Društvo prijatelja glagoljice osnovano je 22. veljače 1993. u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Bilo je vrlo živo, uz nazočnost pedesetak ljudi.

Dvije godine ranije, 1991., zamisao za osnivanje Društva nastala je na Zavodu za primijenjenu matematiku FER-a tijekom razgovora Vladimira Ćepulića sa mnom. Profesor Ćepulić je nakon što sam mu opisao jedan računalni font za glagoljicu koji sam izradio s pomoću METAFONT-a za \(\LaTeX\) (a koje je stvorio znameniti američki matematičar Donald Knuth), rekao sljedeće: "... Vidiš, mogli bismo osnovati neko društvo ljubitelja glagoljice. Evo, nas dvojica smo već tu." I meni se slična ideja pojavljivala tijekom prethodnih mjeseci.

Nekoliko bivših predsjednika DPG-a: Darko Žubrinić (2.), Narcisa Potežica (3.), Biserka Draganić (4.), Vladimir Ćepulić (1.), i dramski umjetnik Stjepan Bahert (dopredsjednik DPG-a), 2017. u OŠ Frana Krste Frankopana u Zagrebu.
Zahvaljujemo gđi. Narcisi Potežici na poslanoj fotografiji.

Profesor Ćepulić je stupio u kontakt s kolegama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u prvom redu s ak. Eduardom Hercigonjom, te njegovim tada mlađim kolegama (danas akademici) prof. dr. Stjepanom Damjanovićem i dr. Milanom Mihaljevićem. Oni su velikodušno poduprli prijedloge prof. Ćepulića i odazvali se njegovu pozivu da se na FER-u povremeno nalazimo. Uskoro su u Seminarskoj dvorani ZPM-a (dvorana D 104), ali i u dvorani B4, započeli neformalni susreti, kojima se pridružila s FER-a i prof. dr. Julijana Divković Pukšec, te još nekoliko ljubitelja glagoljice: Nedo Grbin, Damir Kremenić, Vladko Bilić i drugi. Tijekom oko godine dana redala su se na FER-u vrlo zanimljiva predavanja akademika Hercigonje i njegovih kolega Damjanovića i Mihaljevića, koja su nas polako uvodila u svijet hrvatskog glagolizma, uglavnom putem lingvističkih tema, jer to je najviše zanimalo profesora Ćepulića.

Organiziranje ovih susreta na FER-u bilo je omogućeno susretljivošću tadašnje uprave, u prvom redu prof. dr. Danila Feretića, tadašnjeg dekana fakulteta, kao i prof. dr. Slavka Krajcara, njegova pomoćnika za financije (kasnije također dekana).

Gradom Zagrebom (a i šire) počela se u raznim krugovima širiti vijest o neobičnim aktivnostima na FER-u, pa i uz izraze čuđenja i nevjerice. Profesor Slavko Krajcar (ujedno i dugogodišnji predsjednik Čakavskog sabora) je neovisno od DPG-a dao svoj obol: iz Istre je od jednog poduzeća (Sybilla) naručio oveće panoe hrvatske glagoljice, lijepo ih uokvirio, te postavio na nekoliko vidljivih mjesta u prizemlju FER-a. Neki od panoa tamo stoje i danas, a kada je postao dekan, u njegovoj dekanskoj sobi je odmah iza njegove fotelje, na najsvečanijem mjestu, stajala na zidu tablica glagoljice.

