Osnove digitalnih računala G. Smiljanić Ovaj udžbenik koji je doživio mnogo izdanja uvodi čitatelja u osnovne pojmove o digitalnim računalima. Objašnjeni su brojevni sustavi, osnovni logički sklopovi, jednostavni model školskog računala (preteča ŠMIR-a), osnove asemblerskog programiranja, ulazno-izlazni prijenos podataka, mikroračunala, mreže za prijenos i udaljena obrada podataka, osobna računala.

Iz sadržaja:

1. BROJNI SUSTAVI, KODOVI I ZAPISIVANJE PODATAKA U KOMPJUTOR

1.1. Decimalni brojni sustav
1.2. Binarni brojni sustav
1.3. Binarno-decimalna konverzija
1.3.1. Jednostavna prakticna metoda konverzije
1.3.2. Pretvaranje decimalnih brojeva u binarne oduzimanjem
1.3.3. Pretvaranje decimalnih brojeva u binarne dijeljenjem i mnozenjem
1.4. Brojenje binarnim brojevima
1.5. Prikaz negativnih brojeva u binarnom brojnom sustavu
1.6. Zbrajanje binarnih brojeva
1.7. Oduzimanje binarnih brojeva
1.8. Mnozenje i dijeljenje binarnih brojeva
1.8.1. Mnozenje
1.8.2. Dijeljenje
1.9. Oktalni brojni sustav
1.10. Ostali brojni sustavi i zapisi podataka
1.10.1. Heksadecimalni brojni sustav
1.10.2. Binarno-kodirane dekade
1.10.3. Rijec i bajt
1.10.4. Dvostruka preciznost
1.10.5. Zapisivanje brojeva u pokretnom zarezu
1.11. Prikaz nenumerickih velicina i provjera pariteta
1.11.1. Prikaz nenumerickih velicina i kodovi
1.11.2. Provjera pariteta
Literatura

2.1. Logicki I-sklopovi
2.2. Logicki ILI-sklopovi
2.3. Logicki NE-sklopovi
2.4. Logicki NI i NILI sklopovi
2.5. Bistabili
2.5.1. Osnovno o bistabilima
2.5.2. Logicki prikaz bistabila i zapis binarnog podatka
2.6. Registri
2.7. Perenosenje podataka izmedu registara
2.8. Dekoderi
2.9. Memorije
2.10. Brojila
2.11. Izvodenje razlicitih operacija u digitalnom racunalu
2.11.1. Izvodenje osnovnih akcija
2.12.2. Zbrajanje
Literatura

3.1. Rucna izmjena podataka
3.2. Izmjena podataka izmedu teleprintera i papirne trake
3.3. Brzi busaci i citaci papirnih traka
3.4. Biljezenje podataka na papirnim karticama
3.5. Opcenito o magnetskim medijima za pamcenje podataka
3.6. Pamcenje podataka s magnetskim jezgricama
3.7. Pamcenje podataka na magnetskim povrsinama
3.8. Magnetski diskovi
3.9. Magnetski bubnjevi
3.10. Magnetska traka
3.11. Prikaz podataka pomocu katodnih cijevi
Literatura

4.1. Osnovni funkcionalni elementi digitalnih racunala
4.2. Grada digitalnih racunala
4.3. Izbor konkretnih elemenata skolskog racunala
4.4. Hardver i softver
4.5. Vrste instrukcija i njihov binarni oblik
4.5.1. Instrukcije koje se odnose na memoriju
4.5.2. Instrukcije koje se odnose na registre
4.5.3. Ulazno-izlazne instrukcije
4.6. Kodiranje programa
4.6.1. Binarno kodiranje
4.6.2. Oktalno kodiranje
4.6.3. Simbolicko kodiranje
4.7. Instrukcije koje se odnose na memoriju
4.7.1. Skraceno oznacavanje operacija
4.7.2. AND M-naredba
4.7.3. ADD M-naredba
4.7.4. ISZ M-naredba
4.7.5. STORE M-naredba
4.7.6. JUMP M-naredba
4.7.7. JMS M-naredba
4.7.8. Pregled instrukcija koje se odnose na memoriju
4.8. Indirektno adresiranje
4.9. Instrukcije koje se odnose na registre
4.9.1. Opcenito o registarskim instrukcijama
4.9.2. Instrukcije koje operiraju sa sadrzajem akumulatora i linka
4.9.3. Pregled instrukcija koje operiraju sa sadrzajem linka i akumulatora
4.9.4. Registarske preskakivacke instrukcije
4.10. Programiranje u asembleru
4.11. Operacije hardvera potrebne za realizaciju pojedinih naredbi
4.11.1. Jedno, dvo i trociklusne instrukcije
4.11.2. Neki elementi hardvera koji sudjeluju u izvodenju instrukcija i programa
4.11.3. Izvodenje jednociklusnih instrukcija
4.11.4. Izvodenje dvo i trociklusnih instrukcija
Literatura

