Preminuo prof. emer. dr. sc. Stanko...

S velikom tugom i žalošću javljamo da je u ponedjeljak, 29. svibnja 2023. godine u Zagrebu, u 81. godini života preminuo naš dragi profesor emeritus Stanko Tonković, umirovljeni profesor Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija i dekan Fakulteta od ak. god. 1994./95. do 1997./1998..

U ime Uprave FER-a, Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a te svih zaposlenika Fakulteta izražavamo najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima.

Njegova je znanstvenoistraživačka i stručna djelatnost bila najizraženija u područjima biomedicinske elektronike i tehnologije, te elektroničke mjerne tehnike i instrumentacije. Profesor Tonković među prvima je dao značajan doprinos razvoju biomedicinskog inženjerstva u Hrvatskoj, ali i na međunarodnom planu. Sudjelovao je u uvođenju biomedicinskog inženjerstva u sveučilišne programe u jugoistočnoj Europi. Svojim dugogodišnjim radom dao je izniman doprinos Fakultetu i cijeloj našoj akademskoj i stručnoj zajednici. Bio je predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (2009.-2013.), predsjednik Hrvatskog društva za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku (2000.-2008.) te predsjednik Udruge HL7 Hrvatska (2008.-2011.).

Posljednji ispraćaj profesora Tonkovića bit će u ponedjeljak, 5. lipnja 2023. godine, u 13:20 sati u krematoriju na Mirogoju.

Hvala profesoru Tonkoviću na iznimnom doprinosu radu Zavoda i Fakulteta, podršci, znanju i savjetima koje je nesebično dijelio. Ostat će nam u trajnom sjećanju kao veliki stručnjak i veliki prijatelj.

U nastavku obavijesti nalazi se kratka biografija profesora Tonkovića.

Klasičnu gimnaziju u Zagrebu završio je 1960. godine, a Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Odsjek za slabu struju, 1964. godine. Godine 1971. magistrirao je na smjeru elektronike, a 1975. godine doktorirao u polju elektrotehnike (tema doktorske disertacije "Optimizacija upravljanja protezama i ortozama s pomoću mioelektričkih signala").

Po završetku studija zaposlio se u KBC Rebro - Zagreb, a 1965. godine zapošljava se u Zavodu za osnove i mjerenja u slaboj struji (danas Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija) Elektrotehničkog fakulteta. Godine 1976. izabran je u zvanje docenta u dopunskom radu, 1981. u zvanje izvanrednog, a 1987. u zvanje redovitog profesora Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu. Godine 1973. i 1974. usavršavao se u Francuskoj (Tours i Paris), gdje je i kasnije više puta boravio na znanstvenim usavršavanjima i na radu na zajedničkim projektima. U dodiplomskoj nastavi predavao je predmete Elektronička mjerenja i komponente, Konstrukcija i proizvodnja elektroničkih uređaja, Bioelektrički sustavi, Biomedicinska informatika i Automatizirana instrumentacija te na poslijediplomskom studiju predmete Primjena računala u medicini, Ortoprotetski i robotski mehanizmi, Automatizirana instrumentacija i Biomedicinska elektronika i instrumentacija (PMF).

Autor je ili koautor 29 izvornih znanstvenih radova, 69 radova prikazanih i objavljenih u zbornicima znanstvenih skupova, a vodio je 4 znanstveno­istraživačka projekta. Vodio je veliki broj diplomskih radova (preko 120), 25 magistarskih radova, te 12 doktorskih disertacija. Njegova je znanstvenoistraživačka i stručna djelatnost bila najizraženija u područjima biomedicinske elektronike i tehnologije, te elektroničke mjerne tehnike i instrumentacije, a posebno u područjima sustava za prikupljanje i obradbu podataka, analize bioelektričkih signala, mjerenju bioloških impedancija, primjeni novih tehnologija u bolničkim centrima, te kliničkog inženjerstva.

Bio je član većeg broja strukovnih društava (IEEE, IFMBE, IFHE, Hrvatsko društvo za medicinsku i biološku tehniku, KoREMA, Hrvatsko mjeriteljsko društvo). Bio je predsjednik Uređivačkog odbora časopisa Elektrotehnika. Bio je član Savjeta za tehnološki razvoj RH HAZU. Tijekom dugogodišnjeg rada na Fakultetu obnašao je mnoga upravna zaduženja. Ak. god. 1994./95. i 1995./96. bio je dekan Fakulteta. Odlikovan je 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera  Boškovića za osobite zasluge u znanosti.

Najvišu nagradu FER-a, Zlatnu plaketu „Josip Lončar“ dobio je 1998. godine. Nagradu Akademije tehničkih znanosti Hrvatske za životno djelo „Moć znanja“ dobio je 2019. godine. U lipnju 2022. godine izabran je za počasnog doživotnog člana (Honorary Life Member) Međunarodne federacije za medicinsko i biološko inženjerstvo (International Federation for Medical and Biological Engineering – IFMBE).

Autor: Ana Fadljević
Popis obavijesti