Obavijesti

Mladi inovatori s FER-a razvili...

Petar Sušac, nedavno diplomirani magistar inženjer računarstva i jedan od najboljih studenata svoje generacije, osmislio je u suradnji s kolegom Nikolom Gudanom, mag. ing., (razvoj hardvera), inovativan uređaj za pomoć osobama koje mucaju.

Ovaj projekt temelji se na Petrovom diplomskom radu pod nazivom "Sustav za dijagnostiku i praćenje intenziteta mucanja primjenom strojnog učenja na rubnim uređajima", koji je prošle godine osvojio nagradu "Stanko Turk". Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje za iznimno istaknute diplomske radove iz područja računarstva. Sustav je prepoznat i nagrađen na međunarodnoj razini.

Autor: Petra Škaberna
Ana Sović Kržić o važnosti STEM...

Profesorica Ana Sović Kržić u intervjuu za časopis VIDI istaknula je važnost STEM obrazovanja u pripremi mladih za tehnološki napredak i tržište rada budućnosti. Poseban naglasak stavila je na važnost poticanja djevojaka na STEM karijere te razbijanje rodnih stereotipa koji još uvijek koče jednakost u ovom području.

Zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu u akademiji i suradnji s industrijom, podijelila je uvide o izazovima i prilikama u STEM području te naglasila potrebu prilagodbe obrazovnih programa kako bi se potaknula kreativnost i inovativnost kod studenata. Smatra da je ključno povezati teorijska znanja s praktičnim vještinama kroz suradnju obrazovnih institucija i tehnološke industrije.

Više o njezinom radu, projektima i viziji budućnosti STEM obrazovanja pročitajte u članku na Vidilabu.

Autor: Petra Škaberna
Ivan Dokmanić: Budućnost AI...

Umjetna inteligencija nezaustavljivo napreduje i mijenja svijet, a dr. sc. Ivan Dokmanić, izvanredni profesor na Sveučilištu u Baselu, upozorava kako taj napredak ima dalekosežne posljedice, ne samo na znanost i tehnologiju, već i na filozofiju i religiju.

Ivan Dokmanić je 2007. godine diplomirao na FER-u, doktorirao na prestižnom EPFL-u u Lausannei, a 2019. je za svoj rad dobio i "znanstveni Oscar" – prestižnu nagradu Europskog istraživačkog vijeća. Nedavno je održao predavanje u Zagrebu, povodom čega je Jutarnji list objavio članak. Dokmanić je tom prilikom istaknuo ključna pitanja koja postavlja razvoj umjetne inteligencije.

Autor: Petra Škaberna
Legendarni robot iz 1958. ponosno...

Na Danu otvorenih vrata FER-a 2024., posjetitelji su mogli upoznati TIOSS-a zvanog Robi, humanoidnog robota visokog 220 centimetara, teškog 200 kilograma, koji može komunicirati i prepoznati emocije sugovornika.

Međutim, Robi nije toliko poseban ako ne istaknemo da je star 66 godina! Njega je 1958. godine izradio pionir računarstva, inženjer Branimir Makanec, a studenti FER-a su ga tijekom posjednih nekoliko godina ponovno oživjeli.

Članak o ovoj predivnoj priči objavio je 24 sata.

Autor: Petra Škaberna
Barbara Arbanas: Ovdje imamo uvjete...

Dr. sc. Barbara Arbanas Ferreira, znanstvenica FER-ovog Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LABUST) i voditeljica pobjedničkog tima na prestižnom međunarodnom natjecanju u robotici - MBZIRC, gostovala je u HRT-ovoj emisiji "Druga strana: Budućnost je u zraku".

Govorila je o sve većoj primjeni dronova u poljoprivredi te o podvodnoj i pomorskoj robotici gdje pametna robotika uvelike pomaže u biološkim i arheološkim istraživanjima te ima veliku ulogu u konstruiranju autonomnih brodova.

Autor: Petra Škaberna
Doc. Tvrtko Mandić: CROCCS će pružiti...

Koordinator Hrvatskog centra kompetentnosti za poluvodiče - CROCCS (CROatian Competence Centre for Semiconductors), čiji se početak rada očekuje početkom 2025. godine, bit će FER.

Voditelj Centra doc. dr. sc. Tvrtko Mandić, za Poslovni dnevnik pojašnjava da će CROCCS biti one-stop-shop za podršku u razvoju čipova. Njegove će usluge prvenstveno biti namijenjene malim i srednjim poduzećima kojima često nedostaje znanja i opreme za razvoj naprednih poluvodičkih rješenja.

Više informacija pročitajte u nastavku obavijesti, a članak je dostupan na poveznici ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Siniša Šegvić o prvim koracima...

Prof. dr. sc. Siniša Šegvić prisjeća se za portal Netokracija ranih dana razvoja umjetne inteligencije na FER-u. Zajedno s nekolicinom domaćih stručnjaka iz te domene, Šegvić u članku prepričava prve istraživačke korake, danas povijesne momente, koji su se u tom području odvijali krajem 90-ih godina.

"Kasnije, u okviru doktorskog rada, razvio sam program za ispravljanje radijalnog izobličenja leće. Taj program dobro mi je došao nekoliko godina kasnije, kad sam s kolegama s instituta IRISA u Rennesu predložio jedan od ranih algoritama za autonomnu navigaciju automobila bez vozača. Naš Cycab autonomno je obišao gotovo cijeli kampus Beaulieu u Rennesu, a to u 2005. godini nije bio maleni pothvat", ističe profesor Šegvić.

Ponekad velike znanstvene prekretnice izgledaju sasvim neprimjetno dok ih proživljavaš, iskren je Šegvić. Ipak, neke prekretnice izazovnije su od drugih.

"Primjerice, najmanji eksperiment iz prvog članka o raspoznavanju slika slojevima pažnje podrazumijevao je računski napor koji odgovara preko 200 dana računanja na jednoj grafičkoj kartici V100. Tko je u tom trenutku imao 100 grafičkih kartica, takav model mogao je naučiti za manje od tri dana. U tom smislu, dobra vijest je da je sveučilišni računski centar Srce lani pustio u rad računalo Supek s 80 grafičkih kartica za potrebe domaće akademske zajednice", napominje profesor Siniša Šegvić.

Autor: Petra Škaberna
Dekan Vedran Bilas: Hrvatska kao...

"Raditi iz Hrvatske za cijeli svijet i biti najbolji na svijetu u tome što radite“ ključna je vizija dekana prof. dr. sc. Vedrana Bilasa, o čemu je sredinom kolovoza 2024. govorio na HRT-u u emisiji Studio 4.

Dekan Bilas smatra da bismo hrvatska sveučilišta, institute, visokotehnološke ekosustave trebali brendirati i međunarodno ih jače pozicionirati, upravo kao što to činimo za Hrvatsku u kontekstu turističke destinacije.

"Hrvatsku trebamo staviti na mapu Europske unije kao visokotehnološku destinaciju. Brojne pozitivne primjere već imamo iz naše klasične industrije koja već desetljećima djeluje, ali sve je više primjera mladih uspješnih hrvatskih tehnoloških poduzeća, bilo da je to u području umjetne inteligencije, informacijske tehnologije, robotike, elektromobilnosti…", ističe Bilas, a fakulteti, sveučilišta i znanstveni instituti čine nezaobilaznu jezgru tog potencijala.

Kako bismo se što bolje integrirali u europski istraživački prostor i podignuli međunarodnu vidljivost hrvatske znanosti, važno je sudjelovati u visokokompetitivnim Horizon projektima. "Trenutačno smo najbolje pozicionirana hrvatska institucija po broju Horizon projekata, imamo ih ukupno 17 ugovorenih, ukupne vrijednosti oko 8,5 milijuna eura", rekao je dekan Bilas.

Govoreći pak o internacionalizaciji, smatra da ne možemo razvijati hrvatsku visokotehnološku industriju s bazom učenika ili studenata koju trenutačno imamo. I stoga je jasna poruka akademske zajednice da se hrvatska sveučilišta moraju internacionalizirati.

Snimka intervjua dostupna je na našem YouTube kanalu, a vijest je objavljena i na web stranicama HRT-a ovdje.

Autor: Petra Škaberna
Docent Marko Horvat: Koliko energije...

Doc. dr. sc. Marko Horvat sa Zavoda za primijenjeno računarstvo, gostovao je početkom kolovoza 2024. u emisiji "Zelena linija" informativnog programa HRT-a.

Tema je bila trenutačno vrlo aktualna - Zeleni AI (Green AI) - odnosno, sve veća potrošnja električne energije, te posljedično generiranje štetnih stakleničkih plinova, zbog treniranja i korištenja naprednih modela umjetne inteligencije, i računalnih aplikacija općenito, te zbog skladištenja velikih količina podataka.

Ove tehnologije danas se više ne koriste lokalno već su dostupne putem oblaka (cloud) te prosječnom korisniku nije transparentno, niti posve jasno, koliko je energije potrebno za primjerice jedan upit razgovornom agentu ili učitavanje web stranice s ugrađenim računalnim kodom.

Također, odabir programskog jezika za razvoj AI usluga, Python, je loš, jer je izrazito neučinkovit u pogledu korištenja procesorskog vremena, prostora za pohranu i električne energije za izvršavanje algoritama, ali je programerima pogodan.

Kako je bilo spomenuto u emisiji, prema nekim procjenama (dio izvora: [1] [2] [3] [4]) jedan upit agentu koji se temelji na velikim jezičnim modelima koristi istu količinu električne energije kao korištenje nekad popularnog 8-bitnog kućnog računala Commodore 64 sat vremena, a web stranica UN samita o klimatskim promjenama (COP23) koja se održala u prosincu 2023. godine dnevno je generirala više tisuća tona CO2 (jer je sadržavala bogatu multimediju, puno JavaScript koda i veza prema drugim sjedištima).

Snimak i sažetak emisije nalaze se na poveznici ovdje.

Autor: Petra Škaberna