Bila mi je velika čast kada sam početkom 1992. od dekana FER-a profesora Danila Feretića i njegova pomoćnika Slavka Krajcara dobio zamolbu da priredim knjižicu "Faculty of Electrical Engineering", koja je trebala predstaviti Fakultet, ali i dati osnovne podatke o Republici Hrvatskoj (njenoj povijesti kulturi, znanosti). Naravno, u knjižici su svoje mjesto našle i neke crtice o hrvatskoj glagoljici. Koncem 1992. primjerke te knjižice su dobili ne samo svi članovi Vijeća FER-a, nego i svi članovi Diplomatskog kora tijekom prve posjete FER-u. U isto sam vrijeme radio na pripremi knjige "Biti pismen biti svoj / Crtice iz povijesti glagoljice" (koja je objavljena 1994. u izdanju Društva sv. Jeronima u Zagrebu), a drugo izdanje je izašlo pod naslovom "Hrvatska glagoljica" objavljeno 1996. (u izdanju Društva sv. Jeronima i poduzeća Element). Objavljivanje te knjige popraćeno je publiciranjem dvaju članaka u časopisu TUGboat specijaliziranom za matematičku tipografiju, koji izdaje American Mathematical Society, pod naslovom Croatian Fonts, 1992. i 1996. Zahvaljujući tome, font je uvršten u golemi virtualni arhiv CTAN koji je zrcaljen u destcima zemalja širom svijeta (te je dio pune instalacije MIKTeX-a). O toj temi govori dio intervjua snimljenog na ZPM-u.

Malo je poznato da je jedan od prvih fontova za Windowse oko 1997. izradio Zoran Raič, tada student FER-a. Font je izrađen na prijedlog profesora Maria Žagara, a pod nadzorom izv. prof. dr. Julijane Divković Pukšec i D.Ž. Danas imamo i puno bolje Windows-fontove za glagoljicu (autora dr. Filipa Cvitića i g. Nenada Hančića). Neću nikada zaboraviti kako je početkom 2000tih, još kao srednjoškolac, Filip Cvitić došao na FER u moju sobu na ZPM-u, predstavio se i pokazao svoj već tada impresivan album s njegovim glagoljičkim fontovima. On je kasnije doktorirao pred peteročlanom komisijom, u kojoj su dva člana komisije bili znanstvenici s FER-a (prof. dr. Mario Osvin Pavčević i prof. dr. Lea Skorin-Kapov).

Na osnivačkoj skupštini DPG-a održanoj 22. veljače 1993. bili su osim prof. Ćepulića i mene još neki predstavnici FER-a (kao i mnogi drugi). Prof. Vladimir Ćepulić izabran je za prvog predsjednika DPG-a, ja njegovim tajnikom, a izv. prof. dr. Julija Divković Pukšec za rizničarku Društva. Sastanke ravnateljstva DPG-a održavali smo u Knjižnicu Zavoda za primijenjenu matematiku na FER-u. Također i sastanke redakcije časopisa BAŠĆINA, koji je na prijedlog profesora Ćepulića pokrenut već na osnivačkoj skupštini Društva u Matici hrvatskoj. On je predložio i izgled žiga DPG-a.

Službeni znak Društva prijatelja glagoljice izradio je,  prema naputcima prof.dr. Vladimira Ćepulića, njegov sin Tomislav. Ovu inačicu je za potrebe Interneta izradio g. Vladko Bilić.

Na prvi tečaj glagoljice održan 1993., koji je vodio profesor Vladimir Ćepulić, došlo je više od devedeset osoba, vrlo različitih profila. Održan je na FER-u u dvorani B4. U istoj smo dvorani održali nekoliko godišnjih skupština DPG-a, obavili biranje nekih od naših počasnih članova (na pr. legendarnog ak. Branka Fučića). Prva predavanja na redovitoj mjesečnoj tribini DPG-a održali su ak. Josip Bratulić i ak. Eduard Hercigonja.

Legendarni ak. Branko Fučić u dvorani D1 FER-a, tijekom Godišnje skupštine DPG-a  održane1997., na kojoj je proglašen počasnim članom Društva. Do njega je ak. Ivanka Petrović (sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu, inače rođaka ak. Ivana Petrovića s FER-a), a lijevo je Milan Paun, tajnik DPG-a. Laudu ak. Fučiću izrekao ak. Milan Mihaljević sa Staroslavenskog instituta.

Akademik Branko Fučić nakon proglašenja za počasnog člana DPG-a tijekom skupštine održane 1997. godine na FER-u.
Desno od njega su D.Ž., Vladimir Ćepulić i Julijana Divković Pukšec.

