Zadaća znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI) je generiranje, razvoj i afirmacija aktualnih, međunarodno konkurentnih i vrhunskih znanstvenih istraživanja na svjetskoj razini, a njihova snaga krije se upravo u tome što na lokalnoj razini okupljaju najbolje istraživače i istraživačke grupe. Jedan od deset takvih centara u Hrvatskoj je i FER-ov ZCI za znanost o podatcima i kooperativne sustave , jedini znanstveni centar izvrsnosti iz područja tehničkih znanosti u zemlji. Suvoditelji ZCI-a su akademik Sven Lončarić i akademik Ivan Petrović , a centar okuplja više od 80 profesora iz 12 hrvatskih znanstvenih institucija i jednog poduzeća. U članku Večernjeg lista profesor Petrović istaknuo je značajan doprinos FER-ovog ZCI-ja tijekom posljednjih pet godina: "U ovom znanstvenom centru izvrsnosti uz 53 IRI projekta s industrijskim partnerima od početka je ugovoreno više od 40 istraživačkih projekata izravno financiranih od gospodarskih subjekata u iznosu većem od tri milijuna eura. Odobreno je deset patenata, potpisana četiri licencijska ugovora i osnovana tri spin-off poduzeća". Više informacia o impresivnim ostvarenjima ZCI-ja možete pronaći u nastavku obavijesti te u članku Večernjeg lista .

EDIH CROBOHUB++ ( European Digital Innovation HUB - CROatian Industry and Society BOosting ) novi je FER-ov projekt odobren u okviru programa Digitalna Europa ( Digital Europe Program – DEP ). Projektom će se oformiti glavno, neprofitno, digitalno inovacijsko središte u regiji NUTS2 "Kontinentalna Hrvatska", s prepoznatljivim doprinosom na nacionalnoj i europskoj razni, koje snažno podupire tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, te javni državni sektor u njihovoj digitalnoj transformaciji . Koordinator projekta je prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić , a konzorcij čine partneri: FER (prijavitelj), Inovacijski centar Nikola Tesla - ICENT , Algebra , HGK , HAMAG-BICRO , Srce i Infodom . Trajanje projekta je 36 mjeseci, a vrijednost projekta iznosi 2.856.206 EUR. CROBOHUB++ je specijaliziran u trima ključnim područjima DEP-a: umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i računarstvo visokih performansi (HPC) te u tehnologijama: robotika, računalni vid, internet stvari, ugradbeni sustavi upravljanja i automatizacije, pametna senzorika, tehnologija blokovskih lanaca i digitalne simulacije . Tehnologije u kojima je CROBOHUB++ specijaliziran široko su primjenjive, ali CROBOHUB++ će se primarno orijentirati na proizvodnu industriju, digitaliziranu poljoprivredu, energiju i okoliš te na javnu i državnu upravu.   Potporom digitalnoj transformaciji u navedenim sektorima CROBOHUB++ može snažno i izravno pridonijeti podizanju razine digitalne zrelosti hrvatske industrije i društva . U tu svrhu svakako idu u prilog čak 93 pisma potpore dobivena od poduzeća iz proizvodnog sektora i drugih institucija te 39 memoranduma razumijevanja (MoU) s potencijalnim EDIH-ovima širom Europe.

O izuzetnom uspjehu naših istraživača iz Laboratorija za mikro i nano elektroniku ( MiNEL ), razvoju najbržeg čistog silicijskog bipolarnog tranzistora na svijetu, Poslovni dnevnik napisao je priču koju možete pročitati ovdje . Pored voditelja Laboratorija, prof. dr. sc. Tomislava Suligoja, tim koji radi na ovome projektu čine izv. prof. dr. sc. Marko Koričić, dr. sc. Ivan Berdalović, Lovro Marković, mag.ing., dr. sc. Josip Žilak, dr. sc. Željko Osrečki i Filip Bogdanović, mag. ing. Iz članka doznajte po kojem principu radi HCBT ( Horizontal Current Bipolar Transistor ) te na kojim još projektima i istraživanjima rade naši znanstvenici MiNEL-a.

