Pozivamo sve zainteresirane, a posebno prijediplomske studente, na predavanje u okviru seminara "Biomedicinsko inženjerstvo: Istraživanja, inovacije, karijere" koje će vam otvoriti vrata u svijet vrhunske tehnologije, istraživanja i karijernih mogućnosti u ovom brzo rastućem interdisciplinarnom području.
U trećem predavanju pod naslovom "Novi zajednički diplomski studij Biomedicinsko inženjerstvo FER-a i FSB-a" govorit će predsjednik Odbora studija, akademik prof. dr. sc. Sven Lončarić. Studij je izgrađen na temeljima više od pet desetljeća tradicije istraživanja i razvoja u biomedicinskom inženjerstvu na FER-u i FSB-u i strukturiran je sukladno sličnim studijima u svijetu.
Ako ste zainteresirani za biomedicinsko inženjerstvo i ako razmišljate o upisu ovog studija svakako dođite na predavanje koje će biti održano 15. travnja, od 13:15 do 14:00 sati, u dvorani A-201 na FER-u.
Kratka biografija predavača i sažetak predavanja je u duljoj obavijesti. Svi zainteresirani su dobro došli!
Sažetak predavanja
U predavanju bit će predstavljen novi zajednički sveučilišni diplomski studijski program "Biomedicinsko inženjerstvo" koji je počeo s izvođenjem u ak. god. 2025./2026.
U području tehničkih znanosti, biomedicinsko inženjerstvo je razmjerno novo područje istraživanja, razvoja i inovacija, a razvija se značajno brže od drugih polja, iz kojih tradicionalno potječe: elektrotehnike, strojarstva i računarstva. Znanja, vještine i tehnologije koje su temelj biomedicinskog inženjerstva, omogućile su i značajan dio napretka u medicini i zdravstvu, a u novije vrijeme i u biologiji. Biomedicinsko inženjerstvo pomaže boljem razumijevanju fiziologije i strukture ljudskog tijela i razvoju novih medicinskih uređaja i kliničkih usluga koji pomažu zdravstvenoj struci u prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti. Biomedicinski inženjeri su ključni za istraživanje i razvoj, dizajn, nadzor, održavanje i sigurnost medicinskih uređaja te odabir, instalaciju i integraciju sustava medicinske informatike. Tržišna vrijednost sektora biomedicinskog inženjerstva u EU je 110 mlrd. € s 650 000 zaposlenih u 26 000 kompanija.
U Hrvatskoj postoji više od pet desetljeća tradicije znanstvenih istraživanja u području biomedicinskog inženjerstva, no dosad nije bilo studijskih programa koji su omogućavali stjecanje odgovarajuće kvalifikacije. U okviru projekta "Razvoj hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području biomedicinskog inženjerstva", financiranog iz Europskog socijalnog fonda, na Sveučilištu u Zagrebu razvijen je novi združeni sveučilišni diplomski studijski program "Biomedicinsko inženjerstvo". Nositelj studija je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), a partner je Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB). U provedbi studijskog programa sudjelovat će i nastavnici Medicinskog fakulteta (MEF). Radi se o interdisciplinarnom studijskom programu u kojem će nastavnici FER-a dati ekspertizu u području bioinstrumentacije, analitike signala, slika i drugih podataka u biomedicini, bioinformatike i informacijskih sustava u biomedicini i zdravstvu, nastavnici FSB-a u području biomehanike i konstruiranja i proizvodnih tehnologija u biomedicini, a nastavnici MEF-a u temeljnim medicinskim područjima poput fiziologije i anatomije. Razvojem novog diplomskog studija bit će po prvi puta moguće u Hrvatskoj steći kvalifikaciju magistar inženjer / magistra inženjerka biomedicinskog inženjerstva sa stručnim nazivom mag. ing. biomeding.
Kratka biografija predavača
Sven Lončarić diplomirao je i magistrirao u polju elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagreba, 1985. i 1989. godine. Doktorirao je u polju elektrotehnike na Sveučilištu u Cincinnatiju, SAD, 1994. godine, kao dobitnik Fulbrajtove stipendije. U zvanje redoviti profesor u trajnom izboru u polju elektrotehnike i u polju računarstva na FER-u izabran je 2011. godine. Od 2001. do 2003. bio je Assistant Professor na Sveučilištu New Jersey Institute of Technology, SAD.
Voditelj je istraživačke grupe za obradu slike na FER-u, koju je osnovao 1994. godine. Sa suradnicima publicirao je više od 300 znanstvenih i stručnih radova. Bio je suradnik ili voditelj na brojnim nacionalnim i međunarodnim istraživačkim i razvojnim projektima u području obrade slika i računalnog vida, financiranima iz javnih i privatnih izvora. Posebno je bio aktivan u istraživanjima i primjenama analize slike u medicini. Bio je voditelj projekta financiranog iz programa „Razvoj hrvatskog kvalifikacijskog okvira” tijekom kojeg je razvijen zajednički sveučilišni studijski program „Biomedicinsko inženjerstvo”. Osnivač je i voditelj Centra izvrsnosti za računalni vid na Sveučilištu u Zagrebu. Suvoditelj je nacionalnog Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave i voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a.
U studijske programe FER-a uveo je 1996. godine predmete „Digitalna obrada i analiza slike” i „Neuronske mreže” te više drugih predmeta u kasnijim reformama studijskih programa. Bio je mentor za više od 230 studenata na prijediplomskoj i diplomskoj razini. Pod njegovim mentorstvom 19 doktoranada uspješno je obranilo doktorate.
Prema studiji Sveučilišta Stanford, SAD, rangiran je u 2% najcitiranijih svjetskih znanstvenika u kategoriji "umjetna inteligencija i obrada slike". Prof. Lončarić redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i IEEE. Bio je predsjednik Hrvatske sekcije IEEE. Predsjednik je Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU i Odbora za digitalnu transformaciju HAZU. Osnivač je i organizator više međunarodnih znanstvenih skupova i ljetnih škola. Bio je urednik, član uredničkih i programskih odbora i recenzent za više međunarodnih znanstvenih skupova i časopisa. Bio je predsjednik ili član brojnih odbora na Fakultetu i na Sveučilištu. Dobitnik je Državne nagrade za znanost, Nagrade "Fran Bošnjaković" Sveučilišta u Zagrebu, Nagrade "Rikard Podhorsky" Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Nagrade za znanost Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fulbrajtove stipendije i Nagrade "Nikola Tesla" Hrvatske sekcije IEEE.
Pristupačnost