Naslovnica Pretraživanje AA
 
MIKRORAČUNALA

Mikroračunala

G. Smiljanić

Brojevni sustavi, prikaz podataka u računalu, osnovni logički sklopovi, vanjske jedinice i jedinice za pohranu podataka, mikroračunala - osnove i asemblersko programiranje, programski jezici, memorije, računala temeljena na mikroračunalima, povezivanje računala i procesa, komercijalna mikroračunala (8030/8085, Z80, 6800, IM 6100), 16-bitna mikroračunala (8086,68000). Knjiga je doživjela nekoliko izdanja. 
   

Iz sadržaja:

1. Brojni sustavi, kodovi i zapisivanje podataka u racunalo

    1.1. Decimalni brojni sustav
    1.2. Binarni brojni sustav
    1.3. Binarno-decimalna konverzija
      1.3.1. Jednostavna prakticna metoda konverzije
      1.3.2. Pretvaranje decimalnih brojeva u binarne oduzimanjem
      1.3.3. Pretvaranje decimalnih brojeva u binarne dijeljenjem i mnozenjem
    1.4. Brojenje binarnim brojevima
    1.5. Prikaz negativnih brojeva u binarnom brojnom sustavu
    1.6. Zbrajanje binarnih brojeva
    1.7. Oduzimanje binarnih brojeva
    1.8. Mnozenje i dijeljenje binarnih brojeva
      1.8.1. Mnozenje
      1.8.2. Dijeljenje
    1.9. Oktalni brojni sustav
    1.10. Heksadecimalni i ostali brojni sustavi, zapis podataka u racunalu
      1.10.1. Heksadecimalni brojni sustav
      1.10.2. Binarno-kodirane dekade
      1.10.3. Rijec i bajt
      1.10.4. Dvostruka preciznost
      1.10.5. Zapisivanje brojeva u pokretnom zarezu
    1.11. Prikaz nenumerickih velicina i provjera pariteta
      1.11.1. Prikaz nenumerickih velicina i kodovi
      1.11.2. Provjera pariteta
    Literatura
2.Osnovni logicki sklopovi za zapisivanje i obradu podataka
    2.1. Logicki I-sklopovi
    2.2. Logicki ILI-sklopovi
    2.3. Logicki NE-sklopovi
    2.4. Logicki sklopovi NI i NILI
    2.5. Bistabili
      2.5.1.Osnovno o bistabilima
      2.5.2.Logicki prikaz bistabila i zapis binarnog podatka
    2.6. Registri
    2.7. Prenosenje podataka izmedu registara
    2.8. Dekoderi
    2.9. Memorije
    2.10. Brojila
    2.11. Izvodenje razlicitih operacija u digitalnom racunalu.
      2.11.1.Izvodjenje osnovnih akcija
      2.11.2.Zbrajanje
    Literatura
3. Vanjske jedinice i zapisivanje podataka na njima
    3.1. Rucna razmjena podataka
    3.2. Razmjena podataka pomocu teleprintera i papirne trake
    3.3. Brzi busaci i citaci papirnih traka
    3.4. Biljezenje podataka na papirnim karticama
    3.5. Opcenito o magnetskim sredstvima za pamcenje podataka
    3.6. Pamcenje podataka pomocu magnetskih jezgrica
    3.7. Pamcenje podataka na magnetskim povrsinama
    3.8. Magnetski diskovi
    3.9. Magnetski bubnjevi
    3.10. Magnetska traka
    3.11. Prikaz podataka pomocu katodnih cijevi. Literatura
4. Sto su mikroracunala
    4.1. Sto su mikroracunala i koje su njihove specificnosti
    4.2. Osnovna svojstva elektronickih tehnologija
      4.2.1. Proizvodnja integriranih elektronickih sklopova
      4.2.2. Osnovna svojstva poluvodickih elektronickih sklopova.
        4.2.2.1. MOS-tehnologija
        4.2.2.2. Bipolarna tehnologija
    4.3. Pregled razvoja mikroracunala i njihove najvaznije karakteristike
      4.3.1. Prva mikroracunala
      4.3.2. Daljnji razvoj mikroracunala
      4.3.3. Mikroracunala na donjoj i gornjoj granici velicine
    Literatura
5. Grada i funkcioniranje mikroracunala
    5.1. Osnovni tipovi organizacije mikroracunala
      5.1.1. Uloga busova u mikroracunalima
      5.1.2. Organizacija mikroprocesora oko jednog busa
      5.1.3. Organizacija mikroprocesora oko dva i tri busa
    5.2. Standardna organizacija mikroprocesora
    5.3. Izvodjenje instrukcija
    5.4. Izbor konkretne arhitekture tipicnog mikroracunala
    5.5. Sinkroni nacin rada
    5.6. Izvodjenje jednostavnih instrukcija
    5.7. Primjeri karakteristicnih slozenijih instrukcija i njihovo izvodjenje
      5.7.1. Instrukcija prenesi sadrzaj registra r2 u registar r1
      5.7.2. Instrukcija pribroj sadrzaju akumulatora sadrzaj registra r
      5.7.3. Poklapanje izvodjenja instrukcija
      5.7.4. Instrukcija pribroj sadrzaju akumulatora neposredni podatak
      5.7.5. Instrukcija prenesi u akumulator sadrzaj adresirane lokacije memorije
      5.7.6. Instrukcija skoci na odredenu adresu
    Literatura
6. Programiranje
    6.1 Opcenito o programiranju
      6.1.1 Sto je programiranje
      6.1.2. Izrazavanje nacelnog rjesenja problema dijagramom toka operacija
      6.1.3. Odlucivanje o daljnjem toku odvijanja programa, programske petlje
      6.1.4. Potprogrami
      6.1.5. Prekid programa, uvjetni i bezuvjetni prijenos
    6.2. Karakteristicne vrste strojnih naredbi
      6.2.1. Opcenito o naredbama
      6.2.2. Naredbe za citanje podataka iz memorije i upisivanje u memoriju
      6.2.3. Naredbe za izvodjenje aritmetickih operacija
      6.2.4. Naredbe za logicke operacije i pomicanje podataka
      6.2.5. Naredbe za skokove programa
      6.2.6. Naredbe koje se odnose na registre
    6.3. Razliciti nacini adresiranja
      6.3.1. Adresno polje mikroracunala
      6.3.2. Direktno adresiranje
      6.3.3. Neposredno adresiranje
      6.3.4. Indirektno adresiranje
      6.3.5. Relativno adresiranje s obzirom na programsko brojilo
      6.3.6. Adresiranje registara i pomocu registara
      6.3.7. Indeksirano adresiranje
      6.3.8. Adresiranje po stranicama
    6.4. Postupak izrade novih programa
      6.4.1. Postupak izrade programa
      6.4.2. Pomocna sredstva za pravljenje mikroracunarskih programa
    6.5. Visi programski jezici za mikroracunala
      6.5.1. Upotreba nizih i visih programskih jezika
      6.5.2. Visi programski jezici mikroracunala
    Literatura
7.Memorije
    7.1. Vrste memorija za mikroracunala
    7.2. Razliciti tipovi organizacija memorija
      7.2.1.Dvodimenzionalne memorije
        7.2.2.Trodimenzionalne memorije
        7.2.3.Memorije organizirane u stack
      7.2.4.Cirkulirajuce memorije
    7.3. Nacini realizacije memorija RAM
      7.3.1.Bipolarne memorije RAM
      7.3.2.MOS RAM-memorije
      7.3.3.Dinamicke memorije-RAM
    7.4. Memorije-ROM
      7.4.1.Memorije ROM programirane kod proizvodjaca
      7.4.2.Programabilne memorije ROM
      7.4.3.Izbrisive programabilne memorije ROM
    7.5. Memorije s elektricnim nabojem i magnetskim mjehuricima
      7.5.1.Memorije s elektricnim nabojem
      7.5.2.Memorije s magnetskim mjehuricima
    7.6. Memorije s mehanickim pokretnim dijelovima
    Literatura
8. Mikroracunarski sistemi i vanjske jedinice
    8.1. Organizacija mikroracunarskog sistema
    8.2. Povezivanje razlicitih mikroracunarskih sklopova pomocu busova
    8.3. Paralelni ulazno-izlazni prijenos podataka
      8.3.1. Prikaz tipicnoga programabilnog LSI-sklopa za paralelni ulazno-izlazni prijenos
      8.3.2. Primjer paralelnog prijenosa
    8.4. Serijski prijenos podataka
    8.5. Prekidi programa
      8.5.1. Jednostruki prekid programa
      8.5.2. Visestruki prekid programa
    8.6. Direktan pristup memoriji
    8.7. Upravljarje vanjskim elementima
    Literatura
9.Povezivanje mikroracunala s procesima
    9.1. Kako se digitaina racunala povezuju s procesima
    9.2. Sklopovi potrebni za povezivanje digitalnih racunala s procesima
      9.2.1. Multipleksori i demultipleksori
      9.2.2. Analogno-digitalni pretvaraci
      9.2.3. Digitalno-analogni pretvaraci
      9.2.4. Prikaz podataka iz racunala
    9.3. Nacin rada racunala s procesima
      9.3.1.Mjerenje i pracenje rada procesa
      9.3.2 Rad sa zatvorenom petljom.
    9.4. Specificnosti koje u rad s procesima unosc mikroracunala
      9.4.1.Svojstva mikroracunala koja unose novosti u upravljanje procesima
      9.4.2.Upravljanje procesima i napravama kojima se prije nije upravljalo
      9.4.3.Zamjena velikih racunala
      9.4.4.Zamjena drugih nacina upravljanja
    Literatura
10. Prikaz karakteristicnih komercijalnih mikroracunala
    10.1. Porodica mikroracunala 8030/8085
      10.1.1. Razvoj porodice mikroracunala 8080/3085
      10.1.2. Organizacija mikroracunala E080/8085
      10.1.3. Programiranje
      10.1.4. Prekid programa
    10.2 Mikroracunalo Z80
      10.2.1. Opca koncepcija Z80
      10.2.2. Izgled izvana
      10.2.3. Vrste naredbi i adresiranja
        10.2.3.1. Vrste naredbi
        10.2.3.2. Nacini adresiranja
      10.2.4. Prekid programa
    10.3. Mikroracunalo 6800
      10.3.1. Organizacija mikroracunala 6800
      10.3.2. Naredbe i programiranje
        10.3.2.1. Vrste naredbi
        10.3.2.2. Nacini adresiranja
      10.3.3. Prekid programa
      10.3.4. Direktan pristup memoriji
    10.4. Mikroracunalo IM 6100
      10.4.1. Opca koncepcija mikroracunala IM 6100
      10.4.2 Naredbe, organizacija memorije, adresiranje i programiranje
      10.4.3. Prekid programa : DMA-prijenos
    Literatura
11. 16-bitna mikroracunala
    11.1. Uvodno razmatranje 16-bitnih mikroracunala
    11.2. Mikroracunalo 8086
      11.2.1. Osnovne znacajke mikroracunala 8086
      11.2.2. Unutrasnja organizacija mikroprocesora 8086
        11.2.2.1. Osnovni dijelavi mikroprocesora
        11.2.2.2 Izvrsna jedinica i njezini registri
        11.2.2.3. Jedinica za saobracaj s busom
        11.2.2.4. Nacini upotrebe memorije i adresiranja
      11.2.3. Pogled na mikroprocesor 8086 izvana
      11.2.4. Minimalna konfiguracija mikroracunanslkog sistema 8086
      11.2.5. Maksimalna konfiguracija mikroracunalskog sistema 8086
      11.2.6. Jos neke varijante mikroracunala 8086
    11.3. Mikroracunalo 68000
      11.3.1. Koncepcija i osnovne znacajke mikroracunala 68000
      11.3.2. Unutrasnji elementi mikroprocesora 68000
      11.3.3. Pogled izvana na mikroprocesor 68000
    Literatura

Impresum:

ISBN: 86-03-00319-X

Recenzenti:
    Prof. dr. sc. Juraj Božičević
    Dr. sc. Marko Petrinović

Lektor: Pavica Hromin

Nakladnik: Vjesnik, Zagreb

Urednik: Dr. Želimir Matutinović

  
 




TRAŽILICA