Preseljenje, novi prostori, šire mogućnosti

Čim je ETF osnovan, njegov prvi dekan prof. A. Dolenc, ujedno i predstojnik ZES-a, pokreće sve raspoložive snage i organizira aktivnosti usmjerene prema izgradnji "materijalne osnove", nužne za razvitak Fakulteta. Plan je predviđao 6-godišnji period za gradnju zgrade s predavaonicama, učionicama, laboratorijima, prostorima za smještaj nastavnog i tehničko-administrativnog osoblja (uključujući i dekanat sa studentskom službom), te preseljenje. Tako je zgrada A u cijelosti projektirana za nastavne potrebe i potrebe svakog studenta za učenjem, sve na jednom mjestu. Zgrada B je dobila zadaću osiguranja masovne nastave u 5 velikih predavaonica i laboratorijske nastave u 2 velika laboratorija. Zgrada C (neboder) je namijenjena za smještaj svih zavoda Fakulteta, kako s obzirom na nastavne zadaće, tako i za znanstveni i stručni rad kao nužni temelj visokoškolske naobrazbe budućih elektroinženjera.

Preseljenjem u novogradnju ETF-a 1963.g., tj. na sadašnju adresu, Zavod dobiva 2 kata (IV. i V.), jedan laboratorij za velike strojeve u prizemlju i dvije prostorije u podrumu, za mehaničku i elektromehaničku radionicu. Preseljenje je došlo u pravom trenutku, jer je daljnji, veoma dinamični razvitak nastavne, stručne i znanstvene djelatnosti u skučenom prostoru, bez odgovarajućih laboratorija i smještajnih mogućnosti za znanstveno-nastavno, suradničko i tehničko administrativno osoblje, bio ograničen. Tek su prelaskom na novu lokaciju date mogućnosti ostvarivanja punog zamaha u svim djelatnostima Zavoda.

 Zavod ulazi u svoje najburnije razdoblje razvitka. To od njega zahtijeva buran razvitak onog dijela elektrotehnike u svijetu kojim se Zavod bavi.

Dogradnjom Fakulteta 1989.g. Zavod se prostorno dodatno proširio, tako da su mu dodijeljeni prostor bivše centralne fakultetske knjižnice kao i prostori za laboratorije i kabinete na II. i III. katu "C" zgrade.

Nastavna djelatnost

Razvitak nastave

Sve masovnija primjena regulacijske tehnike u elektromotornim pogonima, u uzbudnim sustavima sinkronih generatora, te u industrijskim postrojenjima, zahtjeva bitno promijenjeni profil inženjera. Automatizacija proizvodnih sustava, temeljena na primjeni regulacijske tehnike, postaje imperativ vremena. Već se školske godine 59/60. rađa novi nastavni plan i program (ETF 1) koji šk.god. 67/68. prelazi u bitno izmijenjeni (ETF 2), što ETF uvodi, po kvaliteti znanstvenog i stručnog obrazovanja, u obitelj europski priznatih fakulteta. Jedan od ključnih inicijatora nastavno-programskih promjena je i ZES. Nastavni plan (ETF 2) dijeli završni dio studija u tri smjera, od kojih "smjer elektrostrojarstvo i automatizacija" postaje temeljna nastavna briga upravo ovog Zavoda.

Struktura nastave, koju je Zavod organizirao i provodio od stupanja na snagu (ETF 1) pa sve do danas, ima tri sloja:
- nastava stručnih predmeta završnog dijela studija za "jaku struju", odnosno smjerove ESA i ELEKTROENERGETIKA,
- nastava općih stručnih predmeta u pripremnom dijelu studija, dakle za sve studente ETF-a, odnosno FER-a,
- nastava predmeta izvan tehničke struke.

Od nastanka prvog nastavnog plana, tj. od (ETF 1) pa do (FER 1), što odgovara razvitku elektrotehnike i računarstva u razdoblju do 1959.(za ETF 1) pa sve do 1994.(za FER 1), bitno su se mijenjali i razvijali nastavni planovi i za smjer ESA.

