Program radionice

RADIONICA

Open Access - otvoreni pristup znanstvenim informacijama

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Unska 3, Zagreb

24. listopada 2012., dvorana D1, 9.30 sati

 

 

PROGRAM RADIONICE

 

 

09.30 - 09.50 sati

UVODNE RIJEČI

akademik prof. emer. dr. sc. Leo Budin

 Prezentacija

akademik prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić

 Prezentacija

 
09.50 - 10.10 sati

ZNANSTVENE INFORMACIJE KAO KRITIČNA NACIONALNA INFRASTRUKTURA

mr. sc. Predrag Pale

 Prezentacija

više informacija
10.10 - 10.30 sati

OTVORENI PRISTUP U HRVATSKOJ I TRENDOVI RAZVOJA ZNANSTVENOG IZDAVAŠTVA

dr. sc. Jadranka Stojanovski

 Prezentacija

više informacija
10.30 - 10.50 sati

DIPLOMACIJA, PROFIT I PRAVO NA ZNANJE

prof. dr. sc. Diana Šimić

 Prezentacija | Dodatak

više informacija
10.50 - 11.10 sati

PREDSTAVLJANJE HRVATSKE DEKLARACIJE O OTVORENOM PRISTUPU

dr. sc. Jadranka Stojanovski

 Prezentacija

 Snaga zajedništva - video

 Tekst uz video - Don Tapscott - Čvorci

tekst deklaracije

11.10 - 11.40 sati
 

STANKA ZA KAVU
 
 
11.40 - 12.00 sati

KAKO KNJIŽNICE MOGU PRIDONIJETI OSTVARIVANJU OTVORENOG PRISTUPA?

Iva Melinščak Zlodi, prof.

 Prezentacija

više informacija
12.00 - 12.20 sati

CITATNA PREDNOST ZNANSTVENIH RADOVA OBJAVLJENIH U OTVORENOM PRISTUPU

dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

 Prezentacija

više informacija
12.20 - 12.40 sati

OTVORENI PRISTUP ISTRAŽIVAČKIM PODACIMA

Marijana Glavica

 Prezentacija

više informacija
12.40 - 13.00 sati

TEHNOLOGIJE I PROTOKOLI KOJIMA SE OSTVARUJE OTVORENI PRISTUP

Dobrica Pavlinušić, dipl. inf.

 Prezentacija

više informacija
13.00 - 13.20 sati

PRAVO NA ISTRAŽIVANJE - VAŽNOST OTVORENOG PRISTUPA IZ STUDENTSKE PERSPEKTIVE

Marija Furdek, dipl. ing.

 Prezentacija

više informacija

 

 

 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -

 

09.50 sati - 10.10 sati

 

ZNANSTVENE INFORMACIJE KAO KRITIČNA NACIONALNA INFRASTRUKTURA

 Prezentacija

 

mr. sc. Predrag Pale

povratak na vrh
Sažetak predavanja:
 
U svijetu 21. stoljeća prepoznaje se da pored ljudi, hrane, energije i prostora, neki sasvim novi segmenti ljudskog društva postaju kritičnom nacionalnom infrastrukturom. Znanstvene i stručne informacije su danas nacionalno bogatstvo i kritična infrastruktura. Sveobuhvatna digitalizacija informacija donosi velike blagodati neslućenih posljedica. Međutim, nosi i određene rizike i opasnosti. Hrvatski je ključni nacionalni interes osigurati da sve informacije proizvedene u akademskoj i istraživačkoj zajednici, ali i sve ostale informacije proizvedene u Hrvatskoj ili koje proizvode građani Hrvatske djelujući u svijetu, a koje služe u poučavanju, istraživanju i razvoju društva, budu sustavno i strukturirano zabilježene u digitalnom obliku i sigurno pohranjene za vječnu uporabu budućim generacijama te da budu pod nadzorom i upravom Hrvatskih ustanova. Nacionalni je interes također i da sve te informacije budu javno i besplatno dostupne svim građanima Hrvatske. Konačno, nacionalni je interes i da svi hrvatski građani imaju otvoreni pristup ne samo do informacija proizvedenih u Hrvatskoj, već i do što većeg broja relevantnih informacija proizvedenih u svijetu, a koje su im nužne za osobni razvitak i razvoj svih segmenata hrvatskog društva.
 
