"Odabir mentora najvažniji je...

Studenti FER-a prvi puta biraju svoje mentore pri upisu 5. semestra, odnosno 3. godine preddiplomskog studija. Mentori ih potom vode i pomažu im u odabiru izbornih predmeta, ali što je najvažnije, usmjeravaju ih na projektima i završnome radu. Koliko je važna uloga mentora te koliko on može imati odlučujuću ulogu u daljnjem usmjeravanju interesa svakog pojedinog studenta govori priča o četvorici studenata koji su, neki čak i sasvim slučajno, odabrali upravo profesora Adrijana Barića za svog mentora.

Riječ je o studentima završne godine preddiplomskog studija Elektrotehnika i informacijska tehnologija, Tinu Fogecu, Leu Gočanu, Luki Sabljaku i Andri Žambokiju, koji posljednjih godinu dana rade zajedno na projektu odnosno svome završnom radu pod mentorstvom profesora Barića.

"Naš rad spada u područje elektrotehnike, specifičnije elektronike, još specifičnije mikroelektronike. To je područje koje se bavi ponašanjem najmanjih elektroničkih komponenata u integriranim sklopovima. Nas četvorica smo s mentorom radili na projektiranju sklopa za faznu sinkronizaciju (phase-locked loop - PLL). Taj sklop radi kao množitelj i stabilizator frekvencije i svaki od nas je dobio dio tog sklopa. Tin je dobio digitalni dio koji se sastoji od djelitelja frekvencije i fazno-frekvencijskog detektora, Andro sklop za podešavanje nivoa i regulator radnog omjera, Leo naponski upravljani oscilator i ja sam dobio nabojsku pumpu i niskopropusni filter", opisuje Luka Sabljak raspodjelu zadataka u timu.

Opširnija vijest dostupna je u nastavku obavijesti, a svi studenti koji su upravo u procesu odabira mentora, mogu se javiti svojim kolegama (Tin, Leo, Luka i Andro) za pomoć i dodatni razgovor o njihovim iskustvima.

Slijeva nadesno: Tin Fogec, prof. dr. sc. Adrijan Barić, Leo Gočan, Luka Sabljić i Andro Žamboki
"Odabir mentora najvažniji je moment za naš budući rad i struku", tvrde studenti.

Završni rad koji studenti upravo privode kraju, oslanja se na suradnju s jednom od vodećih senzorskih poduzeća, austrijskim ams AG-om, koji se bavi projektiranjem čipova i s kojim FER godinama surađuje na projektima. Naime, ams AG našim je studentima poslao shemu sklopa zvanog "fazno spregnuta petlja" (PLL). "Ona se koristi kada je potrebno dobiti signal neke više frekvencije, a jedini dostupni izvor signala sa stabilnom frekvencijom ima premalu frekvenciju. PLL tada omogućava podizanje (umnažanje) frekvencije uz nasljeđivanje stabilnosti frekvencije tog izvora. Osim toga, PLL također ima funkciju stabilizacije, što, naravno, nije naodmet", pojašnjava student Leo Gočan.
 

Austrijsko poduzeće ams AG izradit će čip prema njihovom dizajnu

"Mi smo trebali iskopirati tu shemu i "skužiti" kako ona točno radi. Također, trebali smo ju poboljšati ako smatramo da bismo nešto mogli bolje napraviti - što se i dogodilo. Nakon što smo nacrtali sklop, morali smo provjeriti radi li uopće. Program u kojem smo to simulirali ima modele svih elektroničkih elemenata (tranzistori, otpornici itd.) tako da pouzdano može pokazati što bismo mogli očekivati da se doslovno napravi čip koji smo dizajnirali. Naravno, prve iteracije sklopa ili nisu radile ili su loše radile pa smo morali mijenjati neke stvari i ponovno simulirati i tako ukrug dok ne dobijemo nešto što se ponaša onako kako bismo htjeli. U slučaju našeg završnog rada trebali smo dobiti na izlazu pravokutni signal s frekvencijom 10 puta većom od frekvencije ulaznog. Također smo trebali provesti simulacije gdje se frekvencija ulaznog signala mijenja te se izlaz sklopa isto trebao mijenjati tj. pratiti ulaz", opisuje cijeli proces Andro Žamboki, student čije su izmjene u originalnom dizajnu sklopa rezultirale smanjenjem potrošnje struje kada je sklop ugašen (u power down modu).

Korak koji im sada predstoji crtanje je sklopa koji su dizajnirali, prema kojem će ams AG fizički proizvesti čip i poslati ga našim studentima u Zagreb. Najesen će oni na gotovoj pločici (čipu) napraviti mjerenja i provjeriti njegove performanse koje bi trebale biti iste ili barem slične onima koje su dobivali simulacijama.

Tim studenata na konzultacijama s profesorom Adrijanom Barićem, za kojeg kažu da je THE MENTOR!
"Mentor treba uvijek biti dostupan, treba konstantno ohrabrivati svoje studente te ih voditi i usmjeravati kroz svaki korak. Kada se ne bismo trudili, imali bismo osjećaj da smo izdali svog mentora", složni su svi redom.
 

Ocjene nisu najbitnije, bitan je interes i volja studenata

Tin Fogec prije treće godine nije imao jasnu sliku koji će smjer odabrati kada za to dođe vrijeme. Profesora Barića slušao je na predmetu Elektronika 1 i jako mu se svidjelo gradivo i način na koji predaje. "Iskreno, nisam mislio da imam dovoljno dobar prosjek ocjena da mi profesor Barić bude mentor. Međutim, odlučio sam ga pitati za mentorstvo i bez ikakvih problema me je primio. Tada sam shvatio da ocjene nisu najbitnije, bitan je interes i volja studenata", opisuje nam Tin. "Ovo čime se mi bavimo doima se jako komplicirano, ali to zaista i jest tako. Tijekom cijelog semestra radili smo i do deset sati tjedno. Profesor Barić bio je velika podrška i imao je puno strpljenja, pogotovo s obzirom na situaciju s potresom i koronom. Dakle, nije mu bio nikakav problem čuti se s nama preko Skypea i uvijek je bio voljan pomoći. Kada vidiš koliko tvoj mentor sebe daje u projekt, želiš i ti dati sve od sebe da napraviš što bolji posao", zaključuje Tin.
 

Elektrotehničari stvaraju temeljnu tehnologiju

Andro Žamboki slikovito je opisao značaj elektrotehnike na primjeru piramide. "Elektrotehnika je izravni spoj između znanosti i tehnologije i ona je temelj svih daljnjih tehnoloških razvoja. Ako bismo zamislili tehnologiju kao piramidu u kojoj svaki sloj podržava one iznad sebe, elektrotehnika bi bila na samom dnu. Dakle, bilo kakve inovacije unutar elektrotehnike utječu na sve tehnologije dok bi, primjerice, inovacije u programiranju (koje bi bile negdje pri vrhu piramide) minimalno utjecale na razvoj unutar elektrotehnike. I to je u redu, jer se programeri ne moraju zamarati kako su točno bitovi spremani unutar memorije, ali zato su elektrotehničari važni. Oni stvaraju temeljnu tehnologiju koju drugi koriste kako bi stvorili inovacije".

Autor: Petra Škaberna
Popis obavijesti