Na Danu otvorenih vrata FER-a 2024., posjetitelji su mogli upoznati TIOSS-a zvanog Robi, humanoidnog robota visokog 220 centimetara, teškog 200 kilograma, koji može komunicirati i prepoznati emocije sugovornika.

Međutim, Robi nije toliko poseban ako ne istaknemo da je star 66 godina! Njega je 1958. godine izradio pionir računarstva, inženjer Branimir Makanec, a studenti FER-a su ga tijekom posjednih nekoliko godina ponovno oživjeli.

Članak o ovoj predivnoj priči objavio je 24 sata.

Prof. dr. sc. Siniša Šegvić prisjeća se za portal Netokracija ranih dana razvoja umjetne inteligencije na FER-u. Zajedno s nekolicinom domaćih stručnjaka iz te domene, Šegvić u članku prepričava prve istraživačke korake, danas povijesne momente, koji su se u tom području odvijali krajem 90-ih godina.

"Kasnije, u okviru doktorskog rada, razvio sam program za ispravljanje radijalnog izobličenja leće. Taj program dobro mi je došao nekoliko godina kasnije, kad sam s kolegama s instituta IRISA u Rennesu predložio jedan od ranih algoritama za autonomnu navigaciju automobila bez vozača. Naš Cycab autonomno je obišao gotovo cijeli kampus Beaulieu u Rennesu, a to u 2005. godini nije bio maleni pothvat", ističe profesor Šegvić.

Ponekad velike znanstvene prekretnice izgledaju sasvim neprimjetno dok ih proživljavaš, iskren je Šegvić. Ipak, neke prekretnice izazovnije su od drugih.

"Primjerice, najmanji eksperiment iz prvog članka o raspoznavanju slika slojevima pažnje podrazumijevao je računski napor koji odgovara preko 200 dana računanja na jednoj grafičkoj kartici V100. Tko je u tom trenutku imao 100 grafičkih kartica, takav model mogao je naučiti za manje od tri dana. U tom smislu, dobra vijest je da je sveučilišni računski centar Srce lani pustio u rad računalo Supek s 80 grafičkih kartica za potrebe domaće akademske zajednice", napominje profesor Siniša Šegvić.

"Raditi iz Hrvatske za cijeli svijet i biti najbolji na svijetu u tome što radite“ ključna je vizija dekana prof. dr. sc. Vedrana Bilasa, o čemu je sredinom kolovoza 2024. govorio na HRT-u u emisiji Studio 4.

Dekan Bilas smatra da bismo hrvatska sveučilišta, institute, visokotehnološke ekosustave trebali brendirati i međunarodno ih jače pozicionirati, upravo kao što to činimo za Hrvatsku u kontekstu turističke destinacije.

"Hrvatsku trebamo staviti na mapu Europske unije kao visokotehnološku destinaciju. Brojne pozitivne primjere već imamo iz naše klasične industrije koja već desetljećima djeluje, ali sve je više primjera mladih uspješnih hrvatskih tehnoloških poduzeća, bilo da je to u području umjetne inteligencije, informacijske tehnologije, robotike, elektromobilnosti…", ističe Bilas, a fakulteti, sveučilišta i znanstveni instituti čine nezaobilaznu jezgru tog potencijala.

Kako bismo se što bolje integrirali u europski istraživački prostor i podignuli međunarodnu vidljivost hrvatske znanosti, važno je sudjelovati u visokokompetitivnim Horizon projektima. "Trenutačno smo najbolje pozicionirana hrvatska institucija po broju Horizon projekata, imamo ih ukupno 17 ugovorenih, ukupne vrijednosti oko 8,5 milijuna eura", rekao je dekan Bilas.

Govoreći pak o internacionalizaciji, smatra da ne možemo razvijati hrvatsku visokotehnološku industriju s bazom učenika ili studenata koju trenutačno imamo. I stoga je jasna poruka akademske zajednice da se hrvatska sveučilišta moraju internacionalizirati.

Snimka intervjua dostupna je na našem YouTube kanalu, a vijest je objavljena i na web stranicama HRT-a ovdje.

Doc. dr. sc. Marko Horvat sa Zavoda za primijenjeno računarstvo, gostovao je početkom kolovoza 2024. u emisiji "Zelena linija" informativnog programa HRT-a.

Tema je bila trenutačno vrlo aktualna - Zeleni AI (Green AI) - odnosno, sve veća potrošnja električne energije, te posljedično generiranje štetnih stakleničkih plinova, zbog treniranja i korištenja naprednih modela umjetne inteligencije, i računalnih aplikacija općenito, te zbog skladištenja velikih količina podataka.

Ove tehnologije danas se više ne koriste lokalno već su dostupne putem oblaka (cloud) te prosječnom korisniku nije transparentno, niti posve jasno, koliko je energije potrebno za primjerice jedan upit razgovornom agentu ili učitavanje web stranice s ugrađenim računalnim kodom.

Također, odabir programskog jezika za razvoj AI usluga, Python, je loš, jer je izrazito neučinkovit u pogledu korištenja procesorskog vremena, prostora za pohranu i električne energije za izvršavanje algoritama, ali je programerima pogodan.

Kako je bilo spomenuto u emisiji, prema nekim procjenama (dio izvora: [1] [2] [3] [4]) jedan upit agentu koji se temelji na velikim jezičnim modelima koristi istu količinu električne energije kao korištenje nekad popularnog 8-bitnog kućnog računala Commodore 64 sat vremena, a web stranica UN samita o klimatskim promjenama (COP23) koja se održala u prosincu 2023. godine dnevno je generirala više tisuća tona CO2 (jer je sadržavala bogatu multimediju, puno JavaScript koda i veza prema drugim sjedištima).

Snimak i sažetak emisije nalaze se na poveznici ovdje.