Podaci o predavaču:
 
Predrag Pale je 1991. godine predložio izgradnju hrvatskog interneta i u njegovu izgradnju uložio 10 godina intenzivnog rada zbog informacija. U kasnim 80-tim godinama dvadesetog stoljeća to se činio kao jedini način kojim hrvatski istraživač može doći do novih i relevantnih informacija u uvjetima u kojima nije bilo dovoljno domaće literature, a inozemna se nije imala čime kupiti. Usporedno s izgradnjom komunikacijske infrastrukture, pokrenuo je uspostavu središnjih informacijskih servisa i baza podataka. S pozicije pomoćnika ministra znanosti i tehnologije (1993.-2000.), pokrenuo je brojne aktivnosti i projekte s ciljem prikupljanja i objavljivanja informacija u sustavu znanosti i obrazovanja, od kojih su najpoznatiji: SZI - Sustav znanstvenih informacija, NISKA - Nacionalni informacijski sustav knjižnica Hrvatske, "On-line baze" zajednička pretplata i organizirani pristup u on-line baze znanstvenih podataka. Svojim najznačajnijim doprinosom u ovom području smatra iniciranje, osmišljavanje i stvaranje uvjeta za nastajanje nacionalne baze podataka svih stručnih i znanstvenih radova, danas poznatom pod nazivom CROSBI. Danas mu je istraživački i interes i rad usmjeren u dva aspekta informacija: učenje i poučavanje te informacijsku sigurnost.

 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -

 

10.10 sati - 10.30 sati

 

OTVORENI PRISTUP U HRVATSKOJ I TRENDOVI RAZVOJA ZNANSTVENOG IZDAVAŠTVA

 Prezentacija

 

dr. sc. Jadranka Stojanovski

povratak na vrh
Sažetak predavanja:
 
Jedna od prednosti otvorenog pristupa je povećanje vidljivosti znanstvene publicistike, što je od posebnog značaja za male zemlje kao što je Hrvatska. U pet godina postojanja, repozitorij hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK uspješno je okupio 270 časopisa s gotovo 80.000 radova dostupnih s cjelovitim tekstom globalnoj znanstvenoj zajednici. HRČAK hrvatskim izdavačima nudi platformu za objavljivanje digitalne inačice njihovih časopisa, osigurava bolju vidljivost za časopise koji samostalno objavljuju e-časopise, unaprjeđuje suradnju među uredništvima časopisa, promovira uvođenje standarda i potiče kvalitetu procesa izdavanja časopisa te utječe na značajnije uključivanje hrvatskih časopisa u popularne indeksne publikacije kao što su Google Scholar (Google), Web of Science (Thomson Reuters), Scopus (Elsevier) i EBSCO osiguravajući uvid u prepoznavanje i utjecaj radova objavljenih u hrvatskim časopisima. Uloga koju HRČAK ima unutar pokreta otvorenog pristupa sve je veća, a HRČAK je primjer dobre prakse za mnoge zemlje koje se suočavaju s izazovima uvođenja bitnijih promjena u postojeći sustav znanstvenog izdavaštva, čiji razvoj (ili stagnaciju?) diktiraju velike komercijalne izdavačke kuće. Malo je koje područje rada i djelovanja ostalo neokrznuto promjenama koje donose nove tehnologije, kao što je to sustav znanstvenog izdavaštva, a brojne inicijative, među kojima je najznačajniji pokret ovorenog pristupa znanstvenim informacijama, nastoje potaknuti promjene i osigurati razvoj znanstvenog izdavaštva u skladu s mogućnostima koje su na raspolaganju i trendovima prisutnim u društvu i znanosti općenito. Koji su trendovi prisutni, a koji primjenjuju tehnologija u svrhu učinkovitijeg objavljivanja i pristupa te poticanja razvoja znanosti općenito? Što autorima donosi otvoreni pristup i je li moguće obnoviti kreativno partnerstvo između autora, izdavača i knjižnica?
 