Prisjećam se da su neki od članova DPG-a bili još neki od FER-ovih djelatnika, te da su se povremeno pojavljivali na redovitim mjesečnim tribinama Društva:

• prof. dr. Vatroslav Lopašić (bivši dekan FER-a)
• prof. dr. Vladimir Muljević (bivši dekan FER-a)
• prof. dr. Davor Butković
• prof. dr. Ljubo Marangunić
• prof. dr. Damir Mikuličić
• prof. dr. Mladen Boršić
• prof. dr. Zvonko Benčić
• prof. dr. Dina Šimunić
• mr. sc. Jadranka Lisek.

Dva simpatična devedesetgodišnjaka, legendarni profesori Vatroslav Lopašić i Vladimir Muljević,
bivši dekani FER i obojica članovi Društva prijatelja glagoljice

Nedavno sam od sadašnjeg (2023.) dekana Filozofskog fakulteta prof. dr. Domagoja Tončinića, doznao da je početkom 1990tih, još kao student arheologije na tom fakultetu, pohađao tečaj glagoljice na FER-u kod profesora Ćepulića, a član je DPG-a od svibnja 1993.

Tečaj glagoljice 2010. godine u seminarskoj dvorani D104 Zavoda za primijenjenu matematiku (ZPM) na FER-u u Zagrebu

Profesor Vladimir Ćepulić je svu svoju djelatnost obavljao nesebično žrtvujući svoje slobodno vrijeme, uz svoj primarni posao redovitog sveučilišnog profesora na FER-u, održavajući predavanja i ispite za generacije studenata, uspješno vodeći dugogodišnja znanstvena istraživanja u području matematike, organizirajući znanstevne seminare, unaprjeđujući međunarodnu znanstvenu suradnju, vodeći zahtjevne znanstvene projekate, brinući o znanstvenom podmlatku, te uz mnogobrojne obiteljske obveze.

Korizmeno-uskrsni tečaj glagoljice prof.dr. Vladimira Ćepulića na FER-u godine 2011. u seminarskoj dvorani ZPM-a D104.

Dne 11. listopada 2002. održan je u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa (a na incijativu karizmatične prof. Biserke Draganić, kasnije predsjednice DPG-a) trosatni Seminar o hrvatskoj glagoljičkoj baštini za više od 130 nastavnika hrvatskog jezika na osnovnim školama Zagrebačke županije. Seminar se odvijao u velikoj multimedijskoj dvorani FER-a D1, a predavači su bili

• prof. dr. Stjepan Damjanović: Glagoljica i glagoljaštvo u hrvatskoj kulturi,
• prof. dr. Darko Žubrinić: Hrvatska glagoljička bašćina u europskom kontekstu (internetska prezentacija),
• prof. Milan Paun: 900 godina Bašćanske ploče,
• prof. Mila Vicić: Glagoljica u izbornoj nastavi.

Tijekom Seminara održana je vrlo uspjela izložba raznih radova na temu glagoljice (časopisa, dočitnica tj. "bookmarksa", knjiga, plakata, svijeća, marama, glagoljičkih slova od tijesta, kartona itd). Prof. Damjanović pokazao nam je pretisak znamenitog Hrvojeva misala iz 1404. Nastavnicima su besplatno podijeljena tri didaktička sredstva za djecu (Bašćanska ploča - dvolist, Moj prvi susret s glagoljicom - dvolist, Lijepa naša - glagoljicom, ukupno u 300 primjeraka). Svoju pjesmu o Bašćanskoj ploči odrecitirao je Eugen Divjak, učenik prvog razreda V. gimnazije (a od 2022. godine dr. medicinskih znanosti). Završnu riječ imala je prof. Olga Jambrec, viša stručna savjetnica Zavoda za unapređivanje školstva. Seminar je najavljen u Katalogu stručnih skupova Zavoda za unapređivanje školstva. Prof. Olga Jambrec ocijenila je Seminar izvrsnim i izrazila želju za nastavkom suradnje. Velika hvala FER-u, i dipl. ing. Josipu Hercegu na tehničkoj pomoći (internet, video, razglas i ostalo).

