Podkist je podcast Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije (ZKIST) u kojem razgovaramo o znanstvenim i tehnološkim temama te temama povezanim sa studiranjem i učenjem. Cilj je u opuštenoj atmosferi približiti najnovija znanstvena istraživanja široj publici, dati studentima širi pogled na to što uče te poslušati savjete starijih kolega o studiranju, radu i napredovanju u profesionalnoj karijeri. Podkist su zajedničkim snagama pokrenuli Filip Turčinović i Dario Bojanjac, a do sada snimljene epizode nalaze se na YouTube kanalu našeg Zavoda.


Obavijesti

Podkist #4: Mala tijela Sunčevog sustava

Gost četvrtog podkista bio je Stefan Cikota, mag. phys., asistent na Zavodu za primijenjenu fiziku i dobitnik ovogodišnje FER-ove "Nagrade za znanost" za iznimno postignuće u istraživačkom radu ili inovacijama u prethodne dvije godine, a posebno za istraživanja u području malih tijela Sunčevog sustava i astročestične fizike.

Stefan ima impresivnu biografiju i ne manje impresivno iskustvo u međunarodnim projektima i postignućima u području astrofizike, i sve to - na svjetskoj razini.

Već se s desetak godina, zajedno sa svojim bratom blizancem Aleksandrom, zainteresirao za astronomiju, a kao početke spominje promatranje kometa Hale-Bopp i sudjelovanje na ljetnim školama u organizaciji Zvjezdarnice Višnjan te u Zagrebu posjećivanje Zvjezdarnice Zagreb, kao i nebeska promatranja organizirana od strane Astronomskog društva Beskraj.

Još kao srednjoškolci zagrebačke V. gimnazije, a zahvaljujući upravo ljetnim školama u Višnjanu, braća Cikota od samog su početka bili uključeni u projekt izgradnje zvjezdarnice u La Sagri (2004./2005.), gdje su vrlo brzo počeli bilježiti zapažene rezultate. Naime, tamo su se istaknuli kao iznimno uspješni otkrivači malih tijela Sunčevog sustava te su uskoro preuzeli primat u njihovim opažanjima, istaknuvši se i na svjetskoj razini.

Djetinjstvo i početak školovanja proveli su u Švicarskoj, na nekoliko su se godina vratili u Zagreb, da bi potom visokoškolsko obrazovanje ponovno nastavili u Švicarskoj, na Sveučilištu u Zürichu odnosno na jednom od svjetskih top fakulteta, ETH Zürichu. Zanimljivo je da su kao oproštajni poklon Zagrebu, uoči odlaska u Zürich na studij, asteroid koji su otkrili 2008. godine na La Sagri, nazvali "(187700) Zagreb".

S obzirom na svoje međunarodno iskustvo s obrazovnim institucijama, Stefan ističe FER kao fakultet koji je u hrvatskim okvirima, po načinu na koji je organiziran, najbliži europskom sustavu obrazovanja. Također, studentima svakako preporuča da iskoriste mogućnosti studentske razmjenu putem, primjerice, programa Erasmus+ ili odlazak na poslijedoktorski studij u inozemstvo. "To je iskustvo koje zaista vrijedi. Šteta je živjeti u globaliziranom svijetu, a biti lokalan i ne napustiti svoj grad cijeli život. Svaki novi grad je novo iskustvo. Time se šire kontakti, otvaraju nova vrata te stvaraju novi projekti i suradnje", smatra Stefan Cikota, koji ima posebnu poruku i za srednjoškolce: "Neka se ne libe kontaktirati bilo koga (u znanstvenim krugovima) za stvari koje ih zanimaju, nikada nije bilo lakše kontaktirati ili napisati mail, pitati… Sigurno će dobiti odgovor. Važno je pronaći (šansu), a ne čekati."

Dario Bojanjac doznao je još mnoštvo izuzetno zanimljivih informacija od svojeg sugovornika, pa čak dobio i odgovor na pitanje jesmo li sami u svemiru, no za kraj je dovoljno tek reći – pogledajte najromantičniji podkist dosad i odvojite 80 minuta samo za zvijezde.

Autor: Petra Škaberna
podkist #3: Studiranje na FER-u

U trećem podkistu gošća je bila prodekanica za nastavu, izv. prof. dr. sc. Mihaela Vranić, koja se u razgovoru s voditeljem prvog fakultetskog podcasta u Hrvatskoj, doc. dr. sc. Darijem Bojanjcem, prisjetila svojih studentskih dana te otkrila nekoliko trikova kako se što bolje spremiti za ispite.

Prodekanica Vranić osvrnula se na novi program FER3 i kako se on razlikuje od svojih prethodnika te na koji način FER priprema studente na tržište rada. Naime, diplomski radovi naših studenata često su vezani uz projekte koji se provode na Fakultetu, kako one koji se vežu za gospodarstvo, tako i one koji se temelje na znanstvenoistraživačkom radu. "A kada student radi na nečem konkretnom, na nečem što je primjenjivo u realnoj situaciji, tada je i motivacija veća", smatra prodekanica te ističe: "Mi trebamo naučiti studente da se snađu s bilo kojim novim tehnologijama, koje tek dolaze i koje se stalno mijenjaju".