 
Podaci o predavaču:
 
Diplomirala fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, magistrirala u području informacijske znanosti na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu, doktorirala u području informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. do 2009. godine voditeljica Knjižnice Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Od 2001. godine sudjeluje u nastavi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, a od 2005. godine na Sveučilištu u Zadru. Pokrenula je niz informacijskih servisa za potrebe znanstvene i akademske zajednice RH: 1994. godine započinje projekt Sustav znanstvenih informacija RH (http://www.szi.hr) – tematski podsustav Prirodoslovlje koji se kasnije širi i na druga područja znanosti i tematski okuplja 120 hrvatskih visokoškolskih, specijalnih i znanstvenih knjižnica. 1995. godine pokreće Centar za online baze podataka (http://www.online-baze.hr), 1997. godine Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI (http://bib.irb.hr), 2001. godine Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj (http://tkojetko.irb.hr), 2006. godine u suradnji s timom stručnjaka Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HIDD) i SRCA pokreće repozitorij hrvatskih znanstvenih, stručnih i popularnih časopisa HRČAK, 2006. godine pokreće Hrvatski znanstveni portal (http://www.znanstvenici.hr), a 2007. godine repozitorij znanstvenoistraživačke opreme ŠESTAR (http://sestar.irb.hr). Od 1995. godine aktivno je uključena u cjeloživotno obrazovanje knjižničara, a redovno održava radionice i za korisnike knjižnica većinom vezane uz pretraživanje znanstvenih informacija. Objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima skupova. Njeni znanstveni interesi uključuju pretraživanje informacija, razvoj digitalnih knjižnica, znanstveno izdavaštvo i otvoreni pristup, kao i teme vezane uz primjenu CIT u poslovanje, predstavljanje i razvoj novih usluga knjižnica.

 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -

 

10.30 sati - 10.50 sati

 

DIPLOMACIJA, PROFIT I PRAVO NA ZNANJE

 Prezentacija | Dodatak

 

prof. dr. sc. Diana Šimić

povratak na vrh
Sažetak predavanja:
 
Pravo na obrazovanje, sudjelovanje u kulturnom životu zajednice i dobrobiti od znanstvenog napretka temeljna su prava iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koja je usvojena na Općoj skupštini UN-a davne 1948. godine. Ipak, niti danas ne možemo govoriti o ravnopravnom sudjelovanju svih u stvaranju, dostupnosti ili korištenju rezultata znanstvenoistraživačkog rada. Informacije i znanje su zasigurno postali jedna od najvažnijih roba suvremenog svijeta. Iako se za razliku od drugih dobara ne troše dijeljenjem, ili upravo zbog toga, posrednici između stvaralaca i korisnika informacija ulažu velike napore da ograniče pristup informacijama i znanju i održe okruženje u kojem je moguće stvarati ekstra-profite održavajući ekskluzivnost pristupa. Internet je već u svojim začecima prepoznat kao medij koji može ukloniti barijere između razvijenih i nerazvijenih i pomoći smanjivanju razvojnog jaza. No stvarnost nas svakodnevno upozorava da taj potencijal nije jednostavno iskoristiti. Posljednjih desetak godina nikao je niz inicijativa na globalnoj i nama bližoj, europskoj razini s ciljem uklanjanja barijera za pristup znanju i znanstvenim informacijama. Iako je Hrvatska službeno dala doprinos globalnom statustu otvorenog pristupa, pozitivne posljedice toga doprinosa jače se osjećaju u SAD-u i Velikoj Britaniji nego "kod kuće".
 
Podaci o predavaču:
 
Diana Šimić prodekanica je za znanstvenoistraživački rad i izvanredni profesor na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Od 2002. do 2008. s pozicija pomoćnice ministra za informatiku u Ministarstvu znanosti i tehnologije i zamjenice državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku aktivno je poticala projekte i aktivnosti kojima su mrežna infrastruktura i digitalni sadržaji i servisi postajali dostupnima širokoj javnosti. Od povezivanja studentskih domova u CARNet (projekt StuDom), referalnog centra za otvoreni kod (iProjekt MZT-a), suradnje u pisanju prve hrvatske Strategije širokopojasnog pristupa internetu, Odrednica razvitka i uporabe računalnih programa s otvorenim kodom u tijelima državne uprave do koordinacije projekta središnjeg portala MojaUprava.hr. Hrvatski informatički zbor dodijelio joj je 2007. godine plaketu HIZ-a za doprinos razvoju informacijskog društva u Hrvatskoj. Najznačajnije je doprinijela svjetskom pokretu Otvorenog pristupa kao predsjedavajuća Hrvatske delegacije na Svjetskom samitu o informacijskom društvu, kada je 2003. godine u Ženevi prihvaćen njen prijedlog ispred hrvatske delegacije da se u tekst Deklaracije načela među ključna načela "Informacijskog društva za sve" u sekciji o pristupu informacijama i znanju na kraj rečenice "We strive to promote universal access with equal opportunities for all to scientific knowledge and the creation and dissemination of scientific and technical information." dodaju riječi "including open access initiatives for scientific publishing."

