Korisne primjere i talijanske prakse implementacije umjetne inteligencije u znanstvenim istraživanjima, industriji, uslugama, kritičnoj infrastrukturi i javnoj politici pružili su stručnjaci na panel raspravi AI Beyond the Hype: Limits, Innovations, and Perspectives, održanoj u četvrtak na FER-u, u povodu Dana talijanskih istraživanja u svijetu.

Na okupljanju u organizaciji FER-a, Veleposlanstva Italije, Instituta Ruđer Bošković i Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, sugovornici su se osvrnuli na napredne smjerove razvoja AI-a, doprinos Italije u spomenutim područjima i pozvali na jačanje suradnje između Hrvatske i Italije kroz razmjenu znanja i razvoj infrastrukture u području umjetne inteligencije.

Akademik prof. dr. sc. Sven Lončarić, voditelj FER-ovog Centra za umjetnu inteligenciju (CAI), koji okuplja više od 100 istraživača u 20 laboratorija, istaknuo je široku primjenu umjetne inteligencije i potrebu domaćeg gospodarstva za obrazovanim stručnjacima.

"U istraživanjima i nastavi na FER-u, kao i kroz aktivnosti našeg Centra, umjetnu inteligenciju široko primjenjujemo u robotici, informacijskoj sigurnosti, cyber securityju, obradi signala i slike, financijskoj analitici, bioinformatici i brojnim drugim područjima. FER provodi veliki broj europskih i nacionalnih projekata. Primjerice, upravo u sklopu Centra za umjetnu inteligenciju mladi istraživači na doktorskim studijima imaju priliku doktorirati razvijajući najnovije metode primjene umjetne inteligencije. To je vrlo važno za naše gospodarstvo s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji velika potreba za razvijanjem inovativnih proizvoda za svjetsko tržište, a za što su potrebni vrhunski obrazovani ljudi koji mogu voditi takav razvoj", rekao je akademik Lončarić.

Veleposlanik Italije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Paolo Trichilo otkrio je da je Italija posljednjih godina značajno ojačala svoju poziciju u području umjetne inteligencije ciljanim ulaganjima i stvaranjem novih središta izvrsnosti, istaknuvši da je Italija prva zemlja u Europskoj uniji koja je implementirala sveobuhvatni nacionalni zakon o umjetnoj inteligenciji osmišljen kao nadopuna Zakonu EU.

"Među glavnim inicijativama Italije u području AI-a je zaklada FAIR koja uključuje 14 sveučilišta, četiri istraživačka centra, sedam velikih kompanija i preko stotinu dodatnih poduzeća i javnih uprava. U 2026. godini 48 posto Talijana koristi AI alate, dok je AI tržište dosegnulo ukupnu vrijednost od 1,2 milijarde eura. Na industrijskoj razini 16,4 posto tvrtki već je integriralo rješenja umjetne inteligencije, a jedan od ICT centara je Torino sa 7600 tvrtki i 39 000 ICT stručnjaka. S 18 superračunala među 500 najboljih, Italija također ostaje četvrta najmoćnija zemlja svijeta po instaliranoj računalnoj snazi", poručio je veleposlanik.

Mateja Tolj, voditeljica Odjela za programiranje i provedbu programa i projekata EU u Upravi za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih naglasila je kako korištenjem umjetne inteligencije u različitim znanstvenim granama i fuzijom dobivenih uvida možemo ojačati europsku poziciju u samom sektoru.

"Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u potpunosti je svjesno važnosti praćenja tehnološkog napretka i inovacija koji su među ključnim pokretačima globalne povezanosti i gospodarskog rasta te  pomažu u smanjenju nejednakosti u različitim dimenzijama društva, jačanju obrazovanja i vještina. Spajanjem perspektiva iz znanosti, industrije i javne politike možemo ponuditi i dobiti realističan pogled na to gdje se umjetna inteligencija danas nalazi, prevladati trenutna ograničenja i ojačati konkurentnost Europe u ovom području", istaknula je Tolj.

Dr. sc. Ivanka Jerić, pomoćnica ravnatelja Instituta Ruđer Bošković, poručila je da je umjetna inteligencija na Institutu alat koji već više od 25 godina unaprjeđuje znanstvena istraživanja i razvoj novih rješenja, a sam panel odražava snažnu i rastuću suradnju između Hrvatske i Italije.

"U Institutu Ruđer Bošković umjetna inteligencija nije nova. Primjenjujemo ju za automatsko pretraživanje znanstvene literature u biomedicini, analizi medicinskih slika i zaštiti okoliša. Gradimo cijeli sustav znanja i infrastrukture umjetne inteligencije koja se zapravo danas nalazi na raskrižju - velikih očekivanja s jedne strane i mnogih neodgovorenih pitanja s druge. I zato su konferencije poput ove važne jer se moramo usredotočiti na to što umjetna inteligencija zapravo jest i što može postići u budućnosti“, rekla je Jerić, dodavši kako se „suradnja Hrvatske i Italije u znanosti na IRB-u vidi vrlo konkretno, kroz zajedničke projekte s talijanskim partnerima i kroz mobilnost istraživača, koju su dodatno ojačali programi Obzor i Marie Skłodowska-Curie, dovodeći na Institut znanstvenike iz Italije".

Panel je zaključen porukom da talijanski doprinos utemeljen na snažnim teorijskim osnovama i brzorastućem ekosustavu prirodno nadopunjuje hrvatske istraživačke kompetencije i infrastrukture, čime se jača zajednička europska vizija pouzdane, održive i znanstveno utemeljene umjetne inteligencije.

Fotografije s događaja dostupne su u Galeriji FER-a ovdje, a program se nalazi na poveznici ovdje.