Elektro-inženjerski odjel započeo je s radom ak. god. 1919./1920. pod dekanom prof. Marijem Kiseljakom. Tako se godina 1919. može smatrati početkom nastave i studija elektrotehnike u Hrvatskoj.

U prve dvije nastavne godine nastavni plan bio je jednak nastavnom planu Strojarsko-inženjerskog odjela, a prve godine studija bilo je upisano 18 studenata. Zanimljivo je spomenuti da se od početka nastave i studija pa do ranih 60-tih godina pod utjecajem njemačkog načina studija zadržala podjela studija i nastave na dva osnovna smjera: jaka i slaba struja.

Prvi inženjer elektrotehnike diplomirao je u ak. god. 1927/28.

Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca osnovan je 31. ožujka 1926. godine i u svojem sastavu je imao i Strojarsko-elektro-inženjerski odjel. Fakultet je imao tri odsjeka: Građevni, Strojarski i Kemijski i šest odjela: Arhitektonski, Građevno-inženjerski, Geodetsko-kulturno-inženjerski, Strojarsko-elektro-inženjerski,  Brodograđevno-brodostrojarsko-inženjerski, te Kemijsko-inženjerski).

Akademske godine 1933./1934. Tehnički fakultet sastojao se od 14 zavoda, 2 laboratorija i 5 profesorskih stolica.

Prošao je II. svjetski rat. Zamrla je većina nastavnih i studijskih aktivnosti, ali već nakon rata počinje aktivnost Elektrotehničkog odsjeka Strojarskog odjela Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Akademske godine 1946/47 Tehnički fakultet imao je 39 zavoda, 2 seminara i 12 kabineta.

Teško je ući u trag događanjima iz poslijeratnih vremena. Posebno je teško provjeriti točnost i istinitost podataka koji su i različiti i često kontradiktorni. Usprkos tome što je Odsjek ostao na svega nekoliko nastavnika, potrebe Hrvatske za inženjerima su naglo rasle, posebno u podizanju elektroindustrije i radioindustrije. Uz profesore Josipa Lončara i Antona Dolenca, koji su bili nositelji studija i nastave, treba navesti i nastavnike zaslužne za nastavu iz predmeta koji su studentima omogućili upoznavanje i pristup drugim strukama, kao na pr. (bez navođenja titula): Davorin Bazjanac, Fran Bošnjaković, Konstantin Čališev, Alfred Heim, Juraj Justinijanović, Željko Marković, Artemije Šahnazarov, Vilko Niče, Dragutin Horvat, itd.

Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu odlukom Hrvatskog sabora od 24. travnja 1956. godine raspada se na četiri (Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Strojarsko-brodograđevni, Kemijsko-prehrambeni i Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu - u daljnjem tekstu: ETF).

ETF formalno počinje rad 1. srpnja 1956., a ak. god. 1956/57 prva generacija studenata upisuje ETF. Prvi dekan ETF-a bio je prof. Anton Dolenc. U tim godinama studiralo se na više lokacija. AGG - Kačićeva 26, Roosveltov trg 6, ondašnja Ulica 8. maja 82 (danas Vukotinovićeva), Savska 61, Trg maršala Tita 4, samo su neke od lokacija. Želja za jedinstvenom lokacijom bila je na sreću osnova lijepoj i blistavoj budućnosti ETF-a. Unska 3,  današnja lokacija i postojbina ETF-a, tih godina postala je veliko gradilište. Od samih početaka, zgrade su dobile svoja „imena“: A, B. C i kasnije D.

Elektrotehnički fakultet prvi na Sveučilištu, donosi novi Statut 1959. godine. Statut je za ono vrijeme revolucionaran, jer propisuje sustav studiranja „godina za godinom“: za upis sljedeće nastavne godine potrebno je položiti sve ispite prethodne kalendarske godine. Kalendar ispitnih termina za cijelu akademsku godinu donosi se prije početka akademske godine, a satnica se uređuje tako da svaki student ima svoje mjesto u dvorani.

U akademskoj godini 1960./1961. dovršena je zgrada „A“, kao dvokatnica. ETF je dobio učionice.

Godine 1963. završen je "neboder" - zgrada od 12 katova, tzv. zgrada "C".

Tada su formirani/ustanovljeni i zavodi:

Zavod za fiziku

Zavod za primjenjenu matematiku

Zavod za osnove elektrotehnike i električna mjerenja

Zavod za elektrostrojarstvo

Zavod za visoki napon

Zavod za telekomunikacije

Zavod za osnove i mjerenja u slaboj struji

Zavod za regulacionu i signalnu tehniku

Zavod za elektroakustiku

Zavod za elektroniku

Zavod za visokofrekvencijsku tehniku

Nakon nebodera, uz dosta administrativne muke, izgrađena je zgrada „B“ ujesen 1965. godine. Danas u zgradi „B“ imamo pet predavaonica, dekanat, računovodstvo i prateće službe.

Godine 1967. uvodi se novi studijski program ETF2 sa smjerovima Elektroenergetika, Elektrostrojarstvo i automatizacija te Elektronika, koju čine usmjerenja Elektrokomunikacije i Automatika.

