Organizacija nastave

Oblici provođenja nastave

Predavanja i samostalni rad, te laboratorijske vježbe u sklopu laboratorija profila računalno inženjerstvo.

Nastava na predmetu organizirana je kroz dva nastavna ciklusa. Prvi ciklus sastoji se od 6 tjedana nastave i međuispita, a drugi ciklus od 7 tjedana nastave i završnog ispita. Konzultacije se održavaju nakon predavanja.

 
Način polaganja
Radi učinkovitijeg sudjelovanja studenata u nastavi provodi se kontinurana provjera znanja tijekom cijelog semestra. Kontinuirana provjera znanja obuvaća dvije provjere znanja (međuispit - 20%  i završni ispit - 40%) te domaće zadaće, kratke provjere znanja i sudjelovanje u nastavi.
Za polaganje predmeta putem kontinuirane provjere neophodno je ostvariti najmanje 50 bodova te na završnom ispitu postići ≥ 20 , na domaćim zadaćama ostvariti ≥ 15 bodova.

Ispitni rok sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita, a u konačnu ocjenu ulaze i rezultati domaćih zadaća.

Konačna ocjena se zasniva na zbroju bodova aktivnosti, uspješnosti obavljanja domaćih zadaća, međuispita i završnih ispita prema slijedećoj razdiobi:

  Kontinurana nastava Ispitni rok
  Prag Udio Prag Udio
Aktivnost   10    
         
Domaće zadaće 60 % 25 60 % 25
Međuispit   20    
Završni ispit 50 % 45    
Pismeni ispit     50 % 55
Usmeni ispit     50 % 20
 

Formiranje ocjene:

Ukupna ocjena oblikuje se na osnovi ostvarenih bodova, a ocjenjivanje je prema pragovima:

Ocjena Bodovi
Izvrstan (5) ≥ 85
Vrlo dobar (4) ≥ 72
Dobar (3) ≥ 60
Dovoljan (2) ≥ 50

Aktivnost

Nastavnik dodjeljuje do 6 bodova za sudjelovanje u nastavi i diskusiji.  

Međuispiti

Tijekom semestra provode se pismene provjere znanja: međuispit i završni ispit. Trajanje međuispita i završnog ispita je 120 minuta.

Međuispit se sastoji od dva dijela.

Prvi dio ispita sastoji se od kratkih zadatka, koji obuhvaćaju teorijska pitanja i vrijede po 1 bod. Drugi dio ispita obuhvaća problemske zadatke.

Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti je 20.

Završnom ispitu, u okviru kontinuirane provjere znanja, mogu pristupiti studenti koji imaju minimalno 15 bodova iz domaćih zadaća.

Gradivo završnog ispita obuhvaća teme svih predavanja.

Prvi dio ispita sastoji se od kratkih zadatka koji obuhvaćaju razumijevanje i primjenu teorijskog znanja. Drugi dio ispita obuhvaća problemske zadatke.

Maksimalno je moguće ostvariti je 45 bodova.

Ispitni rok

Ispitni rok sastoji se od pismenog i usmenog ispita, a u konačnu ocjenu ulaze i bodovi domaćih zadaća. Na pismenom ispitu potrebno je postići minimalno 25 bodova.

Konzultacije i komunikacija s nastavnicima

Studente potičemo da komuniciraju s nastavnicima i razrješavaju moguće nejasnoće ili probleme što ranije putem konzultacija ili slanjem poruka.

Termini konzultacija nastavnika i asistenata definirani na podstranici predmeta Konzultacije.

Posebne potrebe

U slučaju opravdanih posebnih potreba pri pohađanju predmeta, molimo da obavijestite nastavnika početkom semestra ili u trenutku nastanka potrebe.
 

Kodeks ponašanja

Od studenata se očekuje poštivanje kodeksa ponašanja Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Studente potičemo na zajedničku pripremu i suradnju u savladavanju gradiva tijekom semestra, a od svakog studenta očekujemo samostalan rad u polaganju pojedinih obaveza predmeta.

Studenti se slobodno udružuju u diskusijama pri vježbanju i rješavanju problema. Rješenja pojedinačnih zadataka, međuispita i ispita moraju biti isključivo samostalna. Studenti ne smiju prikazati tuđi rad kao svoj te ne smiju primiti ili pružiti nedopuštene oblike 'pomoći' tijekom pismenih provjera znanja (međuispiti, završni ispit, ispiti na ispitnim rokovima, kratke provjere znanja).

Suradnja

U grupnom radu potiče se suradnja između dvije ili više grupa sličnih ili različitih zadataka (rasprave ideja vezanih za rješavanje zadataka su dobrodošle). Međutim, takva suradnja ne smije rezultirati potpuno istim ili vrlo sličnim rješenjem zadatka. Sudionici rada u grupi moraju pismeno obrazložiti pojedinačne uloge u projektiranju i ostvarenju zadatka.

 

Kompetencije

Studenti se upoznaju s osnovnim konceptima, metodama i tehnikama oblikovanja, implementacije i vrednovanja pouzdanosti sklopovlja i programa. Stječu razumijevanje modela kvarova u računalnim sustavima, postupaka otkrivanja i maskiranja kvarova, pristupa oporavku od pogreške i problematike testiranja. Uče se primijeniti različite pristupe za poboljšanje i vrednovanje pouzdanosti, raspoloživosti i neosjetljivosti na pogreške, te stječu sposobnost samostalnog zaključivanja i primjene odgovarajućih tehnika na praktičnim problemima. Osim toga, proširuju teorijsko i praktično znanje iz ovog područja kritičkim proučavanjem novih metoda.