Prof. dr. sc. Siniša Šegvić prisjeća se za portal Netokracija ranih dana razvoja umjetne inteligencije na FER-u. Zajedno s nekolicinom domaćih stručnjaka iz te domene, Šegvić u članku prepričava prve istraživačke korake, danas povijesne momente, koji su se u tom području odvijali krajem 90-ih godina.

"Kasnije, u okviru doktorskog rada, razvio sam program za ispravljanje radijalnog izobličenja leće. Taj program dobro mi je došao nekoliko godina kasnije, kad sam s kolegama s instituta IRISA u Rennesu predložio jedan od ranih algoritama za autonomnu navigaciju automobila bez vozača. Naš Cycab autonomno je obišao gotovo cijeli kampus Beaulieu u Rennesu, a to u 2005. godini nije bio maleni pothvat", ističe profesor Šegvić.

Ponekad velike znanstvene prekretnice izgledaju sasvim neprimjetno dok ih proživljavaš, iskren je Šegvić. Ipak, neke prekretnice izazovnije su od drugih.

"Primjerice, najmanji eksperiment iz prvog članka o raspoznavanju slika slojevima pažnje podrazumijevao je računski napor koji odgovara preko 200 dana računanja na jednoj grafičkoj kartici V100. Tko je u tom trenutku imao 100 grafičkih kartica, takav model mogao je naučiti za manje od tri dana. U tom smislu, dobra vijest je da je sveučilišni računski centar Srce lani pustio u rad računalo Supek s 80 grafičkih kartica za potrebe domaće akademske zajednice", napominje profesor Siniša Šegvić.

"Raditi iz Hrvatske za cijeli svijet i biti najbolji na svijetu u tome što radite“ ključna je vizija dekana prof. dr. sc. Vedrana Bilasa, o čemu je sredinom kolovoza 2024. govorio na HRT-u u emisiji Studio 4.

Dekan Bilas smatra da bismo hrvatska sveučilišta, institute, visokotehnološke ekosustave trebali brendirati i međunarodno ih jače pozicionirati, upravo kao što to činimo za Hrvatsku u kontekstu turističke destinacije.

"Hrvatsku trebamo staviti na mapu Europske unije kao visokotehnološku destinaciju. Brojne pozitivne primjere već imamo iz naše klasične industrije koja već desetljećima djeluje, ali sve je više primjera mladih uspješnih hrvatskih tehnoloških poduzeća, bilo da je to u području umjetne inteligencije, informacijske tehnologije, robotike, elektromobilnosti…", ističe Bilas, a fakulteti, sveučilišta i znanstveni instituti čine nezaobilaznu jezgru tog potencijala.

Kako bismo se što bolje integrirali u europski istraživački prostor i podignuli međunarodnu vidljivost hrvatske znanosti, važno je sudjelovati u visokokompetitivnim Horizon projektima. "Trenutačno smo najbolje pozicionirana hrvatska institucija po broju Horizon projekata, imamo ih ukupno 17 ugovorenih, ukupne vrijednosti oko 8,5 milijuna eura", rekao je dekan Bilas.

Govoreći pak o internacionalizaciji, smatra da ne možemo razvijati hrvatsku visokotehnološku industriju s bazom učenika ili studenata koju trenutačno imamo. I stoga je jasna poruka akademske zajednice da se hrvatska sveučilišta moraju internacionalizirati.

Snimka intervjua dostupna je na našem YouTube kanalu, a vijest je objavljena i na web stranicama HRT-a ovdje.

Doc. dr. sc. Marko Horvat sa Zavoda za primijenjeno računarstvo, gostovao je početkom kolovoza 2024. u emisiji "Zelena linija" informativnog programa HRT-a.

Tema je bila trenutačno vrlo aktualna - Zeleni AI (Green AI) - odnosno, sve veća potrošnja električne energije, te posljedično generiranje štetnih stakleničkih plinova, zbog treniranja i korištenja naprednih modela umjetne inteligencije, i računalnih aplikacija općenito, te zbog skladištenja velikih količina podataka.

Ove tehnologije danas se više ne koriste lokalno već su dostupne putem oblaka (cloud) te prosječnom korisniku nije transparentno, niti posve jasno, koliko je energije potrebno za primjerice jedan upit razgovornom agentu ili učitavanje web stranice s ugrađenim računalnim kodom.

Također, odabir programskog jezika za razvoj AI usluga, Python, je loš, jer je izrazito neučinkovit u pogledu korištenja procesorskog vremena, prostora za pohranu i električne energije za izvršavanje algoritama, ali je programerima pogodan.

