Kulturološke i institucionalne razlike i radna rješenja temeljena na projektnim iskustvima

Kulturološke razlike

U ovakvom tipu kolegija, komunikacija je jedan od najvažnijih faktora koji osiguravaju uspjeh projekta. Pošto se studenti na početku kolegija nisu uopće međusobno poznavali, bilo je važno da se vrlo brzo upoznaju i nauče tuđe i svoje prednosti, ali i mane. Kada surađuju s drugim studentima iz iste okoline, studenti su u mogućnosti puno brže procijeniti drugu osobu nego u slučaju kad postoje kulturološke razlike. Način na koji studenti rade u Hrvatskoj i Švedskoj se razlikuje, što je bio izvor mnogih nesporazuma na početku rada na projektu kod svih timova.
 
Ovo nije nimalo iznenađujuće. Švedska kultura je tipična "Low-context" (eksplicitna) kultura, dok se Hrvatska dobro uklapa u "High-context" (implicitni) kulturni model, tipičan za mediteransku regiju. Razlike su uključivale vrijeme potrebno za izgradnju povjerenja i stvaranje odnosa, osjećaj za vrijeme (rokove), prostor te način na koji se tumače verbalni i pisani dogovori. Švedska kultura je tipična “monokrona”, koja uzima dogovorene rasporede vrlo ozbiljno, dok je hrvatska više “polikrona”, gdje su obaveze ispunjene samo ako je to moguće i shvaćene više kao naputci nego kao ozbiljne obaveze. Ovaj problem je uočen na početku provođenja kolegija i studenti su upozoreni da navedeno uzmu u obzir pri komunikaciji.

Kako bi uspješno završili projekt, studenti su ubrzo shvatili važnost razumijevanja dogovora. Na samom početku svi studenti su morali dati svoju vlastitu procjenu svojih sposobnosti njihovom vođi projekta. Ta je procjena morala biti realistična jer je o njoj ovisio uspjeh cijelog projekta. Studenti imaju mnogo problema u priznavanju vlastitih slabosti, pogotovo kada su u okruženju koje im je nepoznato. Dodatni problem je nastao jer nisu znali kakvo znanje se od njih očekuje. U razvoju softverskih proizvoda, studenti nisu znali koje tehnologije spadaju u dio nastavnog programa u drugoj zemlji i bili su zabrinuti hoće li uopće biti sposobni napraviti ono što se od njih očekuje.

U timovima u kojima su svi članovi znali sve slabosti, ali i jake strane tima, postignuti su puno bolji rezultati jer su timovi pokušali prilagoditi zadani projekt svojim sposobnostima. Timovi koji nisu izgradili dovoljno povjerenje imali su mnogo problema čak i na samom početku projekta. Zbog kulturoloških razlika studenti su teško razlikovali kulturološke razlike drugih studenata od njihovih slabosti, što je bio veliki problem u izgradnji povjerenja.

Jedan od načina na koji se uspostavlja povjerenje je uvođenje discipline u komunikaciji. Drugi način je tražiti redovita izvješća o napretku od svih timova. Ovi zahtjevi primoraju studenta da daju stvarne procjene svojih vlastitih sposobnosti drugim studentima, što gradi povjerenje. Kako bi se osigurao uspjeh projekta potrebno je definirati sve rokove na početku projekta i očekivati rezultate za svaki od njih. Isto tako je važno jasno definirati sva nejasna područja projekta i odgovornosti svakog člana tima.

Timovi koji su se uspjeli pridržavati ovih pravila su postigli mnogo bolji uspjeh od onih gdje uloga pojedinog člana nije bila precizno definirana ili je neki dio projekta ostao nejasan.

Institucionalne razlike

Još jedna “kulturološka” razlika, ovaj put institucionalna, odnosi se na ECTS bodove.

Studentima koji su upisali kolegij u Hrvatskoj (zadnji semestar ih je bilo 19) je od švedskog partnera bilo omogućeno da se službeno upišu na Sveučilište Mälardalen. Oni su dobili 7.5 ECTS bodova za sudjelovanje u kolegiju. Švedski studenti koji su se upisali na Sveučilište Mälardalen su isto tako dobili 7.5 ECTS bodova. Međutim, hrvatski studenti koji su sudjelovali u kolegiju su dobili samo 4 ECTS boda za isti kolegij od hrvatske strane (FER), što je djelovalo zbunjujuće i nestimulativno. Bolonjski proces u Hrvatskoj će trebati sazrijeti prije negoli takve očite nepravde budu pravilno ispravljene.