Objavljena publikacija o prvim istraživačicama na Fakultetu elektrotehnike i računarstva

Godina 1919. smatra se početkom nastave i studija elektrotehnike u Hrvatskoj. Od akademske godine 1928./1929. do 1970./1971. godine u području elektrotehnike diplomiralo je 3188 osoba, od toga 3040 muškaraca (95,4%) i 148 žena (4,6%). U istome razdoblju magistriralo je 110 muškaraca (90,2%) i 12 žena (9,8%), a doktoriralo je 56 muškaraca (96,5%) i dvije žene (3,5%).

Prof. dr. sc. Višnja Henč-Bartolić diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1959. godine radila je na Zavodu za primijenjenu fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1970. godine s disertacijom naslova „Ispitivanje mehanizma električnog izboja u plinskim smjesama“. Godine 1971. godine postala je docenticom, 1990. izvanrednom profesoricom te 1999. redovitom profesoricom.

Mr. sc. Marica Jurišić-Zec diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Odjelu za slabu struju 1962. godine, a 1969. godine završava poslijediplomski studij Elektronika čime je stekla akademski stupanj magistre znanosti obranom rada „Regulacijski sustavi sa sklopnim elementima“. Od 1963. radila je kao asistentica na Zavodu za regulacionu i signalnu tehniku na Fakultetu, a od 1973. izabrana je za predavačicu na Zavodu za regulacijsku i signalnu tehniku.

Na slici su mr. sc. Kalma Zimmermann-Pavčević (lijevo) i mr. sc. Marica Jurišić-Zec (desno) na promociji diplomiranih inženjera 1962. godine.

Prof. dr. sc. Vesna Kos diplomirala je 1956. godine na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala 1965. te doktorirala 1972. godine disertacijom naslova „Planarni Si/Li gama polarimetar i optimizacija moći razlučivanja u beta i gama spektrometriji“. Godine 1974. izabrana je za docenticu u dopunskom radu, 1979. za višu znanstvenu suradnicu, a 1980. godine za izvanrednu profesoricu na ETF-u. Od 1982. radila je na Prometnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje 1988. postaje redovita profesorica, a od 1989. do 1991. godine i dekanica.

Prof. dr. sc. Jasna Šimunić Hrvoić diplomirala je 1961. Godine na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala 1967. godine, te potom i doktorirala 1977. godine disertacijom naslova „Analiza kvarcnog gravimetra s elektroničkom povratnom vezom“, na temi vezanoj uz razvoj elektromagnetskih sustava. Nakon doktorata stalno se nastanjuje u Kanadi gdje radi na visokom učilištu Centennial u Torontu. Bila je aktivna članica IEEE interesne skupine Women in Engineering. Poslije smrti prof. dr. sc. Jasne Šimunić Hrvoić 2014. godine, njen suprug dr. sc. Ivan Hrvoić je u njezinu čast i uspomenu na nju osnovao fundaciju "Jasna Šimunić Hrvoić", koja stipendira boravke studenata zagrebačkog FER-a na Sveučilištu u Torontu u Kanadi.

Mr. sc. Mirjana Urbiha-Feuerbach je diplomirala 1953. godine na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer slaba struja. Magistrirala je 1973. godine u području energetike struja s radom „Naponska ograničenja prijenosa kod nadzemnih vodova“. Na ETF-u je vodila nastavu iz predmeta Električne mreže i Nadzemni vodovi. 

Mr. sc. Kalma Zimmermann-Pavčević diplomirala je 1962. godine na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala 1974. godine s radom naslova „Primjena digitalnih elektroničkih računala za rješavanje problema stabilnosti regulacijskih sustava“. Radila je na ETF-u kao asistentica na Zavodu za regulacijsku i signalnu tehniku gdje je držala nastavu iz mnogih predmeta na smjeru Automatika.

Prof. dr. sc. Branka Zovko Cihlar diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1959. godine gdje je i doktorirala 1964. godine kao prva žena na FER-u s disertacijom naslova „Analiza amplitudne raspodjele spontanih električnih fluktuacija“. Izabrana je u zvanje izvanredne profesorice 1973. godine, a 1997. postaje redovita profesorica na FER-u u Zagrebu. Ostvarila je respektabilnu znanstvenu karijeru u području radiokomunikacija, te bila je mentorica mnogih magistarskih radova i doktorskih disertacija. Godine 2019. izabrana je u počasno zvanje professor emerita Sveučilišta u Zagrebu.

U publikaciji „Žene u inovacijama" predstavljeno je sedam izvanrednih žena koje su radile i djelovale na FER-u u polju elektrotehnike do 1970. godine, u doba kad se smatralo da je tehnička struka primjerenija muškarcima. Iz povijesnoga konteksta opisanog u tekstu možemo lako uočiti s kakvim su se izazovima suočavale na svom stručnom i znanstvenom putu te koji su čimbenici utjecali na njihovo osnaživanje. 

Interes djevojaka za obrazovanjem na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u posljednjih 70 godina pokazuje pozitivan trend. Prema publikaciji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske „Žene i muškarci u Hrvatskoj 2021.", udio žena među diplomiranima na visokim učilištima kreće se od 30% (1960.) do 60% (2020.). Na tehničkim fakultetima je udio žena tradicionalno niži. Priloženi grafikon prikazuje udio diplomiranih studentica u Republici Hrvatskoj na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu u posljednjem desetljeću.

Brojke iz 2020. godine pokazuju da na FER-u studentice čine jednu petinu studentske populacije na svim razinama studija, a postotak žena zaposlenih na FER-u na istraživačkim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima pokazuje uzlazni trend.  

Nadamo se da će čitateljice ove publikacije, koja se može pronaći u Središnjoj knjižnici FER-a, u biografijama sedam istraživačica pronaći nadahnuće da bez zadrške ostvare svoje potencijale u područjima STEM-a.
 

Što se muških čitatelja tiče, željele bismo da ih sedam istaknutih žena predstavljenih u ovoj publikaciji potakne da svojim djelovanjem pridonesu stvaranju društva jednakih mogućnosti.

Publikacija se izdaje u okviru provedbe Plana ravnopravnosti spolova FER-a i projekta Caliper: povezivanje istraživanja i inovacija za ravnopravnost spolova.