Osnove automatizacije

Ishodi učenja

  1. objasniti osnovnu strukturu sustava automatizacije
  2. objasniti osnovnu strukturu programirljivih logičkih kontrolera
  3. riješiti zadatke sekvencijalnog upravljanja u sustavu automatizacije pisanjem odgovarajućih programa za programirljive logičke kontrolere
  4. objasniti osnovne strukture automatizacije pogonskih sustava
  5. integrirati pogonske sustave u sustav automatizacije povezan standardnim fieldbus komunikacijskim mrežama
  6. primijeniti zaštitne funkcije u automatizacijskim sustavima
  7. primijeniti konfiguracijske alate za izradu SCADA sustava u sustavu automatizacije
  8. razviti hijerarhijski sustav automatizacije temeljen na programirljivim logičkim kontrolerima, fieldbus komunikacijskim mrežama i SCADA sustavu za konkretne primjene

Oblici nastave

Predavanja

Predavanja

Samostalni zadaci

Projektni zadatci

Laboratorij

Rad s programskim paketom za konfiguriranje i programiranje sustava automatizacije

Način ocjenjivanja

   
Odlukom Fakultetskoga vijeća, u akademskoj godini 2019./2020. međuispiti su ukinuti, a bodovi pridijeljeni toj komponenti prebacuju se u završni ispit, osim u slučaju kad su nositelji drugačije preraspodijelili bodove i komponente provjere. Obavijest o načinu ocjenjivanja potražite među obavijestima vezanim uz svaki predmet.
   
Kontinuirana nastava Ispitni rok
Vrsta provjere Prag Udio u ocjeni Prag Udio u ocjeni
Laboratorijske vježbe 0 % 15 % 0 % 15 %
Kratke provjere znanja 0 % 5 % 0 % 0 %
Seminar/Projekt 50 % 40 % 50 % 40 %
Međuispit: Pismeni 50 % 20 % 0 %
Završni ispit: Pismeni 50 % 20 %
Ispit: Pismeni 50 % 30 %
Ispit: Usmeni 15 %

Tjedni plan nastave

  1. Pregled sustava automatizacije. Topologije jednostavnih i složenih sustava automatizacije. Hijerarhijska organizacija sustava automatizacije. Elementi sustava automatizacije (aktivni i pasivni).
  2. Pregled razvoja programirljivih logičkih kontrolera (PLC). Osnovna sklopovska arhitektura PLC-a. PLC u sustavu automatizacije.
  3. Sklopovska konfiguracija PLC-a. Operacijski sustav i obavljanje korisničkog programa u PLC-ima. Blokovi koda i standardizirani programski jezici za PLC-e.
  4. Binarne i digitalne operacije u PLC-ima.
  5. Funkcije. funkcijski blokovi i podatkovni blokovi.
  6. Direktno i indirektno adresiranje.
  7. Komunikacijske mreže između hijerarhijskih razina u sustavima automatizacije: zahtjevi. tipovi i topologije. Fieldbus mreže. Industrijski ethernet.
  8. Međuispit.
  9. Zahtjevi na sustave za nadgledanje. vođenje i prihvat podataka (SCADA) i njihove pripadne funkcionalnosti (tagovi. alarmi. recepture). Sklopovska i programska arhitektura SCADA sustava.
  10. Topologije automatizacije pogonskih sustava. Moduli i sučelja PLC-ova prema pogonskim sustavima (digitalni. analogni. komunikacijski. senzorski moduli. itd.).
  11. Pregled industrijskih komunikacijskih protokola u pogonskim sustavima. Nadzor i dijagnostika automatiziranih pogonskih sustava.
  12. Standardi i kategorije zaštitnih funkcija. Tipovi zaštitnih funkcija u automatizacijskim sustavima.
  13. Ne drži se.
  14. Ne drži se.
  15. Završni ispit.

Studijski programi

Sveučilišni preddiplomski
Elektrotehnika i informacijska tehnologija (studij)
Izborni predmeti (6. semestar)
Računarstvo (studij)
Izborni predmeti (6. semestar)

Literatura

D. Sumina (2013.), SIMATIC automatizacijski sustavi, Graphis, Zagreb
W. Bolton (2015.), Programmable Logic Controllers - 6th Edition, Elsevier
Bogdan M. Wilamowski, J. David Irwin (2010.), The Industrial Electronics Handbook - Industrial Communication Systems, Taylor and Francis Group
K. Tan, A. Putra (2011.), Drives and Control for Industrial Automation, Springer, 2011., Springer-Verlag
Stuart A. Boyer (2010.), SCADA: Supervisory Control and Data Acquisition - Fourth Edition, International Society of Automation

Izvedba

ID 183443
  Ljetni semestar
5 ECTS
R3 Engleski jezik
R1 E-učenje
22 Predavanja
0 Auditorne vježbe
26 Laboratorijske vježbe
0 Konstrukcijske vježbe

Ocjenjivanje

87,5 izvrstan
75 vrlo dobar
62,5 dobar
50 dovoljan

Sličan predmet