1. Usporediti koncepte programskog inženjerstva i opisati različite procese programskog inženjerstva i faze razvojnog ciklusa programske potpore
2. Primijeniti jezik UML za modeliranje različitih pogleda na aplikaciju.
3. Primijeniti unificirani proces i agilne metodologije
4. Razviti dokumentaciju programske potpore koristeći UML modele.
5. Primijeniti oblikovne obrazce u malom do srednje složenom programskom projektu.
6. Pokazati rad u malim projektnim timovima na primjeru srednje složenog projekta.
7. Sposobnost da se primijeni i vrednuju principi oblikovanja i razvoja u izgradnji programskih sustava različite složenosti.
8. Primijeniti tehnike ispitivanja i osiguranja kvalitete programske potpore na razini modula i razumjeti primjenu na razinama sustava i organizacije.
9. Koristiti odgovarajuće alate za dokumentiranje, modeliranje, oblikovanje i uklanjanje pogrešaka.

Predavanja se održavaju tijekom 13 tjedana semestra u satnici od 3 sata tjedno.

Laboratorijske vježbe održavaju se u obliku projekta tijekom cijelog semestra.

1. Razmatranja na razini sustava. Uvod u modele softverskih procesa. Programiranje u velikim projektima naspram individualnog programiranja. Vrednovanje modela softverskih procesa. Načela projektiranja softvera.
2. Timski razvoj sofvera. Procjena napora (na osobnoj razini). Rizici razvoja softvera. Tehnike mjerenja i procjene softvera. Osiguranje kvalitete softvera i uloga mjerenja. Alati za kontrolu verzija sofvera.
3. Sofverski procesi i životni ciklus. Agilni i tradicionalni modeli razvoja. Zahtjevi na softver i specifikacija zahtjeva. Načela projektiranja softvera. Programski proizvod i metrika procesa. razrada procesa. Evaluacija. simulacija i poboljšanje softverskih procesa.
4. Opisivanje funkcionalnih zahtjeva. primjerice slučajevima korištenja ili korisničkim pričama. Svojstva zahtjeva. uključujući konzistentnost. valjanost. potpunost i izvedivost. Iznalaženje zahtjeva na softver. Opisivanje podataka. primjerice dijagramima razreda ili dijagramima entiteti-veze. Nefunkcionalni zahtjevi i njihova veza s kvalitetom softvera. Evaluacija i primjena specifikacija zahtjeva.
5. Alati za analizu i oblikovanje zahtjeva. Tehnike modeliranja analize zahtjeva. Razmatranja neizvjesnosti u pogledu primjene softvera ili sustava. Prototipiranje. Osnovni koncepti formalne specifikacije zahtjeva. Specifikacija zahtjeva. Validacija zahtjeva. Praćenje zahtjeva.
6. Paradigme projektiranja. Modeli strukture i modeli ponašanja. Oblikovni obrasci. Veza između zahtjeva i dizajna: transformacija modela. dizajn ugovora. invarijante. Koncepti sofverske arhitekture i standardne arhitekture.
7. Refaktoriranje dizajna i obrasci dizajna. Korištenje komponenti: selekcija. oblikovanje. prilagodba i sklapanje komponenti. komponente i obrasci. komponente i objekti. Kvaliteta unutarnjeg dizajna. Kvaliteta vanjskog dizajna. Mjerenje i analiza kvalitete dizajna. Balansiranje različitih aspekata kvalitete.
8. Međuispit.
9. Programska okruženja za automatizaciju pojedinih procesa konstukcije programa. Aplikacijski okviri. Načela sigurnog dizajna i sigurnog programiranja. Ponovno korištenje softvera. Dokumentacija i stil programiranja.
10. Alati za testiranje. uključujući alate za statičku i dinamičku analizu. Inspekcije. recenzije i pregledi. Vrste/tehnike ispitivanja. Osnove ispitivanja. Ograničenja ispitivanja u pojedinim domenama. kao što su paralelni i sigurnosno-kritični sustavi. Statički i dinamički pristupi verifikaciji.
11. Planiranje validacije. Dokumentacija za validaciju. Verifikacija i validacija artefakata koji nisu kod programa (dokumentacija. pomoćne datoteke. materijali za uvježbavanje korištenja). Praćenje kvarova i tehnička potpora za takve aktivnosti. Upravljanje i procjena kvalitete programske potpore. Automatizacija ispitivanja. Jezici i alati za ispitivanje. Proces ispitivanja i mjere za vrednovanje ispitivanja.
12. Uloga tehnika formalne specifikacije i analize u životnom ciklusu programske potpore. Jezici za iskazivanje tvrdnji u programima i pristupi analizi tvrdnji. Formalni pristupi modeliranju i analizi programske potpore. Alati za potporu formalnim metodama. Semantika komunicirajućih procesa. Procesne algebre. konceptualni modeli i Petrijeve mreže za modeliranje komunikacijskih procesa. Vremenska logika za verifikaciju reaktivne programske potpore.
13. Kruti i robustni razvoj programske potpore s domenski specifičnim jezicima. Specifikacijski jezici. jezici za ispitivanje i jezici za verifikaciju. Verifikacija programa u izvođenju. Provjera modela za reaktivnu programsku potporu. Automatsko i na automatima temeljeno programiranje za istovremene sustave. Validacija i verifikacija poslovnih procesa.
14. Koncepti i mehanizmi integracije alata. Kategorije i načela održavanja softvera. Karakteristike održivog softvera i metrike za održavanje. Upravljanje softverskom konfiguracijom. Upravljanje izdanjima. Preoblikovanje sustava. Povratno inženjerstvo. Ažuiranje softvera i ugradnja zakrpa.
15. Završni ispit.