Zakonski okviri u Republici Hrvatskoj...

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu donesen je Plan ravnopravnosti spolova za razdoblje 2021. – 2025.  U Planu koji je izrađen u sklopu projekta Caliper,  predložene su mjere koje se odnose na postizanje ravnopravnosti spolova u znanstvenim karijerama, uspostavljanje ravnoteže zastupljenosti spolova pri donošenju odluka te na integraciju dimenzije spola u sadržaj istraživanja i inovacija.

Jedno od područja djelovanja koje je obuhvaćeno Planom jesu ljudski potencijali.  U ovom članku navodimo sažetak relevantnih zakona i kolektivnih ugovora na snazi u Republici Hrvatskoj te dajemo kratak osvrt na neka postojeća prava zaposlenika. 

Zakon o ravnopravnosti spolova razrađuje Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode (članak 82. Ustava Republike Hrvatske) i utvrđuje opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce. Zakon definira pojmove ravnopravnosti spolova, diskriminacije na temelju spola, izravne i neizravne diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja i posebnih mjera. Jedan od njegovih osnovnih ciljeva sadržan je u suzbijanju diskriminacije temeljem spola u čitavom nizu društvenih područja u kojima se ona pojavljuje. Zbog toga su određena sljedeća područja na koja se Zakon odnosi: zapošljavanje i rad, obrazovanje, političke stranke, medije i službenu statistiku. 

Zakon o suzbijanju diskriminacije osigurava zaštitu i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. 

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, ravnopravne podjele prava i obveza skrbi o djetetu između oba roditelja te usklađenosti obiteljskog i poslovnog života propisuje se pravo roditelja i njemu  izjednačene osobe na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona.  Potpore ostvaruju majka i otac djeteta i druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, pod uvjetima i na način utvrđen ovim Zakonom. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Spomenuti Zakon regulira prava vezana uz korištenje roditeljskog dopusta (dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, na temelju rođenja ili posvojenja djeteta, radi pružanja njege i podizanja tog djeteta), te očinskog dopusta (dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, povodom rođenja djeteta, radi pružanja njege i podizanja tog djeteta). Na poseban način reguliraju se rodiljni dopust, očinski dopust, roditeljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta, stanka za dojenje djeteta, dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, slobodan radni dan za prenatalni pregled, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju, mirovanje radnog odnosa odnosno djelatnosti na temelju koje je stekao status osiguranika do treće godine života djeteta. Od kolovoza 2022. godine uvedeno je novo pravo: očinski dopust  za zaposlene i samozaposlene roditelje u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Pravo se može koristiti najkasnije do navršenih šest mjeseci djetetova života, a otac ga koristi neovisno o radnopravnom statusu majke. Svrha očinskog dopusta je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. Za vrijeme njegova korištenja, naknada plaće isplaćuje se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće.  

Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama propisano je pravo na plaćeni dopust u slučaju rođenja djeteta od 5 radnih dana kao, pravo na pomoć u visini jedne proračunske osnovice u slučaju nastanka invalidnosti malodobne djece kao i pravo na pomoć u visini od 50% proračunske osnovice za rođenje ili posvojenje svakog djeteta, pravo na dar u prigodi Dana sv. Nikole koji je za 2022. godinu iznosio 600,00 kuna, a utvrđuje se za svaku godinu. 

 

Prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, osobama zaposlenima na znanstvenim, znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima koje imaju sklopljene ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a koja se financiraju iz državnog proračuna, mogu se produljiti rokovi za reizbor za onoliko vremena koliko im je trajao rodiljni odnosno roditeljski dopust. 

 

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje osobama zaposlenima na znanstvenim,  znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima regulira rokove za reizbor obzirom na rodiljni i roditeljski dopust. Također se roditeljima djece, posvojitelju, skrbniku za svako dijete do 15 godina starosti uvećava najkraće trajanje godišnjeg odmora za 2 dana, a roditelju, posvojitelju, skrbniku djeteta s težim smetnjama u razvoju za 3 dana. 

Autor: Josipa-Pina Milišić
Popis obavijesti