FER English
 
NASTAVA NA ZAVODU

Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave održava nastavne aktivnosti iz sljedećih područja:

Elektronika i mikroelektronika: Elektronički elementi; analogna elektronika; nikroelektronička tehnologija, elementi i sklopovi; standardni mikroelektronički sklopovi, oblikovanje ASIC-a (Application-specific integrated circuits) i SoC-a (System-on-Chip); računalna analiza sklopova; fizički dizajn i verifikacija integriranih sklopova.

Računarstvo: Oblikovanje digitalnih sustava. Arhitektura računala. Računalne i komunikacijske mreže. Tehnologije Interneta. E-učenje i m-učenje. Mobilne aplikacije. Web-računarstvo. Arhitektura zasnovana na uslugama. Mrežna sigurnost. Semantički web. Računalna grafika. Vizualizacija. Prevođenje programskih jezika. Teorija računarstva. Paralelno programiranje. Pouzdanost računalnih sustava. Ugradbeni sustavi. Memorijski sustavi. Umjetna inteligencija. Raspoznavanje uzoraka. Strojno učenje.

 

Zavod nastavu provodi u okviru predmeta preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija:

Navedeni predmeti ponuđeni su u okviru sljedećih preddiplomskih modula i diplomskih profila:

 

POVIJEST

Početno razdoblje slabe struje

Zavod je osnovan 1943. godine na tadašnjem Tehničkom fakultetu pod nazivom Zavod za viskofrekventnu tehniku. Prvi predstojnik Zavoda bio je profesor Mirko Soukup. Zavod je imao tri prostorije u laboratorijskoj zgradi Tehničkog fakulteta u Kačićevoj ulici. Godine 1945. Zavod ostaje bez osoblja i ne djeluje.

Godine 1946. Zavod počinje opet djelovati u zgradi današnje Tehničke škole Nikola Tesla u Klaićevoj ulici 7 pod nazivom Zavod za radiotehniku i vodi ga profesor Vinko Albert koji predaje predmet Radiotehnika. Od školske godine 1947./48. studij elektrotehnike dijeli se na smjerove jake i slabe struje. U okviru smjera slabe struje predaju se predmeti Elektronika i elektroničke cijevi i Pojačala i prijemnici. Ovi se predmeti predaju i dalje prema izmijenjenom nastavnom planu od ak. god. 1951./52.

Godine 1952. Zavod seli u zgradu u današnjoj Vukotinovićevoj ulici 2. Zavodu se vraća ime Zavod za visokofrekventnu tehniku.

Nastavnim planom ETF-1, sada već samostalnog Elektrotehničkog fakulteta, ak. god. 1959./60. studij se i dalje dijeli na jaku struju i slabu struju. U okviru smjera slabe struje predaje se trosemestralni predmet Elektronika i elektronička tehnika, s time da se reorganizacijom toga plana 1961. godine umjesto njega uvode obvezatni predmeti: Elektronički elementi, Elektronički sklopovi 1 i Elektronički sklopovi 2. Od ak. god. 1959./60. predaju se i izborni predmeti Industrijska elektronika, Pojačala i prijemnici i Elektronika.

Razdoblje elektronike i računarske tehnike

Godine 1963. Zavod seli na XI. kat nove zgrade Elektrotehničkog fakulteta u Unskoj ulici i mijenja ime u Zavod za elektroniku. Nastavnim planom iz ak. god. 1967./68. (ETF-2) ukidaju se smjerovi jake i slabe struje i uvode novi: smjer elektroenergetika, smjer elektrostrojarstvo i automatizacija i smjer elektronika. Novi Zavod za elektroniku u okviru tog nastavnog plana nositelj je redovnih predmeta: Elektronički elementi, Elektronički sklopovi, Impulsna i digitalna elektronika te izbornih predmeta: Poluvodička elektronika, Magnetski digitalni sklopovi, Nelinearna elektronika, Impulsni sklopovi, Digitalna elektronika, Industrijska elektronika (analogna), Industrijska elektronika (digitalna), Elektronički izvori napajanja, Digitalno upravljanje.

U nastavnom planu iz ak. god. 1970./71. (ETF-3) proširuje se broj usmjerenja na smjeru elektronika, tako da se na četvrtoj godini nastava izvodi po usmjerenjima: telekomunikacije i informatika, automatika, računarska tehnika i informatika i radiokomunikacije. Zavod je nositelj redovitih predmeta Elektronički elementi I, Elektronički sklopovi, Impulsna i digitalna elektronika, Osnovni elektronički sklopovi, Digitalno upravljanje i Elektronički elementi II, te izbornih predmeta Industrijska elektronika-analogna, Impulsni sklopovi, Industrijska elektronika-digitalna, Elektronička tehnologija, Integrirani elektronički sklopovi.

Školske godine 1978./79. (ETF-4) uvodi se novi nastavni plan kojim usmjerenja smjera elektronike iz prethodnog nastavnog plana prerastaju u nove smjerove: industrijska elektronika, telekomunikacije i informatika, automatika, radiokomunikacije i profesionalna elektronika i računarska tehnika. Tim su nastavnim planom prilagođeni postojeći i uvedeni novi predmeti iz područja računarstva i mikroelektronike. U okviru nastavnog plana predavali su se sljedeći redovni predmeti: Elektronički elementi, Osnovni elektronički sklopovi, Elektronički sklopovi, Impulsni i digitalni sklopovi, Impulsna i digitalna elektronika, Tehnologija hibridnih i monolitnih sklopova, Tehnologija i primjena monolitnih struktura, Analiza primjenom računala, Digitalno upravljanje, Projektiranje digitalnih sistema, Arhitektura i organizacija digitalnih računala, Memorije, Sistemski programi, Jezični procesori. Isto tako izvođeni su i sljedeći izborni predmeti: Projektiranje integriranih elektroničkih sklopova, Pouzdanost i ispitivanje integriranih sklopova, Aplikacijski specifični integrirani sklopovi (ASIC), Specijalne poluvodičke komponente, Hibridni mikroelektronički sklopovi, Elektronički izvori napajanja, Industrijska elektronika – analogna, Programski sustavi za rad u realnom vremenu, Digitalni sustavi neosjetljivi na pogreške, Mreže računala i terminala, Računarska grafika, Projektiranje primjenom računala, Raspoznavanje uzoraka, Tehnika ekspertnih sistema, Laboratorij digitalnog upravljanja.

Razdoblje mikroelektronike i računarstva

Godine 1989. Zavod se iz prostora na XI. katu fakultetskog nebodera seli na III. kat nove zgrade uz Vukovarsku ulicu. Godine 1994. Elektrotehnički fakultet mijenja ime u Fakultet elektrotehnike i računarstva i Zavod dobiva u skladu sa svojom razgranatom djelatnošću svoje današnje ime: Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave.

Nastavnim planom usvojenim u svibnju 1995. (FER-1) godine ustrojavaju se na fakultetu dva studija: studij elektrotehnike i studij računarstva. Taj se nastavni plan provodio od ak. godine 1995./96. i okviru njega predavali su se sljedeći predmeti: Analogni integrirani sklopovi, Arhitektura i organizacija CISC i RISC, Arhitektura i organizacija računala, Automati, formalni jezici i jezični procesori 1, Čipovi ultra visokog stupnja kompleksnosti, Elektronika 1, Fizičko projektiranje integriranih sklopova, GaAs i heterospojni poluvodički elementi, Inteligentni sustavi, Memorijski sustavi, Mikroelektronički sklopovi, Mreže računala, Operacijski sustavi 2, Optimirajući jezični procesori, Otvoreni uredski sustavi, Projektiranje korisničkih sučelja i interaktivnih sustava, Strojno učenje, Sustavi za rad u stvarnom vremenu, Tehnike ekspertnih sustava, Analiza i projektiranje računalom, Automati, formalni jezici i jezični procesori 2, Digitalna elektronika, Digitalni sustavi, Elektronika 2, Formalni postupci u oblikovanju računalnih sustava, Jezični procesori za višeprocesorske sustave, Napredne mikroelektroničke strukture, Neizrazito, evolucijsko i neuro-računarstvo, Operacijski sustavi 1, Osnove mikroelektronike, Pouzdanost i neosjetljivost na pogreške digitalnih sustava, Projektiranje digitalnih sustava, Projektiranje sklopova CMOS mikroprocesora, Računalna grafika i Raspoznavanje uzoraka, Složeni elektronički sklopovi, Osnove mikroelektroničkih sklopova, Projektiranje analognih integriranih sklopova, Projektiranje VLSI/ULSI sklopova i Analogni integrirani sklopovi.

U važećem studijskom programu FER-2 koji je na snazi od ak. godine 2005./2006. postoje u dodiplomskom studiju dva studijska programa: elektrotehnika i informacijska tehnologija te računarstvo, a u diplomskom studiju tri studijska programa: elektrotehnika i informacijska tehnologije, informacijska i komunikacijska tehnologija te računarstvo svaki s nekoliko profila. Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave sudjeluje u više studija i profila s redovnim predmetima, izbornim predmetima i seminarima za stjecanje vještina: Analiza i projektiranje računalom, Analogni i analogno-digitalni integrirani sklopovi, Arhitektura računala 2, CAD postupci u fizičkom projektiranju integriranih sklopova, Digitalna logika, Ekspertni sustavi, Elektronika 1, Elektronika 1R, Elektronika 2, Integracija na razini sustava (SoC), Izvori napajanja elektroničkih uređaja, Laboratorij računarske znanosti 1, Memorijski sustavi, Napredni postupci u projektiranju analognih integriranih sklopova, Neizrazito, evolucijsko i neuro-računarstvo, Oblikovanje programske potpore, Operacijski sustavi, Prevođenje programskih jezika, Projektiranje rediofrekvencijskih i mikrovalnih integriranih sklopova, Računalna grafika, Računalni vid, Računarstvo zasnovano na uslugama, Raspoznavanje uzoraka, Strojno učenje, VLSI tehnologija, Analiza i pretraživanje teksta, Analiza velikih skupova podataka, Digitalni mikroelektronički sklopovi, Formalne metode u oblikovanju sustava, Inteligentni multiagentski sustavi, Interakcija čovjeka i računala, Interaktivna računalna grafika, Laboratorij računalnog inženjerstva 2, Laboratorij elektronike 2, Laboratorij računarske znanosti 2, Mikroelektroničke komponente, Napredne mreže računala, Napredni operacijski sustavi, Oblikovni obrasci u programiranju, Operacijski sustavi za ugrađena računala, Paralelno programiranje, Posrednici umreženih sustava, Pouzdanost računalnih sustava, Projektiranje digitalnih sustava, Računalna animacija, Skriptni jezici, Sustavi za rad u stvarnom vremenu, Umjetna inteligencija, Uvod u raspoznavanje uzoraka i Uvod u teoriju računarstva.

Nadalje, predmeti na poslijediplomskom doktorskom studiju su: Analiza dinamičkih scena, Biometrijski sigurnosni sustavi, Integrirani sklopovi za velike brzine rada, Mikroelektronika računarskih i komunikacijskih sustava, Napredne i inteligentne tehnologije Interneta, Odabrana poglavlja obrade prirodnog jezika, Otkrivanje znanja u skupovima podataka, Postupci vizualizacije, Predstavljanje znanja u informacijskim sustavima, Procesi u računalnim sustavima, Računarski i robotski vid, Raspodijeljeni računalni sustavi, Sigurnost računalnih sustava, Spremnici podataka, Algoritmi za ugrađene računalne sustave, Interakcija čovjeka i računala, Modeli za predstavljanje slike i videa, Postupci raspoređivanja, Pouzdanost i neosjetljivost na pogreške računalnih sustava, Prevođenje programskih jezika u raspodijeljenim sustavima, Projektiranje mikroelektroničkih sklopova, Računarska grafika, Statističke metode za dubinsku obradu podataka i Višeprocesorski i paralelni sustavi.

Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave provodi nastavne aktivnosti iz sljedećih područja: Elektronički elementi, Analogna i digitalna elektronika, Mikroelektronička tehnologija, elementi i sklopovi, Integrirani sklopovi s mješovitim signalom, Radiofrekvencijski integrirani sklopovi, Integrirani sklopovi po narudžbi (ASIC - Application-Specific Integrated Circuits), Sustavi na čipu (SoC - System-on-Chip). Računalna analiza sklopova, Fizički dizajn i verifikacija integriranih sklopova, Oblikovanje digitalnih sustava zasnovano na modelima i formalnim metodama, Arhitektura računala, Računalne i komunikacijske mreže, Tehnologije Interneta, E-učenje i m-učenje, Mobilne aplikacije, Web-računarstvo, Arhitektura zasnovana na uslugama, Mrežna sigurnost, Semantički Web, Interakcija čovjek i računala, Računalna grafika, Vizualizacija, Prevođenje programskih jezika, Teorija računarstva, Paralelno programiranje, Pouzdanost računalnih sustava, Ugradbeni sustavi, Memorijski sustavi, Umjetna inteligencija, Raspoznavanje uzoraka, Strojno učenje, Metode predstavljanja znanja, Dubinska analiza podataka.


TRAŽILICA