Nastavni planovi i programi smjera ESA od 1967 do 1994.g. ukazuju na trajno praćenje razvitka pripadnog dijela tehničkih znanosti i struke u svijetu. Promjene možemo promatrati kako po udjelu u nastavnom procesu pripremnog i stručnog dijela studija, tako i po uvođenju novih predmeta te gašenju "starih" sadržaja i predmeta.

TABLICA 1

OPASKE:
- podaci se odnose na studij "jaka struja" do 1967.g., odnosno na studij smjera ESA,
- do šk.g.59/60. nastava iz općih stručnih predmeta za pripremni dio studija nije bila organizirana na ETF-u, nego je obavljana od strane odgovarajućih zavoda bivšeg Tehničkog fakulteta

Očito je, prema Tablici 1, da udjel općih stručnih predmeta ZES-a u pripremnom dijelu studija tijekom vremena opada (u tijeku 4 desetljeća udjel s 34% opada na 6%), što ukazuje na sve veću širinu cjelokupnog studija elektrotehnike i računarstva. Iz istog razloga, u stručnom dijelu studija, tj. studija smjera ESA, postotak udjela Zavoda u nastavi raste od 35% na 69%. Dok se, s jedne strane, stvaraju nova stručna područja a stara se šire i obogaćuju novim znanjima i spoznajama, s druge strane se studij u završnom, tj. stručnom dijelu sve više specijalizira.

Bitan utjecaj na nastavne sadržaje, sadržaje diplomskih radova te promjenu nastavnih planova imao je onaj dio gospodarstva za koji se pretežito obrazovao budući inženjer elektrotehnike, uključujući i zahtjeve na ESA specijalnost. Pri tom je ključna karika razvoja nastave bila trajna i intenzivna suradnja s koncernom Končar.više o razvitku nastave

Nastava stručnih predmeta završnog dijela dodiplomskog studija, kao i nastava III. stupnja, koju trenutno provode nastavnici Zavoda, predaje se po odobrenom programu (FER I) za predavanja, auditorne, laboratorijske i konstrukcijske vježbe iz područja transformatora, rotacijskih električnih strojeva, energetske elektronike, elektromotornih pogona, regulacijske tehnike, upravljanja elektromotornim pogonima, projektiranja industrijskih postrojenja, električne vuče, regulacije napona generatora, električnih sklopnih aparata, elektrotehničke tehnologije, mehatronike, te iz drugih srodnih područja elektrotehnike.

Nastava općeg stručnog predmeta koju predaju nastavnici Zavoda u pripremnom dijelu studija, dakle nastava za sve studente FER-a, daje nužne sadržaje opće stručne kulture inženjera a izražena je kroz predmet Inženjerska grafika i dokumentiranje.

Nastavu predmeta izvan tehničke struke (Tjelesni odgoj) za sve studente FER-a izvodi nastavnik odgovarajućih kvalifikacija.

Prema nastavnom planu FER I nastavnici Zavoda predaju 16 obvezatnih i 17 izbornih kolegija. Na poslijediplomskom i doktorskom studiju može se birati izmedju 15 ponuđenih kolegija.

Znanstveno-istraživačka djelatnost, suradnja s gospodarstvom, međunarodna suradnja

Znanstveno-istraživački rad

Znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost Zavoda, kao i suradnja s gospodarstvom, tradicionalno je orijentirana na studij i razvitak metoda analize i sinteze električnih strojeva i transformatora, njihova projektiranja, gradnje, ispitivanja i upotrebe u industrijskim, elektroprivrednim, prometnim i ostalim tehničkim postrojenjima. Ove aktivnosti prati:
• razvitak i primjena metoda tehničke dijagnostike u energetskim i industrijskim postrojenjima,
• uporaba elektroničkih računala u projektiranju i gradnji električnih strojeva i elektromotornih pogona za posebne uvjete i režime rada, kao i
• revitalizacija i modernizacija postojećih velikih električnih strojeva i elektromotornih pogona.

Pored tradicionalnog područja rada Zavoda, u zadnjih desetak godina daje se poseban značaj:
• razvitku, gradnji i uporabi uređaja energetske elektronike,
• razvitku metoda automatskog upravljanja istosmjernim i izmjeničnim elektromotornim pogonima,
• uporabi mikroračunala u upravljanju elektromotornim pogonima,
• simulaciji reguliranih elektromotornih pogona pomoću računarskih sustava,
• sistemima uzbude sinkronih generatora,
• rekonstrukciji i modernizaciji reguliranih elektromotornih pogona,
• primjeni programiranih logičkih kontrolera u industrijskim i drugim postrojenjima.

Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske daje pretežiti dio financijske potpore za pokrivanje troškova znanstvenih istraživanja. Od istog ministarstva se dobivaju značajna sredstva za nabavku istraživačke opreme koja omogućuje provedbu suvremenih metoda, odn. bez koje ne bi bilo moguće istraživanja provoditi konkurentno i kvalitetno. Iz suradnje s gospodarstvom se također osiguravaju bilo financijska sredstva bilo istraživačka oprema, ovisno o interesima partnera za kojeg se istraživanja obavljaju.

U provedbi istraživanja sudjeluju, pored istraživača iz Zavoda, i istraživači s Fakulteta elektrotehnike ,strojarstva i brodogradnje Split, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb, s Pomorskog fakulteta Dubrovnik, koncerna "Končar - elektroindustrija", d.o.o. kao i istraživači iz više manjih specijaliziranih tvrtki iz elektroindustrije.

Trenutno je u tijeku rad na 7+1 istraživačkih projekata, bilo da se radi o znanstvenoistraživačkom projektu (ZIP), bilo o primjeni informacijske tehnologije (IT), bilo o tehnološkom projektu (TP) :
• Kvaliteta električne energije i elektronički pretvarači (ZIP),
• Istraživanje i optimiranje svojstava elektromotornog pogona elektromobila (ZIP),
• Postupci integracije unutar složenih mehatroničkih sustava (ZIP),
• Revitalizacija i pogon sinkronih generatora (ZIP),
• Elektromehanički sustavi za optimalnu pretvorbu energije (ZIP),
• Napredne strukture upravljanja u industrijskim postrojenjima (ZIP),
• Automatizirano ispitivanje elektrotehničkih uređaja (IT),
• Elektromobil: Elektromotorni pogoni trakcije, upravljanje i regulacija (TP u pripremi)

Suradnja s gospodarstvom

Specifičnim područjem rada Zavoda može se označiti suradnja s mnogim velikim rudarskim i metalurškim kombinatima, kao npr. sa željezarama u Zenici, Sisku, Splitu, Skopju, Jesenicama, Ravne na Koroškem, Smederevu, Nikšiću, sa Istarskim ugljenokopima "Raša", te s "Aluminij Mostar" s kojim je trenutno u tijeku vrlo intenzivna suradnja. više o suradnji s rudarskim i metalurškim kombinatima

U suradnji s elektroprivredom stručnjaci ovog Zavoda dali su veliki doprinos u izgradnji električne opreme i stavljanju u pogon prve velike hidroelektrane na Dravi "Mariborski Otok", koju je tvrtka "Končar" sagradila od 1946. do 1948. godine. To je bio pionirski rad, kojim se probio led u izgradnji cijelog niza hidroelektrana. više o suradnji s elektroprivredom

Zavod je pomogao nizu industrijskih poduzeća pri projektiranju, opremanju, ispitivanju opreme, rješavanju problema regulacije i intervencijama prilikom kvarova, npr. TDG Kutina, Tvornica sode Lukavac, Elektrobosna, Luka Bakar, TE Plomin, Kombinat Borovo, Cementarna Trbovlje, TE Tuzla, Prvomajska Zagreb, Laške tovarne hladilnika, Elektrokovina Maribor, Turboinstitut Ljubljana, "Rudar" Zagreb, "Metalka" Maribor, "Litostroj" Ljubljana. Osim toga izradjen je i niz studijskih istraživanja za mnoga od spomenutih poduzeća, kao i za druge velike tvrtke.

