Održana radionica Položaj žena na upravljačkim pozicijama i njihov dominantan stil vođenja

Sažetak  

U okviru predavanja osvrnut ćemo se na neravnopravan položaj žena na upravljačkim pozicijama u zemljama EU, a posebice u Hrvatskoj u kojoj je nešto manje od 30 posto žena na upravljačkim pozicijama. Na istim pozicijama žene zarađuju čak za četvrtinu manje od muških kolega. Prema izvješću o poduzetništvu, udio poduzeća sa ženskim udjelom u vlasništvu, prošle godine je u Hrvatskoj iznosio 32 posto. Žene su podzastupljene i na visoko pozicioniranim radnim mjestima u sustavu obrazovanja i znanosti.  

Ovi podaci ukazuju na potrebu ozbiljnog shvaćanja tog problema kao i preispitivanje uloge žena na upravljačkim pozicijama. Žene danas još uvijek vrlo teško probijaju „stakleni strop“, odnosno nevidljive barijere koje zaustavljaju njihovo napredovanje u karijeri te na putu prema upravljačkim pozicijama. Na pitanja: Zašto je to tako? Kako se boriti sa stereotipiziranjem? Kako probiti stakleni strop? pokušat ćemo odgovoriti u okviru predavanja. 

Osvrnut ćemo se i na dominantne stilove vođenja žena i muškaraca. Dominantan ženski stil vođenja je stil budućnosti, a rodnobalansirani timovi su dokazano najuspješniji timovi u organizacijama.   

Dominantan stil vođenja kod ženskih menadžerica naziva se modernim „ženskim“ stilom, a karakterizira ga visoka razina interpersonalnih vještina, postizanje participacije u odlučivanju, interaktivnog vodstva, dijeljenje moći i informacija, poticanje samopoštovanja kod zaposlenih te postizanje zadovoljstva s poslom, kao i timski rad. Tradicionalni ili „muški“ stil odlučivanja karakterizira autokratsko odlučivanje, konkurentski stav prema okolini, moć koja proizlazi iz pozicije u organizaciji, instrumentalni odnos prema zaposlenima i sklonost kritici.  

Rodna ravnopravnost i rodnobalansirane organizacije kao i njihov menadžment put je prema uspješnoj organizaciji, a osnaživanje žena dovodi dugoročno do potencijalnog rasta produktivnosti i profitabilnosti. 

Životopis 

Prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep rođena je 1980. godine u Varaždinu. Diplomirala je na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. U prosincu 2008. godine obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom "Višekriterijski modeli odlučivanja u strateškom planiranju uvođenja e-učenja". Godine 2009. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta u području društvenih znanosti, polje: informacijske i komunikacijske znanosti – informacijski sustavi i informatologija. U svibnju 2015. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice, a u 2020. godini izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovne profesorice.  

Područja njenog istraživačkog i nastavnog rada vezana su uz poslovno odlučivanje i teoriju odlučivanja, metode za višekriterijsko odlučivanje, strateško planiranje i odlučivanje, edukacijske tehnologije, primjenu digitalnih tehnologija u obrazovanju te e-učenje.  

Nositeljica je niz kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima vezanih uz poslovno odlučivanje, analizu poslovnih odluka te teoriju odlučivanja. Predaje i na više poslijediplomskih i doktorskih studija.  

Od 2011. do 2015. obnašala je dužnost prodekanice za poslovanje na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, te nakon toga preuzima funkciju prodekanice za znanstvenoistraživački rad koju obavlja do listopada 2019. godine. Trenutno obavlja funkciju dekanice Fakulteta organizacije i informatike u drugom mandatu.  

Sudjelovala je kao voditeljica/suvoditeljica/suradnica na više od dvadeset nacionalnih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata (Horizon 2020, INTERREG, Erasmus, HRZZ, Tempus, ESF, IPA, LLP, EUREKA i dr.). Trenutno vodi projekt Hrvatske zaklade za znanost HELA - Podizanje zrelosti visokih učilišta za implementaciju analitika učenja te na FOI-ju vodi projekt e-Škole – Razvoj digitalne zrelosti škola (faza II). 

U 2018. godini osnovala je Laboratorij za strateško planiranje i odlučivanje čija je voditeljica (https://decision-lab.foi.hr/o-labu).  

Od 2013. do 2017. godine bila je predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Varaždinske županije, a prije toga zamjenica predsjednice i članica. Pokrenula je i vodila nekoliko istraživanja s ciljem analize rodne, obrazovne i kronološke dobi članova predstavničkih, izvršnih i upravnih tijela u pet županija u Hrvatskoj te su rezultati tih istraživanja objavljeni te predstavljeni kroz niz predavanja i radionica. 

Bila je članica i više nacionalnih te sveučilišnih povjerenstava kao i radnih skupina od kojih izdvajamo Povjerenstvo za uvođenje informatike osnovano od strane MZO-a, Povjerenstvo za izradu nacionalne digitalne strategije obrazovanja, Povjerenstvo za e-učenje Sveučilišta u Zagrebu i dr. 

Voditeljica je i suvoditeljica više radionica i stručnih usavršavanja s fokusom na strateško planiranje i odlučivanje o uvođenju IKT-a u obrazovanje. Suautorica je sveučilišnog udžbenika Poslovno odlučivanje, više poglavlja knjiga te monografija te je autorica više od 70 znanstvenih članaka. 

Bila je stipendistica američke Vlade te joj je dodijeljena JFDP stipendija za usavršavanje na University of Pittsburgh – Katz Graduate School of Business. 

U uredništvu je međunarodnog časopisa IJAHP (International Journal of the Analytic Hierarchy Process) i časopisa Croatian Operational Research Review. U programskom je odboru konferencija SYMORG, CECIIS, MIPRO, konferencije International Scientific Conference Economics of Digital Transformation (EDT) DIGITOMICS te konferencije Open Conference of the IFIP WG 8.3 on Decision Support Systems (IFIP DSS) i dr. 

Recenzentica je za časopise Applied Soft Computing, Project Management, International Journal of the Analytic Hierarchy Process, Mathematics, Central European Journal of Operational Reserach, Journal of Information and Organizational Sciences, Management i druge. Članica je Hrvatskog društva za operacijska istraživanja. Također je članica U.S. Alumnia i U.S. Affiliates Community-ja.  

Za svoj rad i postignuća dobila je više nagrada. 

Udana je i majka kćeri Ene.