U razdoblju od sredine 1970-ih do sredine 1980-ih Elektrotehnički fakultet u Zagrebu prolazi kroz jedno od najintenzivnijih razdoblja svojega razvoja, obilježeno istodobnim napretkom u nastavi, znanosti i studentskom životu. U tim godinama Fakultet je aktivno redefinirao inženjersku struku i studentski standard, postavljajući temelje za modernu digitalnu budućnost.

Krajem 1970-ih pokrenuta je i javna rasprava o prostornom proširenju Fakulteta, potaknuta potrebom za poboljšanjem standarda studenata i djelatnika. U Odluci SIZ-a sa Skupštine održane 22. siječnja 1979. istaknuto je da "Postojeći prostor projektiran je i namijenjen za izvođenje nastavnih potreba i standarda za 1000 studenata, a već sada na Fakultetu studira oko 2700 studenata". Izrada idejnog rješenja za proširenje ETF-a bio je logičan idući korak.

Modernizacija studija i uvođenje nastavnog plana ETF-4

Sve je započelo nastavnim reformama koje su pratile ubrzanu industrijalizaciju. U akademskoj godini 1978./79. formalno se usvaja nastavni plan ETF-4 s ukupno osam smjerova, čime se studij dodatno modernizira i prilagođava suvremenim tehnološkim potrebama. Elektroenergetika postaje jedan od ključnih smjerova, uz uvođenje predmeta Energetski procesi i daljnju podjelu na usmjerenja vezana uz izgradnju, upravljanje i opću energetiku.
 

Razvoj energetike i uvođenje smjera Nuklearna energetika

Iste, 1977. godine, pokrenut je i smjer Nuklearna energetika, za čije je uvođenje i razvoj osobito zaslužan profesor Danilo Feretić, uz inicijativu i doprinos profesora Hrvoja Požara i Vladimira Knappa. Time su postavljeni temelji sustavnog obrazovanja u području nuklearne energetike te potaknut daljnji razvoj pripadajućih zavoda i istraživačkih aktivnosti.
 

Računarstvo i automatika: koraci prema digitalnoj budućnosti

Početkom 1980-ih nastavlja se snažna modernizacija nastavne i istraživačke infrastrukture. Već 1980. godine Zavod za visoki napon i energetiku nabavlja elektroničko računalo za potrebe energetskih istraživanja, čime se unapređuje analitički i razvojni rad. Od 1981. fakultet sudjeluje u projektu "Razvoj energetike u Hrvatskoj", posebno u području vođenja i eksploatacije elektroenergetskog sustava. Iste godine uvodi se i samostalni smjer Računarske tehnike, oblikovan prema preporukama međunarodnih udruženja ACM i IEEE i uzoru na vodeća svjetska sveučilišta, dok se usmjerenje Automatika razvija u punopravni studijski smjer.
 

Znanstveni trijunf: Begina vaga i redefinicija jedinice volta

Znanstveni vrhunac ovog razdoblja ostvaren je u području temeljnih električnih mjerenja. Profesor Vojislav Bego, djelujući u okviru međunarodnog projekta "Volt Balance Determination of Voltage" u suradnji s američkim Nacionalnim institutom za standarde i tehnologiju (NIST), razvio je naponsku vagu – instrument iznimne preciznosti. Godine 1981. izrađena je verzija za 10 kV i 2 g, a 1983. unaprijeđena verzija za 10 kV i 10 g. U vrijeme kada su vodeći svjetski laboratoriji koristili strujne vage kao standard, Begina metoda u početku je izazivala skepsu, no već prva mjerenja pokazala su njezinu superiornu točnost. Utvrđeno je odstupanje vrijednosti volta od približno 8 milijuntinki, što je nakon međunarodne potvrde dovelo do službenog ispravka jedinice napona za 8,065 milijuntinki. Time je rad profesora Bege trajno ugrađen u temelje suvremenih mjernih standarda.
 

Širenje akademskog utjecaja i osnivanje fakulteta u Osijeku

Godine 1978. fakultet ima važnu ulogu u širenju visokog obrazovanja sudjelovanjem svojih profesora u osnivanju Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, pri čemu većina nastavnog kadra tog fakulteta potječe upravo s ETF-a. Time ETF potvrđuje svoju poziciju središnje institucije za obrazovanje elektrotehničkih stručnjaka u Hrvatskoj.
 

KSET: Srce zagrebačke urbane scene

Paralelno s akademskim uspjesima, 16. prosinca 1976. godine postao je "rođendan" modernog KSET-a, kada klub useljava u prostore bivše kotlovnice. Ono što je počelo kao prostor za studente ETF-a, ubrzo je preraslo u epicentar zagrebačke omladinske kulture. U razdoblju do 1979. KSET djeluje kontinuirano, no zbog sve većeg interesa i širenja aktivnosti pristupa se njegovu proširenju i preuređenju, dovršenom u ožujku 1980. godine. Tada klub dobiva galeriju i prepoznatljiv interijer koji postaje dom najprogresivnijim idejama vremena.

Tijekom 1980-ih prerasta u jedno od ključnih središta zagrebačke omladinske i studentske kulture. Osim koncerata, tribina i svakodnevnih događanja, KSET postaje i važna medijska i produkcijska baza. Značajan broj njegovih članova sudjeluje u pokretanju i radu Omladinskog radija, kasnijeg Radija 101, unoseći inženjersku preciznost i kreativni bunt u radijski eter. U drugoj polovici osamdesetih, KSET postaje studio za snimanje inovativnih omladinskih TV emisija, koristeći tehničke resurse kluba za stvaranje novih vizualnih formata. Brucošijade ETF-a, u organizaciji KSET-a, prerastaju u najveće studentske koncertne događaje u gradu, promovirajući nadolazeće zvijezde novog vala.
 

Studentski život i transformacija "Našeg lista"

Duh tog vremena bilježio je i popularni studentski časopis "Naš list", koji izlazi još od početka1960-ih, to tijekom 1970-ih sve se više oslobađa ideoloških okova, fokusirajući se na humor, britke eseje i intervjue koji su kritički promišljali društvo.

Jedan od povijesnih trenutaka ovjekovječen u 3. broju Našeg lista iz 1983. godine kada je Brucošijadu ETF-a posjetio dirigent i skladatelj svjetskoga glasa - Leonard Bernstein. "Igrom slučaja, isti dan održan je i koncert u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, pod dirigentskom palicom vodećeg svjetskog dirigenta Leonarda Bernsteina. Nakon koncerta gospodin Bernstein nije propustio priliku da posjeti KSET, gdje je proveo pola sata u ugodnom razgovoru s članovima Kluba." (Novi list, 1983.)

Do sredine 1980-ih ETF se profilirao kao moderna i utjecajna visokoobrazovna i znanstvena institucija, čiji se doprinos očituje u razvoju novih studijskih područja i međunarodno relevantnih istraživanja, ali i u oblikovanju dinamične studentske kulture. Spoj tehnološkog napretka, znanstvene izvrsnosti i bogatog društvenog života učvrstio je njegovu ulogu u razvoju elektrotehnike i šireg društvenog okruženja.