Rješavajući ključne probleme struke u suradnji s gospodarstvom, nalazili su svi nastavnici i suradnici ovog Zavoda osnovu za svoj stručni i znanstveni rad kao i za pedagoško djelovanje. Može se zaključiti da znanstveno istraživački rad i suradnja s gospodarstvom, potpuno međusobno isprepleteni, predstavljaju glavne poluge za unapređenje nastave, za njezino osuvremenjivanje i postavljanje po kvaliteti i sadržaju uz bok najboljim europskim istovrsnim institucijama.

Međunarodna i sveučilišna suradnja

Međunarodna suradnja se odvijala kako sa sveučilištima tako i sa svjetskim tvrtkama. Suradnici Zavoda se aktivno (korištenjem stipendija za znanstveni rad, održavanjem nastave u svojstvu gost-profesora, sudjelovanjem na znanstvenim konferencijama, radom na zajedničkim znanstvenim projektima, itd.) uključuju u znanstvenu suradnju s ETF-Ljubljana, TH Zurich, UNI Stuttgart, TU Dresden, TH Hannover, University of Southampton, TF Budimpešta, TH Wien, TU Wien, TU Braunschweig, MEI Moskva. Isto tako se ostvaruje stručna suradnja sa svjetskim tvrtkama Siemens, Brown-Boweri i ASEA (tj. sadašnji ABB), ALSTHOM, AEG, ELIN, ELEKTROSILA.
Do Domovinskog rata Zavod je pomagao u razvitku sličnih institucija izvan RH a u okvirima tehničkih ili elektrotehničkih fakulteta u Sarajevu, Skopju, Tuzli, Podgorici, Zenici.
Vrlo je intenzivna suradnja u nastavi, struci i znanosti s FESB-om u Splitu, Elektrotehničkim fakultetom u Osijeku te Tehničkim fakultetom u Rijeci.

Nastavno i znanstveno-istraživačko osoblje

U relativno dugoj, znanstveno-istraživački i pedagoški bogatoj povijesti Zavoda, mijenjali su se i njegovi predstojnici, birani sa svrhom da se što bolje osigura kontinuitet istraživačkog i stručnog rada kao i obrazovanja novih inženjera, a u skladu s potrebama suvremene elektrotehničke prakse.

Temelje Zavoda postavio je njegov osnivač prof.inž. Miroslav Plohl 1925. god. i bio mu (prvi) predstojnik do 1939. god. Od tada prof.dr.h.c. Anton Dolenc, kao drugi predstojnik Zavoda, rukovodi njime pune 34 godine, sve do 1973. god.
Nakon prof.dr.h.c. A. Dolenca predstojnici se biraju za kraća vremenska razdoblja:
• prof.dr.sc. Radenko Wolf od 1973. do 1982. godine,
• prof.dr.sc. Berislav Jurković od 1982. do 1986. godine,
• prof.dr.sc. Zvonimir Sirotić od 1986. do 1990. godine,
• prof.dr.sc. Drago Ban od 1990. do 1994. godine,
• prof.dr.sc. Zlatko Maljković od 1994. do 1998. godine,
• prof.dr.sc. Gorislav Erceg od 1998. do 2002. godine, te
• prof.dr.sc. Ivan Gašparac od 2002. godine.

Dugo je godina ovaj Zavod u okviru Fakulteta bio najveći po broju laboratorija, nastavnika, studenata i po opsegu suradnje s gospodarstvom. Tome je razlog bila širina njegove djelatnosti, visoki znanstveno-stručni i pedagoški kriteriji i rezultati rada.

Sa Zavoda je šest redovitih profesora obnašalo dužnost dekana Elektrotehničkog fakulteta:

• prof.dr.h.c. Anton Dolenc šk. god. 1956./57., kao prvi dekan ETF-a,
• prof.dr.sc. Radenko Wolf šk. god. 1964./65. i 1965./66.,
• prof.dr.sc. Zvonimir Sirotić šk. god. 1974./75. i 1975./76.,
• prof.dr.sc. Berislav Jurković šk. god. 1980./81. i 1981./82.,
• prof.dr.sc. Nedžat Pašalić šk. god. 1984./85. i 1985./86.,
• prof.dr.sc. Ivan Ilić šk. god. 1990./91. i 1991./92.

Sveučilište u Zagrebu je 1970. god. prof. Antonu Dolencu dodijelilo počasni (znanstveni) doktorat, a prof.dr.sc. Radenko Wolf) je 1975.god. postao članom suradnikom HAZU. Zavod je dao i jednog veleposlanika (prof.dr.sc. Ivan Ilić je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj, Ruskoj Federaciji i Republici Austriji).

Mnogi su djelatnici Zavoda, bilo u svojstvu nastavnika, suradnika, laboranta ili u nekom drugom zvanju, stalnom ili honorarnom zaposlenju, doprinijeli razvitku i ugledu Zavoda, visokoj razini pedagoškog i znanstveno-stručnog rada.

Djelatnici Zavoda su primili za svoj rad i stvaralaštvo mnoge nagrade i priznanja: jednu republičku nagradu "Nikola Tesla" za životno djelo, sedam znanstvenih nagrada "Nikola Tesla", te više od 30 javnih nagrada i više od 30 odličja. Zlatnu plaketu "Josip Lončar" dobilo je 7 djelatnika, a srebrnu plaketu "Josip Lončar" 2 djelatnika Zavoda.

Članovi Zavoda i suradnici objavili su u nakladi izdavača "Školska knjiga" 6 udžbenika, te u nakladi Sveučilišta u Zagrebu 18 svezaka udžbenika, skripata, uputa i sl., a u izdanju Zavoda još desetak naslova. Za Tehničku enciklopediju članovi Zavoda su napisali poglavlja o električnim rotacijskim strojevima, o električnim aparatima i o usmjerivačima opsega preko 70 stranica. Članovi Zavoda su prijavili 6 patenata, što u zemlji, što u inozemstvu.

U priručnoj knjižnici Zavoda, kao i u pojedinim kabinetima, pohranjeno je više tisuća knjiga i časopisa koji su potrebni nastavnom osoblju, istraživačima i studentima pri svakodnevnom poslu.

Tehničko i administrativno osoblje

Gotovo cijeli radni vijek provele su u kancelariji ili knjižnici Zavoda gospođe Zlatica Vranješević, Zorica Livić i Blanka Ilić, prof. Trenutno administrativne poslove vode Zorica Livić, Spomenka Perkušić i Snježana Krleža.
Laboranti Rudi Banić, Velimir-Josip Pavlaković, Dinko Vuina i Zdenko Štifter su svojim radom mnogo pomogli u održavanju velikog broja laboratorija i opreme. Jednog od najboljih laboranata Zavoda, Rudija Banića, nakon njegovog odlaska u mirovinu, naslijedio je mr.sc. Marinko Miletić.

U dugoj povijesti Zavoda vrlo mnogo je djelatnika radilo duže ili kraće vrijeme, kako u nastavi i suradnji s gospodarstvom, tako i na administrativno tehničkim poslovima. Svi su oni manje ili više doprinijeli uspjehu i razvitku Zavoda.

Promjene naziva Zavoda

Pri osnivanju 1925. g. zavod dobiva ime Zavod za elektrotehniku jer je svojom djelatnošću za potrebe nastave stručnog dijela studija pokrivao cjelokupno područje elektrotehnike tog vremena.

Kako se područje elektrotehnike sve intenzivnije širi, nastaju novi zavodi i preuzimaju dio nastave. Zavod za elektrotehniku se vremenom orijentira prema području električnih strojeva, elektromotornih pogona i elektroopremi za industrijska i električna postrojenja, što 1945. g. dovodi do promjene imena u Zavod za elektrostrojarstvo.

Razvitak elektrotehnike i računarstva posljednjih desetljeća intenzivno se odražava kroz korištenje novih znanja i tehnologija koji omogućuju brže, pouzdanije i kvalitetnije upravljanje i regulaciju sustava koji predstavljaju srž bavljenja strukom i znanošću Zavoda. Ovaj proces uvjetovao je i dopunu imena Zavoda, tako da se od 1995. g. naziva Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju.