Poziv na predavanje "Znanstvena istraživanja u području svemira"

Dr. sc. Dubravko Babić, izv. prof., rođen je u Zagrebu u Hrvatskoj. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 1982., magistrirao 1984. i doktorirao 1995. godine na Sveučilištu u Kaliforniji, Santa Barbara. Od 2011. zaposlen je na FER-u na Zavodu za radiokomunikacije, a od 2020. na Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 2017. godine.  Njegovi znanstveni interesi uključuju svemirske tehnologije, opto-elektroničke i elektroničke komponente, poluvodičke komponente i optiku. Objavio je preko 140 publikacija u časopisima i  u zbornicima  znanstvenih skupova (Web of Science h-index iznosi 27, a Google Scholar h-index iznosi 34).  Izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić je u 2% znanstvenika u svijetu u području "Optoelectronics and Photonics" prema studiji Sveučilišta Stanford (https://doi.org/10.1371/journal.pbio.3000918). Na magisteriju na kalifornijskom Sveučilištu u Santa Barbari, pod mentorstvom  prof. dr. sc. Herberta Kroemera,  radio je mjerenju diskontinuiteta u energetskim vrpcama na AlGaAs/GaAs heterospojevima i sklopu tog rada razvio je matematički pristup kojim se iz mjerenja diskontinuiteta na heterospojevima egzaktno eliminira efekt promjene dielektrične permitivnosti na heterospoju i time povećava točnost ovih kapacitivnih metoda.

Na doktorskom studiju na Sveučilištu u  Santa Barbari, pod mentorstvom profesora Johna E. Bowersa i profesorice Evelyn L. Hu radio je na razvoju lasera s vertikalnom  rezonantnom šupljinom (VCSEL) te je 1995. prvi na svijetu demonstrirao VCSEL laser na valnoj duljini od 1550nm koji je radio u kontinuiranom režimu na sobnoj temperaturi. Ključni doprinos ovog rada bio je taj što je pokazao da su pri valnim duljinama duboko ispod zabranjenog pojasa, slobodni nosioci u p-GaAs  dominantni uzrok optičkog gušenja u laserskom rezonatoru.

U pozudeću Group4 Labs bio je voditelj tima koji je prvi na svijetu demonstrirao mikrovalna pojačala na 10 GHz i 30 GHz u kućištu temeljena na tehnologiji galijevog nitrida na sintetičkom dijamantu. U ovu svrhu je razvio postupak za lasersko oblikovanje dijamantnih čipova u atmosferi kisika i istražio pouzdanost AlGaAs/GaN tranzistora.

Istraživanja iz niske zemljine orbite i nano-satelitska tehnologija na FER-u
Svemir je u posljednjih dva desetljeća postao pristupačan zahvaljujući inovacijama u tehnologiji lansirnih vozila, razvoju materijala i tehnologije za svemirske uvjete te standardizacijom satelita. Privatni kapital investira u tvrtke s poslovnim modelima koje dodaju vrijednost obradom informacija o Zemlji i stvaranjem komunikacijskih veza koje se mogu pribaviti iz Svemira i ostvariti iz niske zemaljske orbite.  Ovakav pristup Svemiru otvorio je vrata znanstvenim istraživanjima, inovacijama u mjernoj tehnici i analizi podataka koji obogaćuju znanje o našem planetu i Svemiru.

Od 2018. godine na FER-u smo se počeli se baviti svemirskom tehnologijom: razvojem nano-satelita i istraživanjem korisnih tereta sa znanstvenim doprinosom.  Ova prezentacija opisat će današnje aktivnosti na FER-u vezane za satelitske tehnologije: rad na razvoju uređaja za testiranje podsustava za kontrolu orijentacije satelita, korisnog tereta za mjerenje emisije svjetlosnog onečišćenja, u kojem razvijamo jedan originalni algoritam za identifikaciju tipa izvora iz spektra, te aktivnosti vezane na mjerenje stupca ozona i gustoće elektrona u ionosferi. 