Član DPG-a i dramski umjetnik g. Stjepan Bahert, utemeljitelj je odsjeka "Glagoljica u gostima" koji djeluje u DPG-a još od početka 2000ih godina. Radi se o jednoj vrsti "reinkarnacije" znamenitog "Teatra u Gostima", koji su osnovali legendarni Relja Bašić, Stjepan Bahert, Fabijan Šovagović i drugi. Zahvaljujući susretljivosti FER-ovih djelatnika dr. Sanje Grubeše, dipl.ing Marka Horvata i prof.dr. Hrvoja Domitrovića (tadašnjeg predstojnika Zavoda za elektroakustiku FER-a),  u Gluhoj dvorani tog Zavoda obavljeno je snimanje nekoliko značajnih povijesnih tekstova iz glagoljicom pisanih spomenika i knjiga, među inim i tekst znamenite Bašćanske ploče, koje je čitao g. Bahert:

• Bašćanska ploča (1 MB),
• Spašavanje starog glagoljičkog brevijara od Turaka godine 1487 (2 MB)
• Zapis popa Martinca, Novljanski II. brevijar, 1495.
  • dio zapisa popa Martinca u izvorniku (2 MB, starohrvatski jezik s elementima crkvenoslavenskog),
  • dio zapisa u suvremenom hrvatskom jeziku (2.5 MB)
• Glagoljički zapis Bare Pifrovića iz okolice Zadra (700 KB), 17 st.

G. Stjepan Bahert nam je pripovjedao da, kad je putem tiska doznao za DPG te da Društvo održava svoje tribine na FER-u, mislio je da se radi o pogrešno prenesenoj informaciji.

Od osnutka DPG-a 1993. do 2019., prof. Ćepulić je održao ukupno dvadeset osam tečaja glagoljice. Radi se o korizmeno-uskrsnom tečaju glagoljice, a prihod je redovito bio namijenjen Caritasu. Svaki tečaj se sastojao od šest dvosatnih predavanja s vježbama koji su se odvijali tijekom nekoliko tjedna. Glagoljički je opismenjeno na stotine osoba svih uzrasta, ali ne samo opismenjeno, nego na pristupačan način uvedeno u vrlo složenu problematiku hrvatskog crkvenoslavenskog jezika i razumijevanja tog značajnog segmenta hrvatske kulture. Prof. Ćepulić je svoje tečaje temeljio na čitanju stranica iz hrvatskog prvotiska iz 1483.
Svi su ti tečaji održani u dvoranama FER-a u Zagrebu. Jedan od tečaja glagoljice održao je i na Riječkoj bogosloviji, a također i na poziv gradske knjižnice u Vukovaru. Tečaji koje je vodio prof. Ćepulić nikada se nisu svodili samo na suhoparnu faktografiju. Tu su slušatelji mogli otkriti osobu iznimno široke kulture, kojoj je hrvatska glagoljička baština predmet iskrenog zanimanja, dubokog poznavanja i velike ljubavi.

Zahvaljujući svojoj ljubavi prema glagoljici, prof. Vladimir Ćepulić je, zajedno s Darko Žubrinićem, godine 1999. postao počasni član Kulturnog društva "Sv. Petar" iz sela Gabonjin kod Dobrinja na otoku Krku. Sekciju Malih glagoljaša u toj udruzi godinama je vodio g. Svetko Ušalj, počasni član Društva prijatelja glagoljice. Ostat će nam u lijepoj uspomeni gostovanje djece i njihovih roditelja koji su oko 2000 g. doputovali iznajmljenim autobusom s otoka Krka do FER-a, da bi sudjelovali na Godišnjoj skupštini DPG-a. U dvoranu B4 su djeca ušla u prekrasnim tradicionalnim krčkim nošnjama, uz zvuke sopila koje su svirali mladi sopci i sopčice. Probu su neposredno prije Skupštine održali u knjižnici ZPM-a na FER-u.

Dne 8. prosinca 2011. D.Ž. je imao čast održati predavanje na FER-u, u sklopu Znanstvenog skupa o prof.dr. Vatroslavu Lopašiću (1911.-2003.), članu DPG-a, pod naslovom Profesor Lopašić i glagoljica. Jedan od pokretača znanstvenog skupa (zajedno s dr. Branko Hanžekom) bio je prof. dr. Zvonko Benčić, djelatnik FER-a i član DPG-a. 

