Naslovnica Pretraživanje AA
 
TEKSTUALNI DOKUMENTI

 

Tekstualni dokumenti se često koriste u svim vrstama e-obrazovanja. Autori tekstualni sadržaj obično radije pišu u nekom od uredskih alata za obradu teksta, umjesto objavljivanja na Web stranicama. Tekstualni sadržaj polaznici često ispisuju na papir jer je dugotrajno čitanje sa zaslona zamorno.

Najviše zastupljen komercijalni uredski alat za obradu teksta je Microsoft Word, dok na području otvorenih alata primat ima OpenOffice.org Writer. Dokumenti se često iz takvih vlasničkih formata prebacuju u PDF (Portable Document Format), format koji je čitljiv na gotovo svim platformama. Posebnost PDF formata je vrlo razrađena sigurnost, te autori mogu na više načina zaštititi svoje dokumente (poput zabrane kopiranja teksta).

U visokom obrazovanju, od studenata se često traži i znanstveno istraživanje, proučavanje objavljenih znanstvenih radova i slično. Ukoliko su takvi radovi javno objavljeni na Internetu, često se nalaze u PDF formatu. Tako se u e-obrazovanju, prilikom kreiranja sadržaja, studente može uputiti na čitanje dokumenata koji se nalaze izvan naše institucije. Studenti na taj način šire svoj pogled na temu istraživanja. Ukoliko autori tečaja žele preuzeti i uključiti tuđi objavljeni sadržaj u svoj tečaj, potrebno je voditi brigu o zaštiti autorskih prava. Ponekad autori dokumenata mogu odobriti metodu pravednog korištenja (fair use), koja dozvoljava dvjema stranama međusobno korištenje tuđih dokumenata. Ponekad je za korištenje dokumenata autoru ili nosiocu prava potrebno platiti određenu naknadu.

Jedna od negativnih strana tekstualnih dokumenata je neprilagodljivost osobnim potrebama studenata. Autori oblikuju dokumente na način koji njima odgovara, često ne misleći na različite potrebe i želje studenata. Kako bi student dokument prilagodio sebi (ili nekom posebnom uređaju na kojem ga čita, poput ručnih računala), ponekad mora uložiti puno truda, ako je to uopće moguće. Posebno su zakinuti studenti koji se ne snalaze dobro u svijetu računarstva, pa nisu svjesni mogućnosti svojih računala.

Učenje čitanjem dokumenata može biti vrlo zamorno, posebno ako se radi o dugotrajnom učenju. Autori svakako moraju paziti na način oblikovanja sadržaja. Ukoliko nisu poučeni osnovnim pravilima izrade takvih dokumenata i ne potraže pomoć, može se dogoditi da dokumenti budu teško čitljivi, uz npr. izostavljanje razmaka iza dijakritičkih znakova, nekorištenje formatiranja odlomaka i stranice, nesrazmjer veličine slova, korištenje krivog tipa slova, itd.

Poželjno je informirati se i o naprednijim mogućnostima alata za obradu teksta, koje se rijetko koriste. Mogućnosti izrade automatskog sadržaja, prijeloma stranice i odjeljaka, pisanja matematičkih formula, učinkovitog rada s tablicama, pregleda pravopisnih grešaka za osobe unutar informatičke struke obično ne pričinjavaju probleme, no dovoljno se samo malo udaljiti i uvidjeti loše stanje stvari i neobrazovanost korisnika. Malo vremena uloženog za bolje informatičko obrazovanje autora rezultiralo bi boljom funkcionalnošću pisanog sadržaja te bi se puno manje vremena trošilo na samu izradu, a pogotovo na održavanje dokumenata s tekstualnim sadržajem.


TRAŽILICA