Naslovnica Pretraživanje AAA
Broj posjeta:
2467
 
RASPODIJELJENO PROGRAMSKO INŽENJERSTVO

Metode, znanja i alati za raspodijeljeno izvođenje nastave u području programskog inženjerstva

iProjekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, voditelj projekta prof.dr.sc. Mario Žagar. Šifra projekta: 2004-125

Razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT) temeljen je na koncentraciji znanja i vještina, te kao takav ne smije biti ograničen vremenskim i prostornim udaljenostima. Pojam globalnog programskog inženjerstva prisutan je u struci zadnjih desetak godina, a temelji se na razvoju programske podrške na više lokacija istovremeno, bez obzira na prostornu (kilometri, državne granice) i vremensku udaljenost (vremenske zone) timova uključenih na izradi istog proizvoda. Osim poznatih problema svojstvenih "centraliziranom", u raspodijeljenom programskom inženjerstvu javljaju se i dodatni problemi u ostvarenju komunikacije udaljenih timova, problemi uzrokovani radnom kulturom, jezikom, itd. U suradnji s Mälardalen University (MdH), Västerås, Sweden, školske godine 2003/04. održan je pilot projekt predmeta DSD (eng. Distributed Software Development), u kojem su nastavno osoblje i studenti s obaju fakulteta bili uključeni u zajednički program nastave i izrade studentskih projekata. Ciljevi pilot projekta bili su troslojni:

  • ispitati mogućnosti i procijeniti rizike održavanja raspodijeljene nastave (povezivanje dviju lokacija u stvarnom vremenu prijenosom slike i zvuka putem Interneta) korištenjem dostupnih komunikacijskih resursa
  • procijeniti izvedivost i rizike povezane s izradom studentskih projekata u koje su istodobno uključeni timovi s oba fakulteta
  • ocijeniti prednosti i nedostatke postojećeg okruženja za udaljenu komunikaciju i suradnju, predložiti poboljšanja kao projektne zadatke za sljedeću generaciju studenata.

Kao rezultat uspješne provedbe pilot projekta, prikupljena su osnovna znanja i iskustva u stvaranju i održavanju ovakvog tipa nastave. No, uspjeh se većim dijelom temeljio i na entuzijazmu osoblja i studenata, a kojim su nadoknađeni prvenstveno tehnički problemi izraženi u nedostatku specijalizirane programske podrške i komunikacijske opreme. Prevladavanjem navedenih problema osiguralo bi se stabiliziranje i dugoročno održavanje predmeta te proširenje znanja i iskustava iz obrađivanog područja. Osim kao potpora odvijanju nastave, stečena znanja i iskustva, kao i proizvodi studentskih projekata, stavila bi se na raspolaganje širem krugu potencijalnih korisnika kako na razini visokoškolskih ustanova tako i zainteresiranim korisnicima iz gospodarstva.

Cilj ovog projekta je ostvariti trajno zajedničko održavanje dodiplomskog kolegija iz programskog inženjerstva na dva fakulteta, FER Zagreb, Hrvatska i Mälardalen University (MdH), Västerås, Švedska. U sklopu kolegija nužno je osigurati istovremeno održavanje nastave, bez obzira na lokaciju studenata i predavača, korištenjem tehnologija prijenosa slike i zvuka putem Interneta. Također je potrebno omogućiti zajednički rad studenata s obje lokacije na projektima razvoja programske podrške korištenjem sinkronih i asinkronih komunikacijskih tehnologija i alata za raspodijeljeni razvoj.

Cilj studentskih projekata razvoj je alata za podršku ovakvom načinu održavanja nastave. Želja je aktivno uključiti partnere iz industrije (obje zemlje) s odgovarajućim ulogama u procesu prijenosa iskustava i znanja o raspodijeljenom izvođenju projekata i sudjelovanju u izradi konkretnih studentskih projekata. Sudjelovanjem na ovom kolegiju studenti će biti upoznati s tehničkim, socijalnim, jezičnim i kulturološkim aspektima udaljenog načina rada u međunarodnom okruženju. Prikupljena iskustva i znanja pretočit će se u bazu znanja o stvaranju i održavanju ovakve vrste kolegija kao podršku budućim sličnim projektima u visokom školstvu, te će biti stavljena na raspolaganje javnosti putem Web stranica.


ZAKLJUČAK

Na ovim stranicama su prikazane korištene tehnologije i izazovi s kojima smo se susreli tijekom razvoja zajedničkog sveučilišnog kolegija.

Osim slušanja predavanja, studenti su praktično radili u stvarnom okruženju. Kako bi povećali kvalitetu obrazovanja, proizvodi stvoreni tijekom praktičnog dijela kolegija su među alatima korištenima u sljedećoj godini izvođenja kolegija i postojanje takvih alata je utjecalo na projekte studenata, sadržaj kolegija i aktivnosti u sljedećoj godini izvođenja kolegija. Završeni projekti iz prethodne dvije godine, te projekti iz tekuće akademske godine, su također opisani na ovim stranicama.

Rezultati istraživanja pokazuju da su studenti općenito vrlo zadovoljni kolegijem, te da su stekli dovoljno znanja i iskustva koje će im, u budućnosti, omogućiti da uspješno sudjeluju u raspodijeljenom projektu ili da predvode isti. Predavači s obje strane su stekli vrijedno iskustvo u dizajniranju i provođenju takvih kolegija na daljinu, te upoznali načine kako nadići kulturne i jezične prepreke.


 Prof.dr.sc. Ivica Crnković i Mr.sc. Rikard Land, obojica sa Sveučilišta Mälardalen, Zavod za računalnu znanost i elektroniku, Västerås, Švedska, su zaslužni za polovicu rada obavljenog tijekom pripreme i pokretanja opisanog kolegija. Izražavamo im svoju zahvalnost za sve što su učinili u prošlosti i ono što će učiniti u budućnosti.