjerski, zgradarski, strojarsko-inženjerski, kemijsko-inženjerski, brodograđevni i brodostrojarski, imala i Elektro-inženjerski odjel (po nekim navodima: Elektrotehnički odjel).

  2. Elektro-inženjerski odjel

    Elektro-inženjerski odjel započeo je s radom ak. god. 1919./1920. pod dekanom prof. Marijem Kiseljakom. Tako se godina 1919. može smatrati početkom nastave i studija elektrotehnike u Hrvatskoj.

    U prve dvije nastavne godine nastavni plan bio je jednak nastavnom planu Strojarsko – inženjerskog odjela, a prve godine studija bilo je upisano 18 studenata. Zanimljivo je spomenuti da se od početka nastave i studija pa do ranih 60-tih godina pod utjecajem njemačkog načina studija zadržala podjela studija i nastave na dva osnovna smjera: jaka i slaba struja.

    Prvi inženjer elektrotehnike diplomirao je u ak. god. 1927/28.

  3. Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

    Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca osnovan je 31. ožujka 1926. godine i u svojem sastavu je imao i Strojarsko-elektro-inženjerski odjel. Fakultet je imao tri odsjeka: Građevni, Strojarski i Kemijski i šest odjela: Arhitektonski, Građevno - inženjerski, Geodetsko – kulturno - inženjerski, Strojarsko – elektro - inženjerski,  Brodograđevno - brodostrojarsko-inženjerski, te Kemijsko - inženjerski).

  4. Tehnički fakultet 1933. godine

    Akademske godine 1933./1934. Tehnički fakultet sastojao se od 14 zavoda, 2 laboratorija i 5 profesorskih stolica.

  5. Nakon 2. svjetskog rata

    Prošao je II. svjetski rat. Zamrla je većina nastavnih i studijskih aktivnosti, ali već nakon rata počinje aktivnost Elektrotehničkog odsjeka Strojarskog odjela Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

    Akademske godine 1946/47 Tehnički fakultet imao je 39 zavoda, 2 seminara i 12 kabineta.

    Teško je ući u trag događanjima iz poslijeratnih vremena. Posebno je teško provjeriti točnost i istinitost podataka koji su i različiti i često kontradiktorni. Usprkos tome što je Odsjek ostao na svega nekoliko nastavnika, potrebe Hrvatske za inženjerima su naglo rasle, posebno u podizanju elektroindustrije i radioindustrije. Uz profesore Josipa Lončara i Antona Dolenca, koji su bili nositelji studija i nastave, treba navesti i nastavnike zaslužne za nastavu iz predmeta koji su studentima omogućili upoznavanje i pristup drugim strukama, kao na pr. (bez navođenja titula): Davorin Bazjanac, Fran Bošnjaković, Konstantin Čališev, Alfred Heim, Juraj Justinijanović, Željko Marković, Artemije Šahnazarov, Vilko Niče, Dragutin Horvat, itd.

  6. Osnivanje Elektrotehničkog fakulteta

    Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu odlukom Hrvatskog sabora od 24. travnja 1956. godine raspada se na četiri (Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Strojarsko-brodograđevni, Kemijsko-prehrambeni i Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu - u daljnjem tekstu: ETF).

  7. Početak rada ETF-a

    ETF formalno počinje rad 1. srpnja 1956., a ak. god. 1956/57 prva generacija studenata upisuje ETF. Prvi dekan ETF-a bio je prof. Anton Dolenc. U tim godinama studiralo se na više lokacija. AGG - Kačićeva 26, Roosveltov trg 6, ondašnja Ulica 8. maja 62 (danas Vukotinovićeva), Savska 61, Trg maršala Tita 4, samo su neke od lokacija. Želja za jedinstvenom lokacijom bila je na sreću osnova lijepoj i blistavoj budućnosti ETF-a. Unska 3,  današnja lokacija i postojbina ETF-a, tih godina postala je veliko gradilište. Od samih početaka, zgrade su dobile svoja „imena“: A, B. C i kasnije D.

  8. Zgrada A

    U akademskoj godini 1960./1961. godine dovršena zgrada „A“, kao dvokatnica. ETF je dobio učionice.

  9. Neboder

    Godine 1963. godine završen je "neboder“, zgrada od 12 katova, tzv. zgrada „C“.

    Tada su formirani/ustanovljeni i Zavodi:

    1. Zavod za fiziku
    2. Zavod za primjenjenu matematiku
    3. Zavod za osnove elektrotehnike i električna mjerenja
    4. Zavod za elektrostrojarstvo
    5. Zavod za visoki napon
    6. Zavod za telekomunikacije
    7. Zavod za osnove i mjerenja u slaboj struji
    8. Zavod za regulacionu i signalnu tehniku
    9. Zavod za elektroakustiku
    10. Zavod za elektroniku
    11. Zavod za visokofrekvencijsku tehniku
  10. Nakon nebodera, uz dosta administrativne muke, izgrađena je zgrada „B“ ujesen 1965. godine. Danas u zgradi „B“ imamo pet predavaonica, dekanat, računovodstvo i prateće službe.

  11. Zgrada D

    Krajem 80-tih dovršena je i zgrada „D“, tako da je tada ETF (sada FER) dobio preko 35.000 m2 i postao najveća je i najvažnija znanstvenoistraživačka i nastavna ustanova u Hrvatskoj  Samo ondašnji nastavnici ETF-a (danas FER-a) znadu koliko je truda u to uloženo, ali zato današnji nastavnici, studenti i osoblje FER-a znaju kolika je vrijednost današnjih prostora.

     No, uz sretne okolnosti koje su omogućile prepoznavanje važnosti struke i izgradnju prostora, te nabavku nužne i potrebne opreme, koje naravno nikad nije dosta, ETF i FER imali su „sreću“ da su nastali uz pregalački rad iznimnog broja znanstvenika, odnosno nastavnika, koji su svoj radni životni vijek ugradili u razvoj i napredak fakulteta. Mnogi su već za života „ušli u legendu“ struke.

  12. FER

    Fakultetsko vijeće EFT-a 12. srpnja 1994. godine prihvatilo je promjenu naziva ETF u Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), da bi 7. ožujka 1995. godine promjena naziva bila upisana u registar Suda u Zagrebu, a 1. kolovoza 1995. godine (NN 55/95) i „službeno“ je promijenjen naziv fakulteta u Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva.Tijekom proteklih godina neki su Zavodi promijenili nazive, a osnovan je i novi, Zavod za primijenjeno računarstvo. Neki od Zavoda imaju dugu tradiciju. Datumi utemeljenja/osnivanja Zavoda sežu u prošlost, davno prije ETF-a, odnosno FER-a.