Obilježavanje 70 godina Fakulteta elektrotehnike i računarstva - danas poznatog kao FER, a izvorno kao Elektrotehnički fakultet (ETF) - prigoda je da se prisjetimo razdoblja koje je snažno oblikovalo njegov identitet. Posebno se ističe vrijeme od 1956. do 1965. godine, kada Fakultet započinje samostalan rad i postavlja temelje suvremenog elektrotehničkog, elektroničkog i računalnog obrazovanja u Hrvatskoj.

To je doba ubrzanih tehničkih i tehnoloških promjena u svijetu: procvat elektronike, rađanje računarstva i informacijske tehnologije te širenje energetskih i komunikacijskih sustava. Upravo u tim područjima FER preuzima neprikosnovenu ulogu nositelja znanja i inovacija.

Od Tehničke visoke škole do samostalnog fakulteta

Korijeni FER-a sežu u Tehničku visoku školu, utemeljenu nakon Prvog svjetskog rata, iz koje 1926. godine nastaje Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje počasni doktorat Nikoli Tesli, jednom od najvećih svjetskih izumitelja i vizionara, a taj čin postaje snažan simbol vrijednosti na kojima će se razvijati i Elektrotehnički fakultet.

Ključnu ulogu za elektrotehničko obrazovanje imali su Josip Lončar i Miroslav Plohl, jedina dva nastavnika koji su od 1926./1927. držali predmete unutar Elektro-inženjerskog odjela, odnosno Elektro-strojarskog odjela Tehničkog fakulteta, s naglaskom na laboratorijski rad i praktičnu nastavu.

Do 1956. diplomiralo je 750 inženjera elektrotehnike, koji su dali presudan doprinos razvoju elektroindustrije, energetike i radiokomunikacija u Hrvatskoj.

1956. – početak samostalnoga puta

Novo poglavlje započinje 1. srpnja 1956. - Elektrotehnički fakultet postaje samostalna visokoobrazovna ustanova. Razdoblje koje slijedi obilježava borba za vlastiti fizički prostor i istodobno postavljanje znanstvenih temelja nakon odvajanja od Tehničkog fakulteta. Fakultet tada djeluje na više lokacija u Zagrebu: u zgradi AGG-a u Kačićevoj 26, na Rooseveltovu trgu 6, u tadašnjoj Ulici 8. maja 62 (danas Vukotinovićeva), u Savskoj 61 te na Trgu Republike Hrvatske 4, što zorno pokazuje koliko su počeci bili prostorno zahtjevni, ali razvojno iznimno dinamični.

Prioritet tadašnjeg gospodarstva bio je školovanje kadrova za elektrifikaciju.Fakultet je 1956. godine započeo rad s 11 zavoda i 42 nastavnika i asistenta u stalnom radnom odnosu. Prvi dekan, prof. dr. h. c. Anton Dolenc, postavlja jasnu strategiju: povezivanje nastave s neposrednim potrebama industrije. U vremenu kada se elektronika i računarstvo ubrzano razvijaju i postaju "visoke tehnologije" koje mijenjaju filozofiju života i gospodarstvo, Fakultet se pozicionira kao pokretač modernizacije.

Reforma studija – ETF-1

Već 1959. (20. studenoga) donosi se prvi Statut, kojim se uvodi režim "godina za godinu". Cilj je bio skratiti prosječno trajanje studija s više od sedam na pet godina, pružajući rješenje za bolje organiziran studij i optimalniji raspored kolegija po semestrima.

ETF-1 (primjena od akademske godine 1959./1960.) predstavlja prvi samostalni plan studija Elektrotehničkog fakulteta. Program je karakterizirao četverogodišnji studij s detaljnije definiranim obavezama studenata. U odnosu na raniji plan, smanjen je broj sati nastave i predavanja te broj ispita, jer su stručni obavezni predmeti pretvoreni u izborne, dok su opći predmeti ostali uglavnom nepromijenjeni.

Ovaj pristup omogućavao je da obavezni predmeti pružaju temeljna i teoretska znanja, dok se usmjeravanje i inženjerska izobrazba ostvaruje kroz izborne predmete, što je značajno unaprijedilo fleksibilnost i prilagodbu studija potrebama industrije i suvremenih tehnologija.

Rast infrastrukture

Godine 1961. slijedi useljenje u zgradu "A", a iste godine pokreće se III. stupanj nastave – poslijediplomski studij, a ETF se svrstava među nositelje naprednih znanstvenih programa u regiji.

Uvjeti da se laboratoriji izvuku iz neadekvatnih podrumskih prostora na Savskoj cesti i Rooseveltovu trgu stječu se 1963. godine, dovršetkom zgrade "C" (nebodera). Time se dodatno učvršćuju temelji nastave iz elektrotehnike, energetike i elektronike.

Godinu 1964. obilježila je velika poplava u Zagrebu, koja je pogodila grad i njegove institucije, ali nije zaustavila razvoj Fakulteta. Već 1965. dovršena je i zgrada "B", čime se zaokružuje ključna faza infrastrukturnog rasta.
 

Naslijeđe i vodstvo

U tom razdoblju Fakultet su vodili dekani: Anton Dolenc, Danilo Blanuša, Božidar Stefanini, Vatroslav Lopašić, Hrvoje Požar i Vladimir Matković. Njihovo je vodstvo osiguralo stabilan razvoj, modernizaciju studija i snažnu povezanost s industrijom i znanstvenom zajednicom.

Razdoblje od 1956. do 1965. godine ostaje upamćeno kao vrijeme utemeljenja i snažnog iskoraka. U skladu s geslom "70 godina pomicanja granica", upravo su ti koraci omogućili FER-u da izraste u središnju instituciju hrvatske elektrotehnike, elektronike i računarstva – i trajni pokretač tehnološkog napretka.