Memorijski sustav je jedan od temeljnih dijelova računalnih sustava sa velikim utjecajem na ukupne performanse sustava i važnim ciljem sigurne pohrane podataka. U okviru predmeta razvija se razumijevanje, vrednovanje i oblikovanje memorijskih sustava, analiza arhitektura pojedinih gradivih komponenti od osnovnih poluvodičkih memorija do složenih sustava pohrane podataka. Cilj predmeta je razumijevanje hijerarhije memorijskog sustava, proučavanje utjecaja na računalni sustav, stjecanje znanja za oblikovanje i razvoj memorijskih sustava i upoznavanje novih koncepata pohrane i rukovanja podacima. 

 

Opće kompetencije:  

Studenti razvijaju dubinsko razumijevanje osnovnih koncepata oblikovanja, implementacije i primjene memorijskih sustava, opisno i analitički upoznaju poluvodičke memorije, magnetske i nemagnetske sustave pohrane podataka. Studenti su sposobni analizirati i vrednovati svojstva i rad memorijskih sustava, te primjenjivati različite pristupe poboljšanju i oblikovanju pouzdanih memorijskih sustava.

 

Predvidivi raspored predavanja prema kalendaru nastave.

Tjedan

 Opis

Literatura

  1.  

Uvod. Terminologija. Definicije. Vremenska i prostorna lokalnost pristupa. Hijerarhija memorijskog sustava.

 

  1.  

Priručne memorije. Održavanje jednoznačnosti. Organizacija memorijskog sustava.
Statičke poluvodičke memorije.

 

  1.  

Arhitekture brzih dinamičkih memorija: SDRAM, DDR, RAMBUS, FCRAM.

 

  1.  

Postojane i permanentne memorije. ROM, EPROM, FLASH, FERAM, MRAM.

 

  1.  

Testiranje, pouzdanost i performanse memorijjskog posustava.

 

  1.  

Tvrdi diskovi, RLL kodovi, PRML, organizacija podataka.

 
  1.  

Svojstva i primjena optičkih i magnetno-optičkih uređaja. CD-ROM, DVD, MO,
holografske memorije.

 

  1.  

Raspršivanje informacija. RAID. Standardi povezivanja: SCSI, IDE, SATA, SCSI,
HIPPI, ISCSI, FC.

 

  1.  

Virtualna memorija. Napredni datotečni sustavi. Održavanje jednoznačnosti
podataka.

 

  1.  

Napredni sustavi pohrane podataka. NAS, SAN.

 

  1.  

Upravljanje memorijskim sustavom. Virtualizacija, konsolidacija, sigurnost,
pouzdanost i raspoloživost.

 

  1.  

Planiranje kapaciteta i konfiguracija. Arhiviranje. Oporavak od katastrofalnog kvara.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Oblici provođenja nastave:  

Nastava na predmetu organizirana je kroz 2 nastavna ciklusa. Prvi ciklus sastoji se od 6 tjedana nastave i međuispita, a drugi ciklus od 7 tjedana nastave i završnog ispita. Konzultacije se održavaju nakon predavanja.

 

Način polaganja:  

U svrhu učinkovitijeg sudjelovanja studenata u nastavi provodi se kontinurana provjera znanja tijekom cijelog semestra. Kontinuirana provjera znanja obuvaća provjere znanja (međuispit - 20% i završni ispit - 45%) te domaće zadaće, kratke provjere znanja i sudjelovanje u nastavi.

Ispitni rok sastoji se od pismenog i usmeg dijela ispita, a u konačnu ocjenu ulaze i rezultati domaćih zadaća.

Konačna ocjena se zasniva na aktivnosti, uspješnosti obavljanja domaćih zadaća, međuispita i završnih ispita prema slijedećoj razdiobi:

  Kontinuirana nastava Ispitni rok
  Prag Udio Prag Udio
Kratke provjere znanja   4    
Sudjelovanje u nastavi   6    
Domaće zadaće 60 25 50 25
Međuispit 50 20    
Završni ispit 50 45    
Pismeni ispit     50 55
Usmeni ispit       20

 

Ocjenjivanje:  

Ocjena Bodovi
Izvrstan (5) ≥ 90
Vrlo dobar (4) ≥ 75
Dobar (3) ≥ 60
Dovoljan (2) ≥ 50

 

Posebne potrebe:  

U slučaju opravdanih posebnih potreba pri pohađanju predmeta, molim da me kontaktirate najkasnije do drugog tjedna nastave.

 

Suradnja:  

Studenti se slobodno udružuju u diskusijama pri vježbanju i rješavanju problema. Rješenja pojedinačnih zadataka, domaćih zadaća, međuispita i ispita moraju biti isključivo samostalna. U pojedinim slučajevima odobrava se rad u grupi. Sudionici rada u grupi moraju pismeno obrazložiti pojedinačne uloge u projektiranju i ostvarenju zadatka.