Dr. sc. Zdravko Terze, red. prof, redoviti je profesor u trajnom zvanju Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (FSB) na Zavodu za zrakoplovno inženjerstvo. Osim nastave na studijima FSB-a, pozvana i plenarna predavanja držao je i na sveučilištima ETH Zürich, CALTECH (NASA Jet Propulsion Laboratory), Politecnico di Milano, Harbin Institute of Technology (School of Astronautics) te doktorskim školama kao što su Ėcole de Physique des Houches i Souriau Colloquium (Colloque International de Théories Variationnelles). Vodio je veći broj specijaliziranih simpozija u području matematičkog modeliranja i računalne mehanike u organizaciji GAMM (Gesselschaft für angewandte Mathematik und Mechanik), ECCOMAS (EU computational mechanics), IUTAM (theoretical and applied mechanics) i dr. te je bio predsjedavajući (Chair) više znanstvenih skupova u EU i SAD (ECCOMAS 2013, ASME 2018, 2019). Kao glavni istraživač, u istim je područjima vodio veći broj znanstveno-istraživačkih projekata financiranih od HRZZ, MZO, EU TEMPUS, European Space Agency, Hrvatsko-kineskog znanstvenog programa te programa EU sveučilišne bilateralne suradnje.

Autor je i koautor više od 140 znanstvenih radova s naročitim doprinosom u području sinteze rečunalnih algoritama za numeričku simulaciju dinamičkih odziva mehaničkih i multifizikalnih sustava na mnogostrukostima i Lievim grupama te njihove primjene na dinamiku letjelica i konstrukcijskih sustava. Dobitnik je nagrada i priznanja u RH (medalja FSB-a, nagrada Fran Bošnjaković) i u inozemstvu (priznanja ASME, ECCOMAS). Pridruženi je urednik (Assoc. Editor) Q1/Q2 časopisa 'Journal of Computational and Nonlinear Dynamics' (od 2014. do 2020. god.) i 'Aerotecnica Missili & Spazio' ('Journal of Aerospace Science, Technologies & Systems') (od 2021. god.) te je dugogodišnji član uređivačkog odbora Q1 časopisa 'Multibody System Dynamics'. Član je Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU i ASME odbora za nelinearnu dinamiku (SAD). U području svemira bio je član dvaju odbora Europske komisije ‘Space Surveillance and Tracking Committee’ i ‘Governmental Satellite Communications Committee’ (do 2021. god.), a također sudjeluje kao ekspert i u programu ‘Support services for EU Space Programme’ agencije EUSPA (EU Union Agency for Space Programme) (od 2021. god).     

Atmosferski let na planetima Mars i Venera
Iako su uvjeti na Marsu i Veneri bitno različiti od zemaljskih uvjeta atmosferskog leta (a također se u velikoj mjeri razlikuju i međusobno), moguće je konstruirati autonomne letjelice za atmosferski let i istraživanje spomenutih planeta. S obzirom na naglašen potencijal njihove primjene u zahtjevnim okolinama, takvi sustavi atmosferske robotike predmet su intenzivnih istraživanja svemirskih agencija, kao i drugih međunarodnih znanstvenih programa u području svemira. Slijedeći takve prilike, predavanjem će se obuhvatiti tematika fizike atmosferskog leta na planetima Mars i Venera, s naročitim osvrtom na konstrukcijske zahtjeve i potrebne performanse letjelica u zadanim uvjetima.

Također - prezentirajući rezultate naših istraživanja - posebna će pažnja biti posvećena alternativnim mogućnostima propulzije, poglavito sintezi mahokrilne propulzije, za koju se može pokazati da ima prednosti s obzirom na atmosferske uvjete leta, kako na Marsu (npr. veća aerodinamička učinkovitost u odnosu na druga rješenja, kao što je rotirajuće krilo NASA helikoptera koji se sada koristi pri istraživanju Marsa), tako i na Veneri. Prezentirat će se značajke mahokrilne propulzije u različitim ambijentalnim uvjetima te će se diskutirati modeli leta mahokrilnih letjelica s obzirom na fizikalne karakteristike okolišnog fluida. Osim atmosferskih okolina Marsa i Venere, u fokusu pažnje bit će i razvoj mahokrilnih sustava u standardnim zemaljskim uvjetima, kao i moguće prednosti takvog koncepta postizanja uzgonskih i propulzivnih sila u odnosu na klasične zrakoplovne konfiguracije, a koje su inspirirane raznolikošću i performansama leta mahokrilnih bioloških sustava.