Zavod za primijenjenu matematiku

Osnovan 1919.
 
Predstojnik Zavoda: izv. prof. dr. sc. Tomislav Šikić (od 1. listopada 2016.)
 
Adresa
Zavod za primijenjenu matematiku
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Unska 3
10000 Zagreb
Tel: +385 1 612 99 58
Fax: +385 1 612 99 46
E-mail: zpm@fer.hr
URL: www.fer.unizg.hr/zpm
 
 
Osnovno o Zavodu za primijenjenu matematiku (ZPM)

Zavod za primijenjenu matematiku najstariji je zavod na FER-u, osnovan 1919. godine. Njegovi članovi rade u različitim područjima matematike. Neki od naših bivših profesora završili su studij elektrotehnike. Takav je slučaj bio na pr. s akademikom Danilom Blanušom, bivšim dekanom ovoga fakulteta, čiji su rezultati o izometričnim ulaganjima hiperboličkih prostora u Euklidske prostore dobili međunarodno priznanje (citirao ih je među inim na pr. John Nash), kao i njegove ispravke formula Maxa Plancka iz relativističke fenomenološke termodinamike, te njegov graf danas poznat kao Blanušin graf ili Blanušin snark. To je ujedno i logo Hrvatskog matematičkog društva.

 

Hrvatsko matematičko društvo (HMD) predložilo je hrvatskoj pošti da obilježi Svjetsku matematičku godinu 2000. (World Mathematical Year 2000) izdavanjem prigodne marke. Hrvatska pošta je taj prijedlog prihvatila i izdala marku koju vidite na slici. Marka je promovirana 15. lipnja 2000. godine na dan početka Drugog hrvatskog matematičkog kongresa.

 

Blanušin graf na marki koju je godine 2000. izdala Hrvatska pošta.

Priredio ju je ugledni dizajner Boris Ljubičić.

 

Iznad ulaznih vrata ZPM-a nalazi se mramorna ploča s natpisom citiranim iz Platonove škole: Medeis ageometretos eisito (na grčkom), tj. «Neka ne ulaze oni koji ne poznaju geometriju». Više pojedinosti o povijesti ZPM-a i njegovim djelatnicima možete pročitati u preglednom članku Zavod za primijenjenu matematiku koji je napisao prof.dr.sc. Ivan Ivanšić.

 

Kao najstariji zavod na FER-u, ZPM je 13. listopada 2009. uz svesrdnu pomoć Uprave fakulteta organizirao vrlo uspjelu svečanost 90 godina Zavoda za primijenjenu matematiku.

 
Prof.dr. Ilko Brnetić, predstojnik ZPM-a od 2012.-2016., Lenka Vukšić, dipl.ing., Anamari Nakić, dipl.ing., i dr. Petra Posedel tijekom godišnje proslave ZPM-a 11. listopada 2012. Na torti je vidljiv datum osnutka ZPM-a, najstarijeg zavoda na FER-u.
 

Prof.dr.sc. Vesna Županović, predstojnica ZPM-a 2008.-2012. i prof.dr.sc. Hrvoje Domitrović

u pauzi Konferencije znanstvenih novaka ZPM-a održane 2009. godine.

 

Djelatnici ZPM-a 2009. godine.

 

Marijana Greblički, Ana Žgaljić-Keko, Lana Horvat-Dmitrović, Domagoj Kovačević, Maja Resman, Anamari Nakić, Andrea Aglić Aljinović, Ilko Brnetić, Tomislav Burić, Luka Korkut, Mario-Osvin Pavčević, Mervan Pašić, Siniša Miličić

 

Vesna Županović, Neven Elezović, Domagoj Vlah, Tomislav Šikić, Darko Žubrinić, Josipa Pina Milišić, Goran Radunović (gornje tri fotografije napravio je kolega Mišo Baće sa ZPF-a, kojemu zahvaljujemo na pomoći)

 

 


Vijest o pogibiji Johna Nasha, matematičara dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju i njegove supruge u trenu je obišla svijet. Nesreća se dogodila u subotu 23. svibnja na autocesti u državi New Jersey dok se par iz zračne luke vraćao kući nakon boravka u Norveškoj, gdje je John Nash primio Abelovu nagradu (ekvivalent Nobelove nagrade za matematiku).

U ovoj prigodi prisjetimo se da je svojedobno i John Nash citirao među inima i neke rezultate o izometričnim ulaganjima hiperboličkih prostora u Euklidske prostore našeg bivšeg dekana i akademika Danila Blanuše. Povodom tog tragičnog događaja uredništvo Poučka (časopisa za metodiku i nastavu matematike u izdanju Hrvatskog matematičkog društva) posvetilo je naslovnicu lipanjskog broja Johnu Nashu.

U nastavku teksta pročitajte što je  glavni urednik Poučka, naš član Zavoda za primijenjenu matematiku doc. dr. sc. Tomislav Šikić priredio kao nekrolog u spomenutom broju časopisa.

 

Matematičari u procjeni svojih dostignuća najviše vrednuju uvođenje novih matematičkih ideja i metoda ili pak rješavanje dugo neriješenih matematičkih problema. Iz te perspektive Nashov rad za koji je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju nije na razini njegovih kasnijih rezultata. Naime, Nobelovu nagradu je dobio za ingenioznu ali ne i iznenađujuću primjenu standardnih matematičkih metoda. Međutim, kada se matematika primjenjuje u drugim disciplinama načela vrednovanja moraju biti drugačija. Umjesto pitanja „koje nove matematičke vidike otvora nečiji rad“ trebamo se pitati „kako taj rad proširuje naše razumijevanje realnoga svijeta“. Dobivši pred kraj života i Abelovu nagradu jasno je da je on jedan od rijetkih matematičara u povijesti čiji je doprinos revolucionaran s obzirom na oba spomenuta kriterija.

Autor: Ljiljana Frigelj
Popis obavijesti