Za završne i diplomske radove primarno nudim teme iz matematičkog modeliranja fizikalnih i industrijskih problema te iz primjena matematičkih tehnika u elektrotehnici i računarstvu. Naglasak je na modeliranju, tj. na pisanju matematičkog modela preko diferencijalnih ili integralnih jednadžbi te zatim na analizi i rješavanju prethodno izvedenih modela (numeričke metode na računalu, asimptotska rješenja...). Moguće teme su:

• Modeliranje industrijskih problema (hlađenje vrućeg stakla, prijenos topline, pritisak na papir kod printanja, pritisak vode na kavu u aparatu za kuhanje kave, analiza prometa na cesti, modeliranje prijenosa informacije i sve slične lude teme koje vam padnu na pamet),
• Konačni i rubni elementi za Maxwellove jednadžbe (teorija i implementacija),
• Analiza rezonantnih materijala (metamaterijali),
• Raspršenje elektromagnetskih valova i primjene u radarima, analizi materijala i daljinskim istraživanjima,
• Asimptotske metode za Maxwellove jednadžbe (geometrijska i fizikalna optika, homogenizacija, ...),
• Rekonstrukcija slike dobivene iz CT snimke (Radonova transformacija i primjene),
• Primjene diferencijalnih jednadžbi u analizi i obradi slike,
• Varijacijski račun i optimizacija oblika,
• Višeskalni fizikalni modeli,

ali i sve druge teme koje vam padnu na pamet, a za koje mislite da vam mogu pomoći svojim matematičkim znanjem i iskustvom.

2018./2019.

Darko Janeković: Implementacija metode konačnih elemenata za problem raspršenja elektromagnetskih valova

Suzana Pratljačić: Klasifikacija rukom pisanih znamenki upotrebom spektralne analize na grafu

2017./2018.

Vedran Mihal: Prepoznavanje rukom pisanih alfanumeričkih znakova korištenjem singularnog rastava matrica

2018./2019.

Darko Janeković: Prekondicioniranje linearnog sustava proizašlog iz diskretizacije Maxwellovih jednadžbi

Suzana Pratljačić: Spektralna analiza grafa i klasteriranje

2017./2018.

Vedran Mihal: Prepoznavanje rukom pisanih znakova pomoću singularne dekompozicije matrice

Mentor sam na preddiplomskom seminaru studentima koji odaberu temu Primjene Matematike 1 i 2 u elektrotehnici i računarstvu. U okviru predložene teme nudim širok raspon seminarskih radova koji su u nekom smislu orijentirani prema primjeni naučenog na predmetima Matematika 1 i Matematika 2. Naglasak je na diferencijalnom i integralnom računu te primjenama u analizi strujnih krugova i ostalih fizikalnih pojava te na primjeni matričnog računa u analizi i obradi slike ili zvuka. Možete predložiti i vlastitu temu u kojoj vam mogu pomoći istražiti nešto što vas je oduvijek zanimalo, a niste imali koga pitati. 

2018./2019.

Klara Marijan: Kako računala uče razumjeti slike

Domink Sabljak: Što snimaju Sentinel sateliti?

Dora Šegvić: Modeliranje rasta populacije

Filip Wolf: Mjerenja Sentinel satelita

2017./2018.

Pavle Pavišić: Radonova transformacija i kako radi CT

Suzana Pratljačić: Rastav matrice na singularne vrijednosti i primjene

Šime Vukasović: Space Invaders u Pythonu

2016./2017.

Nalazim se na postdoktorskom usavršavanju u inozemstvu i ne nudim temu za seminar

2015./2016.

Iva Jurković: Primjena matričnih transformacija u obradi slike

Lucija Krpina: Jednostavno audio pojačalo izvedeno s LM386 operacijskim pojačalom

Nives Mustapić: Poluvalni dipol

2016./2017.

Andreja Štimac: Odbojka u primarnom obrazovanju, diplomski rad, UFZG

Romano Antunović i Borna Arsov: Morfološko-anatomske, radiološke i kliničke značajke tipa 6 deformacije nosnoga septuma u čovjeka, rad za rektorovu nagradu, Medicinski fakultet

Ako ste zainteresirani za diferencijalnu geometriju i relativnost preporučam vam da pogledate predavanja profesora Frederic P. Schullera koja je držao na International Winter School on Gravity and Light.

Paralelno s predavanjima postoje i auditorne vježbe na kojima se rješavaju primjeri spomenuti na predavanjima.

Isti znanstvenik držao je predavanja Lectures on Quantum Theory.

Ako vas zanima Kvantna mehanika i primjene u izradi poluvodiča, javite se prof. Dubravku Babiću te odite na njegova predavanja Kvantna mehanika za inženjere (utorak 14:15, seminar na 12. katu C zgrade). Uvod u kvantne pojave u optičkim tehnologijama profesori Babić i Šipuš drže na predmetu Tehnologija optičkih komunikacija.

Kao uvod u fiziku preproučam predavanja prof. Waltera Lewina iz Klasične mehanike, Elektriciteta i magnetizma te Valova. Uvod u osnove fizikalne teorije dao je i profesor Leonard Susskind u sklopu projekta The Theoretical Minimum. Paul Anton Letnes držao je kolegij koji povezuje elektromagnetizam i primjene kojima se bavimo na Zavodu za radiokomunikacije. Odlična knjiga o elektromagnetskim pojavama.

Profesor Luc Tartar napisao je članak o tome što je svjetlost. U članku možete pronaći povijest elektromagnetizma, Maxwellovih jednadžbi kao i uvod u modernu fiziku i matematički aparat koji se koristi u analizi fizikalnih problema.

Fizičar Carl Bender održao je niz predavanja o asimptotskoj analizi i perturbacijama s primjenama u fizici. Riječ je o matematičkom aparatu koji je osnova bilo kojeg ozbiljnijeg modeliranja i rješavanja fizikalnih i inženjerskih problema. Dobar udžbenik za asimptotsku analizu je Applied Asymptotic Analysis profesora Petera D. Millera. Na internetu možete pronaći pdf skraćene verzije knjige po kojoj je prof. Miller predavao istoimeni kolegij na Sveučilištu u Michiganu. Dobri materijali koji povezuju asimptotsku analizu, homogenizaciju i primjene mogu se pronaći u sklopu predmeta Multiscale Hydrodynamic Phenomena.

Profesor Ole Christensen držao je Funkcionalnu analizu za inženjere s naglaskom na primjene u analizi i obradi signala. Preporučujem kolegij svima koji se misle ozbiljnije baviti obradom signala, numeričkim rješavanjem fizikalnih problema, aproskimacijama i ostalim radostima koje povezuju matematiku i primjene.

Koristan grafički kalkulator za predavanja iz matematike.