Intervju dekana Vedrana Bilasa u...

U povodu osnivanja Alumni odbora FER-a, prof. dr. sc. Vedran Bilas u Nacionalovom prilogu Business&Banking govori zašto je važno privlačiti strane studente u Hrvatsku i upozorava da će nedostatak inženjera biti jedna od najvećih prepreka za razvoj industrije. Ističe kako Hrvatskoj treba tehnološka ambicija koju bi slijedili znanost, poduzetnici i investitori. Dekan Bilas je optimističan, kaže da su potencijali hrvatskoga tehnološkog sektora značajni, da Hrvatska treba mijenjati perspektivu i ponašati se kao zemlja potpuno integrirana u zapadni svijet i jednako atraktivna kao i bilo koja druga.

U nastavku obavijesti nalaze se ključni dijelovi intervjua s dekanom Bilasom, a cijeli razgovor možete pronaći na poveznici: "Okupio sam bivše FER-ovce jer želimo pomoći Hrvatskoj".


Okupili ste šesnaest istaknutih imena hrvatskog gospodarstva i osnovali Alumni odbor, radno tijelo s ciljem unaprjeđenja veza između FER-a i njegove alumni zajednice. O kakvoj je suradnji riječ?

Većina sveučilišta u svijetu održava suradnju s alumni zajednicom, tako i na FER-u imamo različite oblike kontakata s bivšim studentima. To su inženjeri koji su diplomirali na ovom fakultetu, a kroz njegovu povijest diplomiralo ih je preko 26 tisuća. To je respektabilna zajednica s kojom želimo intenzivniju suradnju i Alumni odbor je jedan od mehanizama kojim to namjeravamo postići. Ta suradnja ide u dva smjera. Prvi je da fakultet kroz cjeloživotnu edukaciju ili pak informiranjem i druženjem pomogne bivšim studentima u različitim fazama karijere, najviše kroz njihovo umrežavanje i dijeljenje kontakta. A drugi smjer je da alumni društveno korisnim i odgovornim djelovanjem vrate nešto fakultetu koji im je služio kao odskočna daska. Dakle, želimo imati čvrste kontakte s tom zajednicom i omogućiti joj da kroz različite kanale svoja znanja i utjecaj usmjeri u stvaranje nove sinergije za nove generacije studenata FER-a. To je uobičajena sveučilišna praksa u svijetu, a u nekim kulturama, posebice u anglosaksonskoj, ona je vrlo intenzivna. Čak i neka javna sveučilišta u SAD-u u svojim kampusima imaju čitave komplekse zgrada i laboratorije koje su izgradile zaklade bivših studenata tih sveučilišta. Isto tako, alumni financiraju katedre, pa tako možete vidjeti uz poziciju nekog profesora i naznaku tko je izvor financiranja njegove plaće ili projekata za njegove studente. To je ono što bismo željeli probati, ostvariti jedan interaktivan odnos FER-a i njegovih bivših studenata.


Ističete i da vam je cilj privući partnere iz inozemstva za rad na različitim projektima. O kakvoj je suradnji riječ?

FER je integriran u europski visokoobrazovni i istraživački prostor. Dio smo Europske unije i tako se trebamo i ponašati. No još nismo široj europskoj javnosti dovoljno poznati kao visokovrijedna školska i znanstvena ustanova i zato želimo kroz naše ugledne i dobro pozicionirane alumne, predstaviti naš rad i zainteresirati i tamošnju poslovnu javnost za suradnju. Tu je riječ o potencijalnim projektnim partnerima. FER u ovom trenutku izvodi više od 200 projekata iz različitih izvora financiranja te ima najviše projekata u Hrvatskoj financiranih iz programa Obzor Europa - programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. Imamo puno projektnih partnera, ali želimo zainteresirati i privući još veći broj. To je također dio inicijative koja je išla prema Alumni odboru.

 


Jedna od inicijativa Alumni odbora, možda široj javnosti i najzanimljivija, je osnivanje zaklade za siromašne, ali i za izvrsne studente svih razina studija. Hoće li i alumni donirati sredstva u zakladu?

To je društveno odgovorna inicijativa koju usmjeravamo prema zakladi, u koju bi naši alumni, ali i svi drugi, mogli donirati sredstva. Ta bismo sredstva usmjerili prema našim sadašnjim ili budućim studentima koji se ne mogu sami financirati, ali i za naše najbolje studente. Dakle, za potrebite i izvrsne studente, a nekada je to ista osoba. Želimo ih motivirati i ohrabriti, da to što su izvrsni u školi i postižu izvrsne rezultate na državnoj maturi bude razlog da dođu na FER i razviju svoju karijeru. Ako ovaj proces bude uspješan, a ja vjerujem da hoće, tu možda bude i izvora financiranja i za strance koji su zainteresirani doći ovdje studirati. To bi u perspektivi bio sljedeći korak u razvoju zaklade.


Koliko na tržištu rada u Hrvatskoj nedostaje inženjera i zašto je važno privući strane studente i stručnjake?

