Pristupačnost
Od siječnja 2020. godine na FER-u se provodi projekt Caliper: povezivanje istraživanja i inovacija za ravnopravnost spolova koji se financira u okviru programa Obzor 2020. Partnerske institucije planiraju razviti planove za ravnopravnost spolova i angažirati lokalne inovacijske centre za prijenos stečenog znanja izvan akademskih okvira. Jedan od ciljeva projekta je utjecati na povećanje broja žena istraživačica u deficitarnim STEM-područjima te poboljšati njihove karijerne izglede.
Rodna ravnopravnost u obrazovanju može se poticati korištenjem rodno osjetljivog jezika na način da se koriste rodno neutralni termini i riječi u muškom i u ženskom rodu čime se osigurava da se žene ne osjećaju isključeno iz nekih zanimanja. U svibnju 2020. godine u sklopu provedbe projekta Caliper anketirali smo 108 zaposlenica i zaposlenika FER-a. Na pitanje usvaja li FER rodno osjetljivu komunikaciju 25% ispitanika odgovorilo je potvrdno, 38,5% negativno, a ostali su se izjasnili da ne znaju što je rodno osjetljiva komunikacija.
Rodnim stereotipima muškarcima i ženama se pripisuju utvrđene i ograničene uloge koje su oblikovane mnoštvom socijalnih varijabli i koje šire i ponavljaju roditelji, školstvo i mediji. Tijekom faza socijalizacije za vrijeme djetinjstva i adolescencije mnogi pojedinci usvajaju nametnute rodne uloge koje utječu na njihove živote i mogu ograničiti njihov osobni razvoj. Odgajatelji u vrtićima i nastavnici u školama i na visokim učilištima svojim stavovima i pedagoškim metodama mogu utjecati na pokretanje društvenih promjena i u tom smislu su ključni za promicanje jednakosti spolova, raznolikosti te međusobnog razumijevanja i poštovanja. Važno je poticati djevojčice i dječake da tijekom obrazovnog procesa jednak interes iskažu za sve predmete, nesputani rodnim stereotipima. S jedne strane, nastavnici trebaju djevojčice zainteresirati za tehničke predmete, dok dječake treba osvijestiti o potrebi sudjelovanja u aktivnostima koje se tradicionalno smatraju ženskima u područjima poput rada u domaćinstvu i brige o domaćinstvu sa ciljem da podjednako sudjeluju u donošenju zajedničkih odluka.
Jezik reflektira društvo i stoga je potrebno osvijestiti poziciju žena, seksizme i diskriminaciju u jeziku kojeg koristimo. Budući da hrvatski jezik ima bogatu morfološku strukturu, njime je jednostavno izraziti i prepoznati rodni identitet. Unatoč tome, u brojnim se konstrukcijama preferira muški rod. Tako ćemo često čuti ili pročitati za neku ženu da je sveučilišni profesor, dok sa druge strane za muškarce u pojedinim zanimanjima, pogotovo u kolokvijalnom govoru, nema adekvatnog naziva ili se taj naziv bitno mijenja, ovisno o spolu. Naprimjer, odgajateljice u vrtiću obično nazivamo “tetama”, dok odgajatelje zovemo njihovim imenom. Jezični nesrazmjer nalazimo u nazivu zanimanja medicinske sestre koja u muškom rodu postaje medicinski tehničar. Zgodan primjer nesrazmjera nalazimo i u riječima profesionalac, koja se odnosi na muškarca koji profesionalno obavlja svoj posao i profesionalka, ženu koja se, u prenesenom značenju, bavi moralno upitnim aktivnostima.
Mijenjanje jezika neće ukloniti seksizam i diskriminaciju iz društvenog rakursa. Bitna promjena se može dogoditi tek onda kada se, kod onih koji se jezikom koriste, uspiju osvijestiti usvojeni obrasci mišljenja i kategoriziranja.
“Ljude je lako razlikovati na osnovu spola i rase i zbog toga su to primarni načini podjele ljudskih bića na superiorne i inferiorne grupe i na jeftinu radnu snagu o kojoj ovaj sustav još uvijek ovisi. Ovdje govorimo o društvu u kojem neće biti uloga, osim onih koje sami odaberemo ili sami zaslužimo. Ovdje, zapravo, govorimo o humanizmu.“ Gloria Steinem
Literatura:
- Osnaživanje djevojčica obrazovanjem u Europskoj uniji, Rezolucija Europskog parlamenta od 9. rujna 2015. o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u (2014/2250(INI))
- Jezik pokazuje rodnu neravnopravnost, Sara Sharifi, www.libela.org, 9. listopada 2013.
Izvor slike: www.freepik.com