UNA TV objavila je prilog pod naslovom "Podvodna revolucija izronila na FER-u" u kojem je sudjelovao voditelj Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LABUST) i prodekan za znanost, prof. dr. sc. Nikola Mišković , asistent i doktorand FER-a Vladimir Slošić, mag. ing. te istraživač Ivo Kutleša, mag. ing . Prilog se osvrnuo na veliki uspjeh naših istraživača koji su prvi u svijetu izradili robota za interakciju s roniocem pod vodom te napravili demonstraciju unutar koje je ronioc u bazenu na Novom Zelandu upravljao podvodnim robotom kod nas u LABUST-u. Istraživanja koja se provode u LABUSTU također pomažu u mapiranju podmorja, ali su bila korištena i za biološka i arheološka istraživanja od Plitvica i Cavtata, sve do Venecije.

S obzirom na odličan uspjeh urbanog vrta postavljenog prošle godine, članovi Laboratorija za Internet stvari ove su godine postavili još veći urbani vrt u dvorištu FER-a! Senzori će i ovoga puta pratiti stanje rajčica i paprika koje su posadili kolege s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu , a cilj je uz pomoć prikupljenih podataka sa senzora, stanje biljke i urod, utvrditi utjecaj odabranog supstrata kojim je jedan dio sadnica obogaćen. Vrt je postavljen u okviru projekta “ IoT-polje: Ekosustav umreženih uređaja i usluga za Internet stvari s primjenom u poljoprivredi “, trogodišnjeg istraživačkog interdisciplinarnog projekta u području pametne poljoprivrede koji je započeo u ožujku 2020. godine te je sada u posljednjoj godini. Provodi ga FER u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (FERIT) i Poljoprivrednim institutom Osijek (PIO). Podsjetite se kako je prošle godine proteklo postavljanje vrta i senzora, ovdje . Video o urbanom vrtu, snimljen u rujnu 2021. godine, pogledajte ovdje. Više o projektu saznajte ovdje . Više fotografija s postavljanja vrta ove godine nalazi se u nastavku obavijesti.

Povodom Svjetskog dana intelektualnog vlasništva, koji se obilježava 26. travnja, Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s FER-om pripremio je prigodni video u kojem sudjeluju naši mladi znanstvenici. U videu su sudjelovali Marin Kačan mag. ing. (ZEMRIS), dr. sc. Marko Šprem (ZESOI), Matea Žilak mag. ing. (ZTEL), Dominik Žanić, mag. ing. (ZKIST), doc. dr. sc. Marko Đurasević (ZEMRIS) te dr. sc. Marsela Polić (ZARI). Video možete pogledati na poveznici ovdje .

FER ima ambiciozan plan 2024. godine u orbitu poslati svoj prvi satelit, a voditelj FERsata , projekta u sklopu kojeg se satelit razvija, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić otkriva kako se tim od 30-ak studenata priprema za ovaj impresivni pothvat. "Dokaz da FER ozbiljno cilja na ovo područje, upravo je činjenica da studentima nude razne kolegije vezane za svemirsku tehnologiju", navodi se u članku portala Srednja.hr , u kojem profesor Babić ističe da je "FER-ov cilj obrazovati inženjere da mogu sudjelovati u svjetskoj svemirskoj industriji, napraviti karijere i doprinijeti znanosti u ovom fascinantnom području".

Marsela Polić doktorica je znanosti s područja tehničkih znanosti polje elektrotehnika i ovogodišnja dobitnica stipendije Nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti" u organizaciji L'Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija. Marsela je diplomirala je na FER-u s pohvalom cum laude te je dobitnica dvije dekanove nagrade, nagrade Josip Lončar i stipendija MZO-a i Grada Zagreba. Danas radi kao vodeća istraživačica na FER-ovim znanstvenim projektima koji se provode na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo (ZARI) odnosno u Laboratoriju za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS). U doktorskoj disertaciji naslova "Podatna robotska manipulacija u agrotehničkim zahvatima zasnovana na strojnom i dubokom učenju" bavi se preciznom poljoprivredom, o čemu više možete pročitati u intervjuu za portal Zimo.hr . Snimku dodjele stipendija možete pogledati ovdje .