Zagovaram da Hrvatska ustanovi stipendiju za dobre strane studente, po uzoru na europske države, jer na našem tržištu rada nedostaje vrlo veliki broj inženjera. Na FER-u ih godišnje diplomira oko 550, svi ostali fakulteti sličnoga profila ne mogu proizvesti još toliko, a potreba u industriji je barem dva puta veća. Nedostatak tih kadrova će u idućim godinama biti jedna od najvećih prepreka za razvoj domaće industrije. Želimo ispuniti misiju prema industriji na način da školujemo i strane studente koji će ostati raditi u Hrvatskoj. Trebamo mijenjati perspektivu i ponašati se kao zemlja koja je potpuno integrirana u zapadni svijet i koja je jednako atraktivna kao i bilo koja druga. Većina konkurencije koja se danas zbiva među državama i među kompanijama je vezana za talente. Svi se bore za talente jer je njihov broj ograničen i onaj koji ima talente zapravo ima sve. Naše procedure u javnom sustavu trebaju biti na to pripremljene - da imamo materijale na engleskom, da su oni dostupni u digitalnom svijetu, da se vrlo jednostavno i efikasno mogu dobiti radne dozvole i vize. Na tome još trebamo raditi. Pozitivni primjeri za privlačenje stranih stručnjaka su velike tehnološke kompanije koje jako brzo rastu, poput Rimca ili Infobipa, a koje imaju na stotine stranaca iz nekoliko desetaka država.


Kako gledate na hrvatski tehnološki sektor, što mu nedostaje te kakvi su mu potencijali?

Potencijali našeg tehnološkog sektora su značajni zato što Hrvatska ima vrlo kvalitetan kadar i talente koji mogu generirati tehnološki napredak. To dokazuju brojni tehnološki startupovi diljem zemlje. No Hrvatska, nažalost, ima vrlo nisku tehnološku ambiciju. Nju ne definiraju samo poduzetnici, već bi im u tome trebala pomoći politika. Kad bi politika pojačala tehnološku ambiciju, onda bi i poduzetnici i investitori slijedili taj trag. Trebamo sazrjeti i sami sebi priznati da možemo biti jako dobri u svemu u čemu odlučimo usmjeriti svoj rad. U IT sektoru je puno jednostavnije doći do svjetskog tržišta i razvijati poduzeća jer su tehnološka ulaganja, rokovi i s tim povezani rizici značajno kraći. Tu nema velikih ulaganja u proizvodne kapacitete, u laboratorije, u strojeve. Međutim, ono što se pokazuje u kriznim vremenima kao značajan izazov je da su poduzeća koja nemaju vlastiti proizvod izložena puno većim rizicima gubljena klijenata, pada potražnje i pada prihoda. A dobar dio tehnoloških poduzeća nudi samo uslugu koja se uključuje u neki drugi proizvod.


Je li Alumni odbor samo priča o FER-u ili o snažnoj i perspektivnoj Hrvatskoj?

Kroz čitavu svoju profesionalnu karijeru nisam osjetio da je u Hrvatskoj lošije nego negdje drugdje. Imao sam priliku putovati, raditi na projektima, organizirati konferencije i surađivati s ljudima iz cijelog svijeta. Našim su studentima sva vrata otvorena i oni su traženi u svijetu no mi im ovdje želimo ponuditi prave stvari – atraktivne projekte i dobre uvjete za život. Iz vlastitih iskustava znamo koliko je bitno da imamo ljude na koje se možemo osloniti. Možemo pričati o raznim politikama, smjerovima ili idejama, ali vam trebaju ljudi koji će vam pomoći, koji će vas savjetovati i poduprijeti. Alumni odbor je upravo to - ljudi koji nam mogu pomoći, koji putuju, upoznaju druge stručnjake, ulaze u projekte, prepoznaju trendove i sve to prenose nama. Mi vjerujemo da zajedno možemo pomoći Hrvatskoj, da u njoj ima više uspješnih poduzeća, da se u njima stvaraju proizvodi koji se mogu prodavati bilo gdje u svijetu, da će u njima raditi veći broj građana koji će imati dobre plaće. To je za nas put do blagostanja. Želimo izaći iz kruga u kojem je turizam jedina uspješna priča, ne znam postoji li igdje na svijetu država u kojoj kamere snimaju granične prijelaze i koliko je turista ušlo, a koliko izašlo iz zemlje. To mi je nevjerojatno, trebamo izaći iz toga i razvijati druge stvari.


Koja je ključna poruka Alumni odbora FER-a?

Bitno je reći da ne želimo nametati inženjerstvo kao rješenje svih problema i priču o STEM-u kao elitnu priču društva. Inženjeri stvaraju nove vrijednosti za društveni boljitak, stvaraju tehnologije na kojima se mogu razvijati radna mjesta za zaposlenike iz drugih struka. I društvene znanosti, prirodoslovci, majstori, liječnici, odgojitelji, građevinski radnici i umjetnici, svi su oni potrebni da bi društvo moglo funkcionirati. Trebaju postojati sve struke koje zajedno surađuju. Naša je ključna poruka – ne želimo se nametati kao elita, već želimo biti oni koji mogu prenijeti iskustva i pomoći čitavoj zajednici. Želimo uspjeh FER-a prenijeti na cijelu Hrvatsku i ova naša suradnja s alumni zajednicom je dio te priče. Mi nismo politička, mi smo društveno angažirana priča kojoj je cilj napraviti nešto da nam svima bude bolje. I to je naš pokretač.

 

Autor: Petra Škaberna
Popis obavijesti