Promotrimo moguću situaciju mreže motova, te komunikaciju među njima. Postavljena su tri fiksna mot-senzora (u gornjem dijelu slike – oznaka termometra), izvan dometa jedan drugoga. PC-mot se nalazi u donjem desnom kutu, priključen na računalo serijskom vezom. Mobilnom mot-nosiocu zacrtan je put koji obilazi. Srednji mot-senzor inicijaliziran je izvan dometa ostalih motova, te još nema određeno vrijeme.
|
· Obilazak počinje, prva mjerenja još nisu izvršena
· Srednji mot-senzor traži da mu se sinkronizira vrijeme šaljući odgovarajući signal svake sekunde (POR_TRAZI_VRIJEME)
· PC-mot šalje signal koji ga identificira kao mot spojen na računalo (POR_BEACON)
|
|
· Mot-nosioc se približava prvom mot-senzoru, ali još nije u dometu
· Prošlo je dovoljno vremena za jedno mjerenje, što srednji mot-senzor zanemaruje (zbog nesinkroniziranog vremena), dok ostala dva mot-senzora mjerenje pohranjuju i emitiraju svakih pet sekundi (POR_PODACI)
|
|
· Mot-nosioc ulazi u domet prvog mot-senzora i prima njegovu poruku
· U međuvremenu je izvršeno još jedno mjerenje, pa tako sada dva mot-senzora koji imaju inicijalizirano vrijeme u svojoj poruci šalju dva podatka
|
|
· Mot-nosioc javlja mot-senzoru da je primio dva podatka, specificira koju je poruku primio (idPoruke), te šalje svoje vrijeme mot-senzoru radi sinkronizacije (POR_OK)
· Dva podatka s prvog mot-senzora su sada pohranjena u redu nosioca, te se izbacuju iz reda mot-senzora
|
|
· Ova izmjena podataka odvija se trenutno, pa nije prošlo dovoljno vremena za nova mjerenja, te mot-senzor, sada praznog reda podataka ne šalje ništa
· Mot-nosioc izlazi iz dometa prvog mot-senzora, te se približava drugom, koji i dalje traži signal za sinkronizaciju vremena
|
|
· Dok mot-nosioc putuje do sljedećeg mot-senzora obavljena su još dva mjerenja i pohranjena na mot-senzorima
· Krajnji desni mot senzor sada odašilje najstarija tri podatka, ali ima četiri u svojem redu
· Ušavši u domet drugog mot senzora, mot-nosioc prima signal traženja vremena
|
|
· Mot-nosioc šalje poruku sa svojim vremenom na adresu mot-senzora koji je vrijeme tražio (POR_VRIJEME)
· Ova razmjena poruka odvija se također slijedno, u malom vremenskom razmaku
· Mot-nosioc se udaljava iz dometa drugog mot-senzora prije sljedećeg mjerenja
|
|
· Pri kraju obilaska, mot-nosioc ulazi u domet zadnjeg mot-senzora, te prima poruku koju ovaj odašilje, a u kojoj se nalaze najstarija tri mjerenja koja je senzor izvršio
· Na putu je prošlo dovoljno vremena za još jedno mjerenje, koje su obavila sva tri mot-senzora (vrijeme je sinkronizirano)
|
|
· Primivši tri podatka od trećeg mot-senzora, mot-nosioc ih pohranjuje u svoj red, te šalje potvrdu da ih je primio
· Podatkovni dio te poruke opet sadrži vrijeme mota-nosioca
|
|
· Kako mot-senzor koji je primio potvrdu ima još podataka u svojem redu on odmah šalje sljedeću grupu podataka u poruci, na adresu nosioca
|
|
· Mot-nosioc prima nove podatke, pohranjuje ih i šalje potvrdu, ali red mot-senzora je sada prazan, pa se ne šalju nove poruke
· U vremenu nedovoljnom za novo mjerenje, mot-nosioc izlazi iz dometa zadnjeg senzora
|
|
· Na putu prema PC-motu prošlo je dovoljno vremena za sedam mjerenja, koja vrše svi mot-senzori
· Ovim podacima napunjen je red prvog mot-senzora (u ovoj je simulaciji red ograničen na deset podataka), pa će on daljnja mjerenja zanemarivati, čuvajući stare podatke
|
|
· Mot-nosioc ulazi u domet PC-mota i prima njegov signal, čime započinje prijenos podataka na PC-mot i dalje na priključeno računalo
· Obavljeno je još jedno mjerenje koje su mot-senzori (osim prvog, sa punim redom) pohranili
|
|
· Prijenos podataka između motova odvija se kao i dosad, sa tri podatka u poruci, nakon čega se čeka potvrda, i tako dok se ne isprazni red nosioca
· Prema računalu podaci se šalju slijedno, jedan po jedan
|
|
· Na kraju obilaska redovi PC-mota i mota-nosioca su prazni, a podaci su proslijeđeni na računalo
· Mot-senzori imaju nove podatke u svojim redovima, pa novi obilazak može početi...
|
Primjer rada mreže motova |
U ovom su primjeru namjerno izabrani neoptimalni parametri radi boljeg prikaza funkcioniranja sustava. U stvarnosti bi se, dakako, vodilo računa o tome da ne dođe do zanemarivanja pojedinih mjerenja, primjerice povećanjem kapaciteta reda u motovima, ubrzavanjem obilaska, uvođenjem dodatnih motova nosilaca ili smanjenjem frekvencije mjerenja.