Istraživači FER-ovog Laboratorija za mikro i nano elektroniku ( MiNEL ) razvili su najbrži čisti silicijski bipolarni tranzistor na svijetu, baziran na novom konceptu bipolarnih tranzistora. Najnoviji trendovi u razvoju poluvodiča (tranzistora) odnose se na povećanje energetske učinkovitosti i postizanje što jednostavnijeg proizvodnog procesa kako bi im cijena bila što niža. Novi tip tranzistora koji su razvili FER-ovi istraživači laboratorija MiNEL, pod vodstvom prof. dr. sc. Tomislava Suligoja , posjeduje sve navedene kvalitete. U HRT-ovoj emisiji Prometej spomenuta su i ostala istraživanja koja se provode u spomenutom laboratoriju, u okviru projekta Nexgensemi, poput naprednih poluvodičkih fotodetektora za eksperimente u CERN-u, teorijskih modeliranja galij-nitridnih tranzistora i ostalih naprednih poluvodičkih struktura te projektiranja radiokomunikacijskih integriranih sklopova. Emisiju Prometej, u kojoj sudjeluju prof. dr. sc. Tomislav Suligoj, prof. dr. sc. Marko Koričić, dr. sc. Ivan Berdalović i Lovro Marković, mag. ing., pogledajte ovdje .

U radio emisiji Oko znanosti od 2. ožujka 2022., gostovali su prof. dr. sc. Pavao Mardešić sa Sveučilišta u Dijonu, Francuska, te prof. dr. sc. Vesna Županović s FER-a. Povod je bio posjet profesora Mardešića u okviru HRZZ projekta "Fraktalna analiza bifurkacija dinamičkih sustava", čiji je on suvoditelj, a profesorica Županović voditeljica. S urednicom emisije, gospođom Vesnom Turtulom, razgovarali su o matematici kao znanosti, o značenju matematike u današnjem svijetu, o poučavanju matematike te o univerzalnom jeziku matematike.   Emisiju možete poslušati ovdje .

Europsko zajedničko poduzeće za računalstvo visokih performansi (EuroHPC) objavilo je vijest o pokretanju tri nova strateška istraživačka i inovacijska projekta. Radi se o projektima koji za cilj imaju približiti Europsku uniju i njene partnere ka razvoju neovisnih mikroprocesorskih i HPC ( High Performance Computing ) tehnologija. The European Processor Initiative (EPI SGA2), The European PILOT  i  The European Pilot for Exascale (EUPEX) međusobno su povezani projekti i važna prekretnica prema autonomnijem europskom opskrbnom lancu za digitalne tehnologije. Istraživački centar za arhitekture i aplikacije računala visokih performansi FER-a sudjeluje kao partner u sva tri projekta. Stručnjaci iz centra rade na različitim zadacima kao što su razvoj i verifikacija novog procesora opće namjene zasnovanom na Arm arhitekturi, razvoj FPU-a ( Floating-Point Unit ) za akceleratore zasnovane na RISC-V arhitekturi skupa naredaba te razvoj aplikacija iz domene umjetne inteligencije i obrade slika i videa kojima se ispituju arhitekture sustava i njihove performanse.

Složeni dizajn čipa kakav dosad nije postojao u Hrvatskoj temelj je inicijative putem koje brzorastuće osječko tehnološko poduzeće Orqa d.o.o. dodatno želi unaprijediti tehnologije pogleda iz prvog lica (FPV) i udaljene stvarnosti (RR). Cilj Sporazuma o suradnji koji su 4. veljače 2022. godine potpisali Orqa, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek i FER, jest zajednički rad stručnjaka, inženjera i akademske zajednice na istraživanju i razvoju tehnologija od strateške važnosti za digitalnu i otporniju Europsku uniju. Implementacijom ove inicijative potpisnici Sporazuma ujedno će promicati i ključni strateški instrument za provođenje EU industrijske strategije – Important Projects of Common European Interest (IPCEI). U nastavku obavijesti nalazi se više informacija o zajedničkom projektu poduzeća Orqa, FERIT-a i FER-a putem kojeg će se pokrenuti razvoj ekosustava čip dizajna u Hrvatskoj u skladu s globalnim trendovima.