Već 1968. godine nabavlja se prvo elektroničko računalo, čime Fakultet započinje i nastavu iz računarstva.

Godine 1971. u studijskom programu ETF3 uvode se nova usmjerenja na Elektronici: Telekomunikacije i informatika, Automatika, Računarska tehnika i informatika te Radiokomunikacije.

Godine 1978. nastaje studijski program ETF4 sa smjerovima Energetika, Elektrostrojarstvo i automatizacija, Industrijska elektronika, Telekomunikacije i informatika, Automatika, Računarska tehnika, Radiokomunikacije i profesionalna elektronika te Nuklearna energetika.

Krajem 80-tih dovršena je i zgrada „D“, tako da je tada ETF (sada FER) dobio preko 35.000 m² i postao najveća je i najvažnija znanstvenoistraživačka i nastavna ustanova u Hrvatskoj  Samo ondašnji nastavnici ETF-a (danas FER-a) znadu koliko je truda u to uloženo, ali zato današnji nastavnici, studenti i osoblje FER-a znaju kolika je vrijednost današnjih prostora.

 No, uz sretne okolnosti koje su omogućile prepoznavanje važnosti struke i izgradnju prostora, te nabavku nužne i potrebne opreme, koje naravno nikad nije dosta, ETF i FER imali su „sreću“ da su nastali uz pregalački rad iznimnog broja znanstvenika, odnosno nastavnika, koji su svoj radni životni vijek ugradili u razvoj i napredak fakulteta. Mnogi su već za života „ušli u legendu“ struke.

Fakultetsko vijeće EFT-a 12. srpnja 1994. godine prihvatilo je promjenu naziva ETF u Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), da bi 7. ožujka 1995. godine promjena naziva bila upisana u registar Suda u Zagrebu, a 1. kolovoza 1995. godine (NN 55/95) i „službeno“ je promijenjen naziv fakulteta u Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Donosi se i novi studijski program, FER1, o kojemu po prvi puta Fakultet izvodi dva studija: Elektrotehniku sa 6 smjerova, koji uglavnom odgovaraju smjerovima iz staroga studijskog programa te Računarstvo. Postupno se povećava broj upisanih studenata prve godine studija do današnje kvote od 640.

Statutom iz 2005. godine, uz postojećih 11 zavoda formira se novi, Zavod za primijenjeno računarstvo, detaljno se propisuje način izvođenja nastave, ukidaju klasični ispitni rokovi, ispiti se polažu isključivo kroz kontinuiranu provjeru znanja, a umjesto zastarjeloga koncepta nastavnih godina uvodi se preduvjetni sustav – student u sljedećoj akademskoj godini može upisati sve predmete za koje je položio preduvjete, do propisanoga broja ECTS-bodova.

Nastava se izvodi u manjim grupama, uz više interakcije nastavnika i studenata. Za upis u diplomski studij potrebno je položiti razredbeni ispit, od kojega se oslobađaju uspješni studenti preddiplomskoga studija. Nepravedni koncept studiranja za osobne potrebe zamjenjuje se sustavom participacija ovisnih o uspješnosti studenta, u kojemu uspješni studenti studiraju potpuno besplatno. Diplomski studij godišnje završava oko 550 studenata, što je 85 % upisanih na prvu godinu preddiplomskoga studija.

Reformu iz 2005. godine, tzv. Bolonjski proces, FER shvaća kao priliku za novo osuvremenjivanje studijskog programa, ali i za korjenitu promjenu nastavnoga procesa. U studijskom programu FER2 na preddiplomskoj razini postoje dva studija, Elektrotehnika i informacijska tehnologija te Računarstvo. Na diplomskoj razini, uz ova dva studija, ponovno prepoznavši značaj novoga znanstvenog polja, uvodi se i studij Informacijske i komunikacijske tehnologije.

Godine 2006. Fakultet prolazi proces međunarodne akreditacije i od njemačke akreditacijske agencije ASIIN (Akkreditierungsagentur für Studiengänge der Ingenieurwissenschaften, der Informatik, der Naturwissenschaften und der Mathematik) dobiva akreditaciju za sve svoje studijske programe i dodjelu akademskih naziva Bachelor of Science i Master of Science.

Uvođenjem državne mature 2009. godine, FER među prvima prihvaća novi način upisa na visoka učilišta razumjevši da tako proširuje krug kandidata i dolazi u prigodu izabrati još kvalitetnije studente prve godine studija.

U listopadu 2018. godine započelo je izvođenje sedmog po redu studijskog programa na Fakultetu, nazvanog FER3, čija je izrada trajala nekoliko godina. Studijski program i dalje se drži svih načela Bolonjske deklaracije i prilagođeniji je zahtjevima poslodavaca i potrebama modernog doba.

Fakultet je prepoznatljiv i po znanstvenome radu, najvećem broju međunarodnih projekata na Sveučilištu te po zavidnoj suradnji s gospodarstvom, zahvaljujući kojoj uspijeva zadržati visoke standarde opremljenosti i uvjeta za studiranje i rad, financirajući se dijelom od prihoda od suradnje s gospodarstvom i kroz osnovnu djelatnost.