Dne 2. veljače 2013. D.Ž. je na FER-u, u seminarskoj dvorani Zavoda za primijenjenu matematiku, za tridesetak polaznika održao trosatni tečaj glagoljice, koji se temeljio na tablici glagoljice Jurja Slovinca. Dne 22. veljače 2014., održan je na FER-u sličan trosatni tečaj hrvatske glagoljice prema tablici Jurja Slovinca. Organizatori tečaja bili su Udruga krčana i prijatelja grada Krka te Društvo prijatelja glagoljice, a predavač je bio D.Ž. Tečaj je pohađalo 32 polaznika.

Godine 2022. pojavila se na FER-u jedna neočekivana glagoljaška novost. G. Tomislav Matleković, zaposlen u Studentskoj službi FER-a, izložio je u Galeriji FER nekoliko svojih uradaka, među kojima je osobito interesantan bio njegov mač s ugraviranim glagoljičkim tekstom: s jedne strane oštrice glagoljicom piše IVAN, a s druge SIN TOMISLAVA.

Mač s glagoljičkim tekstom koji je izradio Tomislav Matleković (FER), izložen je 2022. u Galeriji FER.

Kao dodatnu zanimljivost spomenimo da DPG ima i jednu svoju članicu iz Japana, pijanisticu Yoko Nishii, koja govori hrvatski, a zna se i podpisati glagoljicom. Članica DPG-a je i Snježana Božić, bivša djelatnica FER-a na Zavodu za fiziku, koja zajedno sa svojim otcem Dragutinom izrađuje vrlo lijepa uskršnja jaja, ponekad ispisana s glagoljicom. Također spomenimo da je član DPG-a i g. Joginder Singh Nijjar, inače predsjednik Hrvatsko-indijskog društva u Zagrebu. On je na FER-u, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Indije, organizirao među inim i fantastičnu proslavu za Dan žena za 8. ožujka 2022.

Neka nam bude dopušteno otkriti i jednu malu tajnu: izv. prof. dr. Daniel Hofman (zaposlen na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo FER-a) na svojem vjenčanom prstenu ima glagoljicom ugravirano ime svoje supruge. 

Korizmeno - uskrsni tečaj glagoljice 2016. g., 25. po redu, koji je profesor Vladimir Ćepulić održao na FER-u u Zagrebu.
Druga s lijeva je Mirna Lipovac, kasnije tajnica DPG-a.

Korizmeno - uskrsni tečaj glagoljice 2017. g., 26. po redu, koji je profesor Vladimir Ćepulić održao na FER-u u Zagrebu.
Fotografirala Mirna Lipovac.

DPG ima među inim u svojem posjedu 60 poučnih panoa koji pokrivaju razne teme iz hrvatskog glagolizma. Jedna trećina te zbirke, tj. 20 panoa, tema je izložbe u Galeriji FER od 17. do 28. travnja 2023. (svečano otvorenje izložbe: 17. travnja u 16 sati). Ovo je prva izložba na temu glagoljice održana na FER-u.

Godine 2022. je velika izložba 50 panoa DPG-a održana u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija, što je, vjerujemo, do sada najveća izložba glagoljice održana na Sveučilištu u Zagrebu. DPG je 2021. sudjelovao i u Izložbi hrvatske kulture održane u Korean National Library u Seoulu, u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Južnoj Koreji i Korejske nacionalne knjižnice.

Panoe su tijekom nekoliko godina zajedno osmišljavali Mirna Lipovac, tajnica DPG-a, i D.Ž. Gđa. Lipovac je u svijet glagoljice ušla putem tečajeva glagoljice koje su u Seminarskoj dvorani D104 Zavoda za primijenjenu matematiku FER-a održavali profesori Vladimir Ćepulić i D.Ž. Tehničku pripremu panoa obavljao je g. Edo Kadić, a projekt financijski podupire Gradski ured za kulturu.

Darko Žubrinić, FER, ZPM, 2023.

Više o glagoljici...

Radio emisiju HRT-a o nastanku i razvoju DPG-a na FER-u priredila je gđa. Vesna Turtula.

Fotografije s otvaranja izložbe Glagoljica u gostima na FER-u, 17. travnja 2023.