Kako je bilo spomenuto u emisiji, prema nekim procjenama (dio izvora: [1] [2] [3] [4]) jedan upit agentu koji se temelji na velikim jezičnim modelima koristi istu količinu električne energije kao korištenje nekad popularnog 8-bitnog kućnog računala Commodore 64 sat vremena, a web stranica UN samita o klimatskim promjenama (COP23) koja se održala u prosincu 2023. godine dnevno je generirala više tisuća tona CO2 (jer je sadržavala bogatu multimediju, puno JavaScript koda i veza prema drugim sjedištima).

Snimak i sažetak emisije nalaze se na poveznici ovdje.

Što je umjetna inteligencija, što je strojno učenje, kako funkcioniraju veliki jezični modeli poput ChatGPT-a, koje su zamke takvih modela i kako ih izbjeći, odnosno kako ih pametno koristiti?

Odgovore saznajte u edukativnom videu o umjetnoj inteligenciji koji su u sklopu 7. Dana medijske pismenosti pripremili Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku. U videu govore inženjeri računarstva Laura Majer i David Dukić, asistenti FER-a, i psihologinja Iva Vukojević, doktorandica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nastao je u produkciji Televizije Student. Videozapisi će koristiti nastavnicima u radu s učenicima viših razreda osnovne škole te sa srednjoškolcima, kao dio obrazovanja o umjetnoj inteligenciji.

U nedjelju, 21. travnja 2024. na HRT4 u Studiju 4 kod Leona Čuljka gostovali su dr. sc. Barbara Arbanas Pascoal Ferreira, viša asistentica Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo i g. Mladen Pejković, voditelj Alumni odbora FER-a te najavili treći FERConnect. Nakon dva lanjska izuzetno uspješna okupljanja, ovogodišnji FERConnect proslavit će uspjeh FER-ovog tima robotičara, koji je nedavno pobijedio na prestižnom međunarodnom natjecanju u robotici održanom u Abu Dhabiju. 

Prilog pogledajte na poveznici ovdje.

Uz uspjeh robotičara, Alumni odbor će u sklopu FERConnecta predstaviti rezultate i planove svojih inicijativa, uključujući aplikaciju za mentoriranje, novu Zakladu i postdiplomski program za sadašnje i buduće tehnološke lidere.

Podsjetimo, redovito okupljanje alumna i organiziranje FERConnecta jedna je od aktivnosti Alumni odbora osnovanog u ožujku prošle godine s ciljem jačanja suradnje s fakultetom i iskorištavanja potencijala zajednice.

Prijave za sudjelovanje na poveznici.

FER, Agronomski fakultet i Inovacijski centar Nikola Tesla pokretači su projekta AgroSPARC u sklopu kojega, u četiri komore napunjene s pedeset senzora te uz pomoć robotske ruke Franke, uzgajaju pšenicu. Cilj projekta vidljiv je i iz službenog naziva: "Napredna i prediktivna poljoprivreda za otpornost klimatskim promjenama", odnosno cilj znanstvenika je pronaći rješenje kako spasiti svijet od gladi uzrokovane klimatskim promjenama.

Više informacija nalazi se u nastavku obavijesti, a detaljnije o projektima AgroSPARC i Specularia te važnosti robotizacije pročitajte u članku priloga Jutarnjeg lista – Next 25.

Energetski stručnjak doc. dr. sc. Ninoslav Holjevac istaknuo je u članku tjednika Lider da su obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj oduvijek imali velik udio u proizvodnji električne energije.

Naime, cilj svih europskih zemalja je prelazak na obnovljive izvore energije i pomak od fosilnih goriva pa tako Hrvatska, prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, do kraja 2024. godine ima obvezu gradnje 1500 megavata novih postrojenja na obnovljive izvore energije.

"U kumulativu dobre pokazatelje dugujemo velikom udjelu hidroenergije, no ako detaljno pogledamo solarne elektrane kao područje na kojemu možemo vrlo brzo, u idućem trogodišnjem razdoblju, znatno rasti, onda zasad svakako zaostajemo za Europskom unijom", smatra docent Holjevac te navodi da Hrvatska trenutačno uvozi više od pola ukupnih potreba za energijom.

Više o obnovljivim izvorima i svemu što koči zelenu tranziciju pročitajte u članku pod naslovom "Obnovljivi potencijali: Ima se, može se, a ne ide".