Kod inženjera je ključna mogućnost prilagođavanja novim stvarima i stoga je važno da se ne boje izazova, da istražuju i da slijede svoje interese. Štoviše, studenti na FER-u nerijetko svojim načinom razmišljanja i kreativnim pristupom u rješavanju određenih problema iznenade i same nastavnike. U tom je kontekstu docent Bojanjac naglasio da kada studenti odabiru STEM, oni ne biraju svoj budući posao nego okvir razmišljanja.

Pogledajte treće izdanje podkista na YouTube kanalu Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije i saznajte zašto je ponekad dobro otići u kino prije ispita.

Autor: Petra Škaberna
podkist #2: Što je 5G?

U novom izdanju podkista poslušajte je li tehnologija zaista nezanimljiva i nedovoljno bombastična za širu javnost te može li svojevrsni rebranding tehnoloških pojmova (nove riječi za već postojeća tehnološka dostignuća) komercijalizirati postojeću paradigmu?

Voditelj podkista, doc. dr. sc. Dario Bojanjac u ovoj je emisiji ugostio prof. dr. sc. Gordana Šišula, predstojnika Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije, stručnjaka u području (moblinih) komunikacija, u što spada i 5G tehnologija.

Naglasak razgovora je na razvoju 5G tehnologije te njenim prednostima i manama. Profesor Šišul posebno se osvrnuo na koristi koje uvođenje 5G-a donosi, koliko će trebati vremena da 5G zaživi u punom opsegu te kako će uvođenje 5G tehnologije utjecati na širenje Interneta stvari (IoT).

U razgovoru dvaju znanstvenika mogla se doznati ključna razlika između 4G i 5G mreže, u tehnološkom smislu. Preduvjet za Četvrtu industrijsku revoluciju upravo je 5G mreža jer omogućava povezivost svega u (donekle) realnom vremenu, bilo kad i bilo gdje. Tehnološki, ovdje ne možemo govoriti o velikim skokovima. Najveći skok je u tome što je 5G mreža sveobuhvatna i integrira različite vrste usluga. I dok su se dosada različite vrste usluga pružale kroz različite vrste mreža, sada se nastoji napraviti jedna sveobuhvatna mreža za sve usluge. To je taj veliki iskorak u odnosu na 4G.

Sugovornici su se dotaknuli i problema zračenja, antena za 5G tehnologiju koje imaju sposobnost oblikovanja zrake (beamforming) te normi za zaštitu od zračenja. Na kraju razgovora profesor Šišul osvrnuo se i najavu razvoja šeste generacije javne pokretne mreže, kao i satelitskih komunikacija.

Pogledajte novi podkist na YouTube kanalu ZKIST-a i proširite svoje znanje o 5G tehnologiji!

Autor: Petra Škaberna
Predstavljamo prvi fakultetski...

Filip Turčinović, mag. ing. i doc. dr. sc. Dario Bojanjac sa Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije (ZKIST), pokrenuli su prvi fakultetski podcast pod nazivom „podkist.

Jednom mjesečno u podkistu će, kroz neformalan razgovor, biti predstavljeni zanimljivi gosti koji su na neki način povezani s našim Fakultetom, a podkist #1 možete pogledati na YouTube kanalu ZKIST-a.

U prvom je podkistu docent Bojanjac ugostio izv. prof. dr. sc. Dubravka Babića, inače voditelja projekta FERSAT u sklopu kojeg se planira izraditi i lansirati studentski satelit. Profesor Babić, nakon što je magistrirao i doktorirao u Santa Barbari na Sveučilištu Kalifornija, stekao je značajno iskustvo u privatnom sektoru, da bi se 2012. godine vratio na FER, zaposlio na današnjem ZKIST-u i započeo svoj angažman na FERSAT-u.

Tijekom razgovora, profesor Babić se osvrnuo na važnost stjecanja fundamentalnih znanja iz matematike i fizike, radi čega se dobri inženjeri mogu prilagoditi novim idejama, novim standardima i novim problemima te na koncu razviti nove tehnologije. Na Fakultetu učimo studente da budu pouzdani, kako bi kasnije mogli preuzeti odgovornost za rješenja koja nude u svojem poslovnom okruženju, pojašnjava profesor Babić.

Pri kraju gostovanja, profesor Babić je pozvao sve studente i studentice da se uključe u projekt FERSAT jer, kako kaže, tamo će steći vrijedno iskustvo, znanje i tehnike koje će moći i kasnije primijeniti. Pritom napominje da koraci koji vode do rješenja nekog problema studentima nerijetko predstavljaju izazov, jer oni ponekad i nisu najzanimljiviji, ali im zato pružaju iskustvo koje je ključno za njihov budući rad i razvoj.

Stoga je zaključak prvog podkista, ali i glavna poruka svim budućim inženjerima: dođite na 12. kat, s čokoladicom u ruci, i recite „Dobar dan, želim raditi na satelitu!“.

 

Autor: Petra Škaberna