Brucoši, upoznajte akademski sustav u...

U vremenu kada maturanti donose odluke o svojem daljnjem obrazovanju, biraju fakultete koji im najviše odgovaraju i u skladu su s njihovim preferencijama, smatramo da je važno skrenuti pažnju na razlike između sveučilišta i veleučilišta, a slijedom toga i razlike između stručnih i akademskih naziva koji se na njima stječu.

U Hrvatskim sveučilišnim novinama "Universitas" objavljen je razgovor s prorektorom za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tonćijem Lazibatom koji govori upravo o tome.

Misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi, dok je zadaća visokih škola i veleučilišta osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište. Završetkom stručnih studija stječu se stručna zvanja, a završetkom sveučilišnih studija akademska, ističe u prorektor Lazibat.

U nastavku obavijesti prenosimo više informacija izdvojenih iz razgovora s profesorom Lazibatom.

Razlike dvaju sustava

Uvjet za upis na sveučilišne studije završena je četverogodišnja srednja škola i položena državna matura. U realizaciji sveučilišnih programa sudjeluje nastavno osoblje u znanstveno-nastavnim zvanjima, a to su docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom zvanju. Stručni studiji nemaju ta radna mjesta.

S druge strane, na stručne studije može se upisati i s trogodišnjom srednjom školom (tzv. skraćeni stručni studij), u realizaciji programa stručnog studija sudjeluje tzv. nastavno osoblje u nastavnom zvanju, a to su predavači, viši predavači i profesori visoke škole.

Hijerarhija akademskih i stručnih zvanja

Završetkom sveučilišnih studija stječu se akademski nazivi:

  • završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica, skraćeno univ. bacc. (lat. baccalaureus/baccalaurea);
  • završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar struke (mag. iur., mag. oec., mag. arh.,...), u medicini doktor medicine (dr. med., dr. vet. med.)
  • završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se akademski naziv, sveučilišni specijalist (univ. spec.);
  • završetkom poslijediplomskog doktorskog studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.).

Akademski stupanj doktora znanosti piše se ispred imena i prezimena. Svi ostali stručni i akademski nazivi pišu se iza imena i prezimena.

Najniže stručno zvanje stručni je pristupnik. To se zvanje stječe završetkom stručnog studija koji traje od 1 do 3 godine. Završetkom preddiplomskog stručnog studija stječe se stručni naziv prvostupnik ili skraćeno bacc. (lat. baccalaureus), odnosno prvostupnica (lat. baccalaurea). Većina zemalja ima preddiplomsku razinu stručnih studija, a rijetko i diplomske specijalističke stručne studije, no u Republici Hrvatskoj i oni postoje. Ti se studiji upisuju nakon preddiplomskih stručnih studija. Završetkom takvih studija opet se stječe stručni naziv, ne akademski, a to je stručni specijalist (str. spec.).

Što su visoka učilišta i kakva mogu biti?

Visoka učilišta su zajednički naziv za ustanove visokog obrazovanja, a to mogu biti visoke škole, veleučilišta, fakulteti ili sveučilišta. Sveučilišta mogu biti integrirana, a postoje i neintegrirana koja čine fakulteti kao samostalne pravne osobe. Takva su naša četiri najveća sveučilišta – zagrebačko, splitsko, riječko i osječko.

Sveučilišta koja su integrirana, a to znači da njihove sastavnice (odjeli i/ili fakulteti) nisu samostalne pravne osobe su: Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Puli, Sveučilište Sjever, Hrvatsko katoličko sveučilište i Libertas, jedino privatno sveučilište.

Sveučilišta mogu izvoditi sve programe, i stručne i sveučilišne, dok visoke škole i veleučilišta mogu izvoditi isključivo stručne programe.

Autor: Petra Škaberna
Popis obavijesti