Naslovnica Pretraživanje AA
 
IMPULSNA I DIGITALNA ELEKTRONIKA

Impulsna i digitalna elektronika

G. Smiljanić

Linearno oblikovanje signala, tranzistori i elektronske cijevi kao sklopke, regenerativni sklopovi, generatori pilastog napona, generatori brzih impulsa, linije za kašnjenje, logički sklopovi, integrirani logički sklopovi, brojila, dekodiranje, memorije, AD i DA pretvarači. 
   

Iz sadržaja:

1. LINEARNO OBLIKOVANJE SIGNALA

    1.1. Linearno oblikovanje
    1.2. Valni oblici u impulsnoj elektronici
    1.3. Prijenos valnih oblika preko visokopropusnog filtra
      1.3.1. Prijenos sinusoidnog signala
      1.3.2. Ulazni napon u obliku step-funkcije
      1.3.3. Impulsna pobuda
      1.3.4. Slucaj vrlo velike i vrlo male konstante u odnosu na trajanje impulsa
      1.3.5. Kvadraticani valni oblik
      1.3.6. Pomicanje osnovice impulsa i uspostavljanje nivoa
      1.3.7. Eksponencijalnii ulaz
      1.3.8. Pobuda ulaznim ramp-signalom
      1.3.9. Deriviranje
    1.4. Prijenos valnih oblika preko niskopropusnog filtra
      1.4.1. Pobuda RC-sklopa skokom napona
      1.4.2. Impulsni ulaz
      1.4.3. RC-sklop kao integrator
    1.5. Primjer koristenja CR- i RC-sklopa pri prijenosu impulsnih signala
2.OGRANICAVACI I AMPLITUDNI KOMPARATORI
    2.1. Diode kao ogranicavaci
    2.2. Primjer ogranicavanja hoda napona pomocu diode
    2.3. Tranzistor kao ogranicavac
    2.4. Elektronska cijev kao ogranicavac
    2.5. Ostali ogranicavaci i amplitudni komparatori
3. TRANZISTOR I ELEKTRONSKA CIJEV KAO SKLOPKE
    3.1. Rucna sklopka
    3.2. Tranzistor kao sklopka
      3.2.1. Tranzistor kao sklopka - uzemljena baza
      3.2.2. Tranzistor kao sklopka - uzemljen emiter
        3.2.2.1. Podrucje zatvaranja
        3.2.2.2. Podrucje zasicenja
    3.3. Primjer sklopa za otvaranje i zatvaranje tranzistora.
    3.4. Elektronska cijev kao sklopka.
      3.4.1. Elektronska cijev kao zatvorena sklopka.
      3.4.2. Elektronska cijev kao otvorena sklopka
      3.4.3. Promjene karakteristika elektronskih cijevi
    3.5. Atenuatori za upravljanje elektronskom sklopkom
4. REGENERATIVNI SKLOPOVI
    4.1. Bistabil
      4.1.1. Nacin rada
      4.1.2. Brzina prijelaza iz jednog stabilnog stanja u drugo
      4.1.3. Okidanje bistabila
      4.1.4. Upotreba bistabila
      4.1.5. Pojacanje u petlji pri regenerativnom procesu.
    4.2. Univibrator
      4.2.1. Nacin rada
      4.2.2. Trajanje kvazistabilnog stanja
      4.2.3. Univibrator s elektronskim cijevima
      4.2.4. Emiterski vezan univribrator
    4.3. Multivibrator
    4.4. Schmittov okidni sklop.
      4.4.1. Nacin rada i valni oblici
      4.4.2. Histereza Schmittova okidnog sklopa
    4.5. Blocking oscilator
      4.5.1. Nacin rada i valni oblici
      4.5.2. Astabilni blocking oscilator
    4.6. Magnetski vezan multivibrator
5. GENERATORI PILASTOG NAPONA
    5.1. Pilasti napon dobiven iskoristenjem pocetnog dijela eksponencijalne krivulje
    5.2. Millerova vremenska baza
    5.3. Phantastron
    5.4. Bootstrap vremenska baza
6. BROJENJE IMPULSA SAKUPLJANJEM NABOJA
    6.1. Diodna pumpa
    6.2. Mjerenje frekvencije pomocu diodne pumpe
    6.3. Ujednacavanje prenesene doze naboja
7. GENERATORI BRZIH IMPULSA
    7.1. Dobivanje kratkih impulsa smanjenjem vrijednosti otpora i kondenzatora
    7.2. Formiranje impulsa pomocu linija
    7.3. Dobivanje kratkih impulsa pomocu integriranih brana
    7.4. Kratki impulsi pomocu avalanche tranzistora
    7.5. Brzi skok napona i formiranje kratkog impulsa pomocu steprecovery diode
8. LINIJE ZA KASNJENJE
    8.1. Linije s raspodijeljenim parametrima
    8.2. Linije s koncentriranim parametrima
9. LOGICKI SKLOPOVI
    9.1. Koincidencije i brane
      9.1.1. Koincidencije
      9.2.1. Vrijeme razlucivanja
      9.1.3. Izvedbe koincidencija
      9.1.4. Brane
    9.2. Logicki I-sklop
    9.3. Logicki ILI-sklop
    9.4. Logicki NE-sklop
    9.5. Logicki NI i NILI-sklopovi
    9.6. Primjer realiziranja jedne slozenije logicke funkcije
10. INTEGRIRANI LOGICKI SKLOPOVI
    10.1. Osnovni tipovi logika
      10.1.1. Otporno-tranzistorska logika
      10.1.2. Diodno-tranzistorska logika
      10.1.3. Tranzistorsko-tranzistorska logika
      10.1.4. Emiterski vezana logika
      10.1.5. MOSFET logika
    10.2. Integrirani bistabili
      10.2.1. SR-bistabil
      10.2.2. Sinhroni SR-bistabili
      10.2.3. D-bistabil
      10.2.4. JK-bistabil
11. BINARNI BROJNI SISTEM
    11.1. Binarni brojni sistem
    11.2. Osnovne racunske operacije u binarnom brojnom sistemu
      11.2.1. Zbrajanje
      11.2.2. Odbijanje
    11.3. Zapisivanje binarnih brojeva
    11.4. Oktalni i drugi brojni sistemi
12. BROJILA
    12.1. Binarna brojila
    12.2. Binarno kodirane dekade
    12.3. Brojila s integriranim krugovima
    12.4. Brojila s elektronskim cijevima
    12.5. Prikazivanje stanja brojila i registara
13. DEKODIRANJE
    13.1. Dekodiranje
14. MEMORIJE
    14.1. Memorije s feritnim jezgricama
      14.1.1. Princip rada menaorija s feritnim jezgricama
      14.1.3. Organizacija 2D memorija
    14.2. Cirkulirajuce memorije
    14.3. Magnetska traka, bubanj i disk
    14.4. Busena papirna traka i kartice
    14.5. Noviji tipovi memorija
    14.6. Memorije iz kojih se podaci pri upotrebi samo citaju (ROM)
15. ANALOGNO-DIGITALNI I DIGITALNO-ANALOGNI PRETVARACI
    15.1. Analogno-digitalni pretvaraci
      15.1.1. Wilkinsonov princip analogno-digitalne pretvorbe
      15.1.2. Analogno-digitalni pretvaraci sa sukcesivnom approksimacijom
    15.2. Digitalno-analogni pretvaraci i prikaz digitalnih podataka na ekranu katodne cijevi

Impresum:

ISBN: N/A

Lektor: Prof.dr.sc. Smiljka Kučinić

Urednik: Dr. Želimir Matutinović

Crteži: Josip Kail

  
 




TRAŽILICA