Zavod za primijenjenu matematiku

Osnovan 1919.
 
Predstojnik Zavoda: izv. prof. dr. sc. Tomislav Šikić (od 1. listopada 2016.)
 
Adresa
Zavod za primijenjenu matematiku
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Unska 3
10000 Zagreb
Tel: +385 1 612 99 58
Fax: +385 1 612 99 46
E-mail: zpm@fer.hr
URL: www.fer.unizg.hr/zpm
 
 
Osnovno o Zavodu za primijenjenu matematiku (ZPM)

Zavod za primijenjenu matematiku najstariji je zavod na FER-u, osnovan 1919. godine. Njegovi članovi rade u različitim područjima matematike. Neki od naših bivših profesora završili su studij elektrotehnike. Takav je slučaj bio na pr. s akademikom Danilom Blanušom, bivšim dekanom ovoga fakulteta, čiji su rezultati o izometričnim ulaganjima hiperboličkih prostora u Euklidske prostore dobili međunarodno priznanje (citirao ih je među inim na pr. John Nash), kao i njegove ispravke formula Maxa Plancka iz relativističke fenomenološke termodinamike, te njegov graf danas poznat kao Blanušin graf ili Blanušin snark. To je ujedno i logo Hrvatskog matematičkog društva.

 

Hrvatsko matematičko društvo (HMD) predložilo je hrvatskoj pošti da obilježi Svjetsku matematičku godinu 2000. (World Mathematical Year 2000) izdavanjem prigodne marke. Hrvatska pošta je taj prijedlog prihvatila i izdala marku koju vidite na slici. Marka je promovirana 15. lipnja 2000. godine na dan početka Drugog hrvatskog matematičkog kongresa.

 

Blanušin graf na marki koju je godine 2000. izdala Hrvatska pošta.

Priredio ju je ugledni dizajner Boris Ljubičić.

 

Iznad ulaznih vrata ZPM-a nalazi se mramorna ploča s natpisom citiranim iz Platonove škole: Medeis ageometretos eisito (na grčkom), tj. «Neka ne ulaze oni koji ne poznaju geometriju». Više pojedinosti o povijesti ZPM-a i njegovim djelatnicima možete pročitati u preglednom članku Zavod za primijenjenu matematiku koji je napisao prof.dr.sc. Ivan Ivanšić.

 

Kao najstariji zavod na FER-u, ZPM je 13. listopada 2009. uz svesrdnu pomoć Uprave fakulteta organizirao vrlo uspjelu svečanost 90 godina Zavoda za primijenjenu matematiku.

 
Prof.dr. Ilko Brnetić, predstojnik ZPM-a od 2012.-2016., Lenka Vukšić, dipl.ing., Anamari Nakić, dipl.ing., i dr. Petra Posedel tijekom godišnje proslave ZPM-a 11. listopada 2012. Na torti je vidljiv datum osnutka ZPM-a, najstarijeg zavoda na FER-u.
 

Prof.dr.sc. Vesna Županović, predstojnica ZPM-a 2008.-2012. i prof.dr.sc. Hrvoje Domitrović

u pauzi Konferencije znanstvenih novaka ZPM-a održane 2009. godine.

 

Djelatnici ZPM-a 2009. godine.

 

Marijana Greblički, Ana Žgaljić-Keko, Lana Horvat-Dmitrović, Domagoj Kovačević, Maja Resman, Anamari Nakić, Andrea Aglić Aljinović, Ilko Brnetić, Tomislav Burić, Luka Korkut, Mario-Osvin Pavčević, Mervan Pašić, Siniša Miličić

 

Vesna Županović, Neven Elezović, Domagoj Vlah, Tomislav Šikić, Darko Žubrinić, Josipa Pina Milišić, Goran Radunović (gornje tri fotografije napravio je kolega Mišo Baće sa ZPF-a, kojemu zahvaljujemo na pomoći)

 

 


Naziv projekta je “Klasifikacija fiksnih točaka i singulariteta pomoću ε-okolina orbita i krivulja”. Radi se o projektu u okviru Programa Hubert Curien "Cogito" za 2015. i 2016., kojega financira Vlada Republike Francuske.
I. Klasifikacija fiksnih točaka pomoću ε-okolina orbita. Poznato pitanje koje je formulirao Lipman Bers glasi: „Je li moguće čuti oblik bubnja?“ Jedna od interpretacija tog problema jest mogućnost prepoznavanja dinamičkog sustava na osnovu jedne njegove trajektorije. Pritom, skiciranjem trajektorije dinamičkog sustava iz neke točke  zapravo skiciramo ε-okolinu te trajektorije, gdje je ε veličina piksela.  Uočeno je da je promatranjem  jedne trajektorije u okolini fiksne točke moguće očitati multiplicitet fiksne točke - što je veće zacrnjenje, veći je multiplicitet. Ako je A(ε) mjera ε-okoline orbite  (duljina, površina, volumen), cilj je iz mjere  A(ε) prepoznati dinamički sustav.
II. Klasifikacija singulariteta pomoću ε-okolina krivulja. Postavljamo isto početno pitanje kao u I, ali za singularitete funkcija, pri tome mislimo na kritične točke funkcija više varijabli. Time ulazimo u teoriju singulariteta primjenjujući naše ideje na klasičnu Arnoldovu  teoriju singulariteta. Promatramo oscilatorni integral s analitičkom faznom funkcijom f i amplitudom φ koja ima kompaktni nosač.

 

Autor: Ljiljana Frigelj
Popis obavijesti