5.1. Od cega se sastoji programiranje
5.2. Dijagram toka operacija i nacini odvijanja programa
5.2.1. Dijagram toka operacija
5.2.2. Ravnolinijski programi, grananje programa i petlje
5.3. Kodiranje
5.3.1. Oktalno pisanje adrese
5.3.2. Simbolicko adresiranje i neke osobine asemblera
5.4. Programiranje aritmetickih i logickih operacija
5.4.1. Prikaz pozitivnih i negativnih brojeva u racunalu
5.4.2. Zbrajanje
5.4.3. Oduzimanje
5.4.4. Mnozenje i dijeljenje
5.4.5. Aritmetika dvostruke preciznosti
5.4.6. Mnozenje i dijeljenje s potencijama od dva
5.4.7. Logicke operacije
5.5. Potprogrami
5.5.1. Otvoreni potprogrami
5.5.2. Makroinstrukcije
5.5.3. Zatvoreni potprogrami
5.5.4. Unosenje podataka u potprogram
5.6. Grananje programa
5.7. Modificiranje adresa
5.8. Programske petlje
Literatura

6.1. Asemblerski jezici drugih racunala
6.2. Visi programski jezici
6.3. Izbor viseg programskog jezika
6.4. Prednosti i mane visih programskih jezika i asemblera
Literatura

7.1. Osnovni nacini ulazno-izlaznog prijenosa podataka
7.2. Prijenos upravljan programom
7.2.1. Bezuvjetni prijenos podataka
7.2.2. Uvjetni prijenos podataka
7.2.3. Prekid programa
7.3. Ulazno-izlazne instrukcije i funkcije koje one obavljaju
7.4. Hardver potreban za programirani ulazno-izlazni prijenos podataka
7.4.1. Opcenit prikaz hardvera
7.4.2. Adresiranje vanjske jedinice
7.4.3. Sklopovi za prijenos podataka
7.4.4. Upravljacki signali i status vanjske jedinice
7.4.5. Omogucavanje prekida programa
7.5. Programiranje ulazno-izlaznog prijenosa
7.5.1. Programiranje bezuvjetnog prijenosa
7.5.2. Programiranje uvjetnog prijenosa
7.5.3. Programiranje prekida programa
7.6. Izravan pristup memoriji
7.7. Pokretanje izravnog prijenosa podataka
Literatura

8.1. Prekid programa s prioritetom
8.1.1. Hardverska organizacija prekida programa s prioritetom
8.1.2. Programiranje prekidanja servisne rutine od jedinice viseg prioriteta
8.2. Mikroprogramiranje
8.2.1. Mikroprogramiranje upotrebom ROM-memorija
8.2.2. Drugi nacini mikroprogramiranja
8.3. Upotreba vise akumulatora i registara
8.3.1. Vise akumulatora i registara opce namjene
8.3.2. Registri organizirani u stak
8.4. Razliciti nacini adresiranja memorije
8.4.1. Uvod u problem
8.4.2. Adresiranje po stranicama
8.4.3. Upotreba dviju rijeci za adresiranje
8.4.4. Razlicite posebne metode adresiranja
8.5. Razliciti tipovi organizacije racunala
8.5.1. Klasicna organizacija racunala
8.5.2. Organizacija racunala oko zajednickog busa
8.5.3. Povezivanje vise procesnih jedinica i memorija u jedinstven sistem
8.5.4. Multiprogramiranje i multiprocesiranje
8.6. Pomocni programi
8.7. Prikaz jednog komercijalnog racunala
Literatura

9.1. Sto su mikroracunala i koje su njihove specificnosti
9.2. Pregled razvoja mokroracunala
9.2.1. Prva mikroracunala
9.2.2. Daljnji razvoj mikroracunala
9.3. Prikaz karakteristicnog mikroracunala
9.3.1. Prikaz unutrasnje grade mikroprocesora 8085
9.3.2. Naredbe mikroprocesora 8085
9.3.3. Vanjski elementi mikroracunarskog sistema
9.4. Specificnosti upotrebe mikroracunala
9.4.1. Upotreba gotovih mikroracunala
9.4.2. Gradnja mikroracunarskih sistema
Literatura

10.1. Osnovne karakteristike prijenosa podataka na daljinu
10.2. Nacini prijenosa podataka
10.3. Interfeis za asinhroni prijenos podataka
10.4. Interfeis za sinhroni prijenos podataka
10.5. Organizacija digitalnih mreza za daljinsku obradu podataka
10.6. Primjeri
10.7. Osnovni tipovi organizacije kompjutorskih mreza
Literatura

11.1. Sto su to osobna racunala
11.2. Sklopovski elementi osobnih racunala
11.3. Programiranje i nacini upotrebe
11.4. Velicina
Literatura

Impresum:

ISBN: N/A

Lektor: Prof.dr.sc. Smiljka Kučinić

Nakladnik: Školska knjiga, Zagreb

Urednik: Dr. Želimir Matutinović

Crteži: Josip Kail