 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -

 

11.40 sati - 12.00 sati

 

KAKO KNJIŽNICE MOGU PRIDONIJETI OSTVARIVANJU OTVORENOG PRISTUPA?

 Prezentacija

 

Iva Melinščak Zlodi, prof.

povratak na vrh
Sažetak predavanja:
 
Osnovna zadaća akademskih knjižnica je omogućiti znanstvenicima, istraživačima, nastavnicima i studentima da dođu do znanstvenih informacija koje su im potrebne. Iako se čini da bi razvoj informacijske tehnologije trebao olakšati nastanak te slobodno kolanje i korištenje sve većeg broja informacija (i možda učiniti posrednike poput knjižnica suvišnim?), za sad ne idemo u tom pravcu dovoljno brzo. U ovom će se izlaganju ukratko ocrtati one prepreke koje znanstvenicima (a i široj javnosti) otežavaju pristup potrebnim informacijama i načini na koje se te prepreke mogu u što većoj mjeri ukloniti ili zaobići. Naglasak će biti na onim koracima koje knjižnice trebaju poduzeti kako bi svojim akademskim korisnicima pomogle da što lakše dođu do potrebnih informacija, ali i da sami postanu tvorci otvorenih i slobodno dostupnih radova i podataka.
 
Podaci o predavaču:
 
Iva Melinščak Zlodi zaposlena je u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao stručnjak za elektroničke izvore. Prije toga radila je u Knjižnici Instituta Ruđer Bošković. Sudjelovala je u mnogim aktivnostima u okviru projekta Sustav znanstvenih informacija RH, a bila je i u timu koji je pokrenuo Hrčak - Portal znanstvenih časopisa RH. Prati razne teme vezane uz objavljivanje i komunikaciju u znanosti, a s posebnom pažnjom i simpatijama prati zbivanja vezana uz pokret za otvoreni pristup već desetak godina (otkad je 2001. godine formulirana Budapest Open Accesss Initiative).
 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -

 

12.00 sati - 12.20 sati

 

CITATNA PREDNOST ZNANSTVENIH RADOVA OBJAVLJENIH U OTVORENOM PRISTUPU

 Prezentacija

 

dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

povratak na vrh
Sažetak predavanja:
 
U izlaganju će biti prikazana dva aspekta istraživanja citatne prednosti otvorenog pristupa. Prvi aspekt uključuje najranija istraživanja koja su citatnim analizama različitih znanstvenih područja nastojala ustanoviti jesu li radovi objavljeni u otvorenom pristupu vidljiviji i citiraniji od onih koji nisu otvoreno dostupni (Harnad, Brodey idr.). U prvim godinama istraživanja citatne prednosti postavljen je metodološki koncept koji će poslužiti u nizu kasnijih istraživanja. Drugi aspekt istraživanja uključuje radove koji proučavaju razloge citatne prednosti u otvorenom pristupu (Kennicutt, Schwartz, Kurtz idr.). Prikazat će se i komentirati rezultati tridesetak istraživanja provedenih između 2001. i 2010. godine te će se zaključiti postoji li citatna prednost za znanstvene članke objavljene u otvorenom pristupu i, ako postoji, koji je razlog citatne prednosti. U završnom dijelu izlaganja ukratko će se objasniti situacija vezana uz otvoreni pristup u Hrvatskoj. Definirat će se specifičnosti periferne znanstvene zajednice i ukratko analizirati navike i stavovi sudionika znanstvene komunikacije (knjižnica, izdavača, autora) u Hrvatskoj. Zaključak će ukazati na potrebu bolje popularizacije otvorenog pristupa među svim sudionicima znanstvene komunikacije.
 
Podaci o predavaču:
 
Ivana Hebrang Grgić viša je asistentica i znanstvena suradnica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1999. diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla zvanje profesora filozofije i informatologije, smjer bibliotekarstvo. Godine 2004. obranila je na istom fakultetu magistarski rad, a 2009. godine doktorsku disertaciju. Izlagala je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima, objavila radove u domaćim i stranim znanstvenim časopisima. Autorica je knjige "Open Access to scientific information in Croatia: increasing research impact of a scientifically peripheral country". Suradnica je na nekoliko domaćih i stranih znanstvenih projekata, članica je organizacijskih odbora znanstvenih skupova, recenzentica radova u časopisima i zbornicima s međunarodnom recenzijom. Aktivna je članica Hrvatskog knjižničarskog društva i glavna urednica niza Hrvatsko knjižničarstvo Hrvatskog knjižničarskog društva. Područja interesa su znanstvena komunikacija, knjižnično poslovanje, informacijski izvori, visokoškolske knjižnice i povijest knjižnica.

 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -

 

12.20 sati - 12.40 sati

 

OTVORENI PRISTUP ISTRAŽIVAČKIM PODACIMA

 Prezentacija

 

Marijana Glavica

povratak na vrh
Sažetak predavanja:
 

Nije teško zamisliti i odmah poželjeti svijet u kojem ne samo da je jednostavno pronaći i slobodno pristupiti svim znanstvenim publikacijama, nego je moguće lako dohvatiti i izvorne istraživačeve podatke na temelju kojih je publikacija nastala. Poželite li ponoviti analizu i provjeriti rezultate, pokušati drugačije obraditi podatke ili spojiti nekoliko skupova podataka i otvoriti nove horizonte, sve je na dohvat ruke. Ponekad su prikupljeni podaci toliko bogati informacijama da ih je nemoguće analizirati i sažeti u opsegu jednoga rada. Mnogi istraživači su voljni podijeliti svoje podatke sa svima koji ih žele upotrijebiti za različite svrhe uključujući i ono što originalnom autoru nije niti palo na pamet. Tehnologija s kojom je moguće razmijeniti podatke postoji, kao i dovoljno znanja i iskustva o načinu na koji podatke treba pohraniti kako bi bili upotrebljivi u kasnijim istraživanjima. Zamišljeni svijet je moguć. Namjera ovog predavanja je upoznati sudionike radionice s postojećim inicijativama, projektima i uspostavljenim arhivima koji se bave prikupljanjem, trajnim očuvanjem i pružanjem na korištenje uređenih zbirki podataka upotrebljivih u znanstvenim istraživanjima. Zainteresiranima za sudjelovanje u stvaranju ovakvoga svijeta nakon radionice ostat će na raspolaganju zbirka odabranih izvora informacija koje im mogu pomoći u prvim koracima.

 
Podaci o predavaču:
 
Marijana Glavica zaposlena jeu Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao predmetni stručnjak za psihologiju, ali istovremeno radi i kao sistemski knjižničar. Pronalazi, prilagođava i primjenjuje slobodna softverska rješenja za knjižničare i korisnike knjižnice. Puno radi s podacima o znanstvenoj literaturi iz različitih izvora i pokušava korisnicima olakšati potragu za relevantnom literaturom. Nada se da jednoga dana više nikome neće morati reći da potrebnoj literaturi ne može pristupiti.

 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -

 

12.40 sati - 13.00 sati

 

TEHNOLOGIJE I PROTOKOLI KOJIMA SE OSTVARUJE OTVORENI PRISTUP

 Prezentacija

 

Dobrica Pavlinušić, dipl. inf.

povratak na vrh
Sažetak predavanja:
 
Ovom će se prezentacijom pokušati predstaviti koja su praktična znanja potrebna da bi se članake, objavljene na web-stranici ili u nekom repozitoriju, pretvorilo u referencu koja je računalno čitljiva za razne Open Access harvesters, kao što su OAIster ili Google Schoolar. Svaki znanstveni članak može se opisati s nekoliko osnovnih meta-podataka: naslov, autor, datum izdavanja, sažetak, vrsta rada, područje i jedinstveni URL. Dovoljno je dodati Doublin Core meta-podatke u "head" dio HTML stranice i referenca će biti dohvatljiva Google Schoolaru ili raznim programima za upravljanje referencama kao što su Zotero ili EndNote. No, ako želimo omogućiti zaista otvoren pristup objavljenoj znanstvenoj literaturi, isporučit ćemo podatake preko protokola OAI-PMH i tako olakšati njihovu slobodnu razmjenu. Podaci postaju vidljivi na više različitih sučelja (nor, DOAJ, ROAR) ili se mogu pretvoriti u dragocjeni izvor za primjenu različitih analiza (data mining). Na taj način dolazimo jedan korak bliže neuhvatljivom, ali magičnom semantičkom webu.
 
Podaci o predavaču:
 
Dobrica Pavlinušić, kako sam za sebe voli reći, ovisnik o Unixu i konzultant za Internet, diplomirao je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu gdje je stekao titulu diplomiranog informatičara. Njegova područja interesa uključuju internetske tehnologije, Unix, Open Source pokret i Free software (u smislu sloboda, a ne cijene) kao i Linux. Član je nadzornog odbora HULK-a (Hrvatske udruge Linux korisnika) i član izvršnog odbora HrOpena (Hrvatske udruge za otvorene sustave i Internet). Stalna preokupacija mu je rješavanje zanimljivih problema korištenjem slobodnih tehnologija.

 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -

 

13.00 sati - 13.20 sati

 

PRAVO NA ISTRAŽIVANJE - VAŽNOST OTVORENOG PRISTUPA IZ STUDENTSKE PERSPEKTIVE

 Prezentacija

 

Marija Furdek, dipl. ing.

povratak na vrh
Sažetak predavanja:
 
Pristup novim i relevantnim znanstvenim informacijama ključan je čimbenik uspješnog procesa znanstvenog istraživanja. Ovo je posebno važno za mlade istraživače, studente diplomskih i poslijediplomskih studija koji tek ulaze u problematiku specifičnog područja i svaka im je nova informacija o problemu kojim se bave dragocjena. U potrazi za literaturom, često se suočavaju s problemom zanijekanog pristupa sadržajima časopisa i bazâ podataka te potrebe za plaćanjem pretplate ili pristupa svakom pojedinom članku. Studenti poslijediplomskih studija u Hrvatskoj najčešće su financirani iz državnog proračuna i njihove stipendije ne mogu pokriti takve troškove. Unatoč financiranju istraživanja iz poreznih davanja, njihovi rezultati nisu dostupni prosječnom poreznom obvezniku. Štoviše, nakon izdavanja članka u nekom od takvih časopisa, autorska se prava prenose na izdavača i autori ne dobivaju nikakav honorar, iako časopis naplaćuje pristup njihovom članku. Zbog svega ovoga, diljem svijeta pokrenute su različite inicijative za otvaranje slobodnog pristupa znanstvenim informacijama, posebice rezultatima istraživanja financiranih iz javnih sredstava. U ovom će se predavanju ilustrirati potreba slobodnog pristupa znanstvenim publikacijama na primjeru studenata poslijediplomskog studija te će se osvrnuti na inicijative za otvorenim pristupom znanstvenim informacijama na svjetskoj razini.
 
Podaci o predavaču:
 
Marija Furdek asistentica je na Zavodu za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje se u okviru poslijediplomskog studija bavi problemima planiranja i optimizacije optičkih mreža s naglaskom na povećanje njihove sigurnosti spram fizičkih napada. Nedavno se vratila sa šestomjesečnog znanstvenog usavršavanja na Kungliga Tekniska Hogskolan (KTH) u Stockholmu, a još kao studentica dodiplomskog studija FER-a, 2007. godine provela je semestar na studentskoj razmjeni na Sveučilištu u Helsinkiju, čime je dobila koristan uvid u skandinavski obrazovni sustav. Koautorica je dvaju članaka u časopisima i devet radova na međunarodnim konferencijama, a znanstvenoj zajednici služila je i kao recenzent za časopise Computer Networks i OSA Optics Letters te međunarodne konferencije IEEE ICC, SPIE/OSA ACP i IEEE HPSR. Kao istraživač, bila je uključena u međunarodne projekte "SAFE (A Security Planning Framework for Optical Networks)" i FP7-ICT-216863 "Building the Future Optical Network in Europe (BONE)" te nacionalni projekt "Analiza performansi i oblikovanje  širokopojasnih mreža" 036-0362027-1641 Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

 

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -