Pristupačnost
Od 2020. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva provodi se projekt Caliper: povezivanje istraživanja i inovacija za ravnopravnost spolova. U sklopu projekta izrađen je i prvi Plan ravnopravnosti spolova FER-a. Jedna od zastupljenih tema je ravnopravnost spolova u poučavanju. U prvoj godini provedbe plana izrađen je neformalni intuitivni alat o integraciji dimenzije spola u nastavni plan i program kao pomagalo za nastavnike STEM kolegija. Više o važnosti ravnopravnosti spolova i uklanjanju stereotipa i predrasuda iz obrazovanja pročitajte u nastavku.
Obrazovanje možemo definirati kao proces usvajanja znanja, izgrađivanja vještina i navika, razvoja sposobnosti, usvajanja sistema vrijednosti i pravila ponašanja. Povećava kognitivne i nekognitivne vještine, poboljšava produktivnost i pruža pojedincima veću sposobnost daljnjeg razvoja znanja i vještina tijekom života. Također čini žene i muškarce bolje opremljenim za osiguranje stalnih, dobro plaćenih poslova i na taj način za borbu protiv rizika socijalne isključenosti. U isto vrijeme, obrazovani građani - i žene i muškarci - donose korist cijelim društvima. Daju značajan doprinos gospodarstvu i doprinose poboljšanom zdravlju, prehrani i obrazovanju svojih obitelji.
Uključivanje ravnopravnosti spolova u politiku obrazovanja i osposobljavanja ostaje ključno u zemljama u kojima se jednak pristup obrazovanju uzima kao datost, što je slučaj u većini država članica Europske unije. Podaci o socijalnoj uključenosti i stopama zaposlenosti te pokazateljima kvalitete posla pokazuju da su žene i dalje izložene većem riziku od socijalne isključenosti, nezaposlenosti i poslova niske kvalitete u EU (1). Žene također u prosjeku imaju nešto veću vjerojatnost da će biti nezaposlene od muškaraca s istom razinom obrazovanja (2). Ta je situacija u oštrom kontrastu s ukupnim višim stopama uspjeha djevojčica i žena u Europskoj uniji u pogledu završetka školskog obrazovanja, pristupa visokom obrazovanju ili sudjelovanja u cjeloživotnom učenju (3).
Osporavanje predrasuda i stereotipa vezanih uz spol kroz obrazovni ciklus, od osnovne škole do cjeloživotnog učenja, može smanjiti rodne neravnoteže u drugim sferama života. Ispravan način integriranja pitanja vezanih uz ravnopravnost spolova u kurikulum trebao bi biti na institucionalnoj razini. Na ravnopravnost spolova u obrazovanju i dalje utječu brojni čimbenici:
- različiti izbori temeljeni na spolu u područjima studija;
- feminizacija nastavničke profesije nasuprot maskulinizaciji poučavanja u tercijarnom obrazovanju;
- stereotipi vezani uz spol u obrazovanju;
- spol i nisko postignuće u školi;
- spol i rano napuštanje školovanja.
Jedan od razloga ovakve situacije je ustrajno etiketiranje područja studiranja i rada kao „ženstvenih“ ili „muških“. Dominantne društvene norme koje upravljaju muškim i ženskim identitetom idealnog tipa snažno utječu na obrazovne izbore (4).
Iskustva drugih država
Kako bi se uhvatilo u koštac s rodnom segregacijom po studijskim područjima, u državama članicama EU-a provode se različite mjere. U Njemačkoj, godišnji događaj Girls’ Day — budući izgledi za djevojčice — financira vlada i motivira djevojke i mlade žene da se odluče za obuku ili studije u područjima koja tradicionalno ne privlače žene (https://www.girls-day.de). Poduzeća, sveučilišta i istraživačke institucije organiziraju dan otvorenih vrata za djevojčice u dobi od 10 do 17 godina, nudeći uvid i praktično iskustvo u širokom rasponu karijera i profesija. Ovo proširuje raspon izbora zanimanja za djevojke, budući da su uglavnom u pitanju STEM karijere. Njemačka ima inicijativu pod nazivom Novi putovi za dječake i Dan dječaka (https://www.boys-day.de). koja potiče mladiće da otvore nove perspektive za svoju budućnost, da prošire raspon svojih opcija uloga i izbora karijere — uključujući učiteljstvo (5).
Stereotipi vezani uz spol u obrazovanju
Rodni stereotipi nastaju kada se od osobe očekuje da usvoji niz normi ili ponašanja na temelju svog spola. Stereotipi koji još uvijek postoje s obzirom na obrazovne i profesionalne opcije dostupne ženama pomažu u očuvanju nejednakosti. To ima ozbiljne posljedice na tržište rada, ograničava diverzifikaciju karijere i često stavlja žene u zanimanja koja su manje cijenjena i manje plaćena.
U mnogim zemljama diferencijacija vezana uz spol i dalje je načelo koje oblikuje prakse i nastavne planove i programe u školama jer mnogi školski djelatnici nisu dodatno osposobljeni za bavljenje temama vezanim uz spol. Pristranost se može naći u nekim udžbenicima, a ponekad i u interakciji nastavnika s učenicima. Rodne strukturne nejednakosti u obrazovanju nisu samo pojačane stereotipima pojedinih nastavnika, već su i duboko ukorijenjene u povijesti svake discipline. Temeljna poruka koja se prenosi studentima je da su žene nedovoljno zastupljene među uspješnicama i izumiteljima u znanosti, tehnologiji, umjetnosti i humanističkim znanostima. Povijest žena i njihov doprinos društvu izostavljeni su iz nacionalnih nastavnih planova i programa. Uzeti zajedno, ovi čimbenici mogu osnažiti sustave vjerovanja, obrasce i norme ponašanja koje favoriziraju postojanost stereotipnih rodnih stavova i percepcija.
Različite mjere za borbu protiv stereotipa vezanih uz spol unutar nastavnog plana i programa provode se u državama članicama EU-a. U Hrvatskoj standardi za udžbenike propisuju da “udžbenici moraju pripremiti oba spola za učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u svim područjima života” i “promicati ravnopravnost spolova”. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, u sklopu projekta Caliper: povezivanje istraživanja i inovacija za ravnopravnost spolova izrađen je neformalni intuitivni alat o integraciji dimenzije spola u nastavni plan i program kao pomagalo za nastavnike STEM kolegija.
Tekst je nastao na temelju izvornika
Gender in Education and Training, European Institute for Gender Equality, 2016.
Literatura:
(1) Stručna skupina Europske komisije za rod, socijalnu uključenost i zapošljavanje, Rodne nejednakosti u rizicima od siromaštva i socijalne isključenosti za skupine u nepovoljnom položaju u trideset europskih zemalja, Ured za službene publikacije Europskih zajednica, Luksemburg, 2009.
(2) Eurostat/Eurydice, Ključni podaci o obrazovanju u Europi 2012., Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu i kulturu, 2012., Bruxelles,
(3) Ibid.
(4) OECD, Education at a glance 2015: OECD Indicators, 2015, OECD Publishing, http://dx.doi.org/10.1787/eag-2015-en.
(5) EIGE, Beijing + 20: The fourth review of the implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States, 2015, http://eige.europa.eu/ sites/default/files/documents/MH0414886ENN.PDF.
(6) European Parliament, Report on eliminating gender stereotypes in the EU, 2012,
(7) Nesse Network of Experts, Gender and education (and employment): gendered imperatives and their implications for women and men: lessons from research for policy-makers, European Commission, 2009, Brussels, http://www.nesse.fr/nesse/activities/reports/activities/reports/gender-report.pdf, p. 60.
(8) EIGE, Beijing + 20: The fourth review of the implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States, 2015, http://eige.europa.eu/ sites/default/files/documents/MH0414886ENN.PDF.